DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN Najčitanije

28. rujna 1991. Srpske agresorske snage ubile brojne svećenike i časne sestre

Zločinci su u Domovinskom ratu u Hrvatskoj i BiH ubili brojne svećenike i jednu časnu sestru na teritoriju Hrvatske i Republike Srpske u BiH. Na današnji dan 1991. okupirana je župa Sveti Mihovil u zaleđu Pirovca, u selima Vukšić, Lišane Ostrovičke i Burić. Dva mjeseca ranije je u zločinu granatiranja župe ubijen fra Mile Mamić, ispred same mjesne crkve.

28. rujna 1991. Srpske agresorske snage ubile brojne svećenike i časne sestre
Foto: snimka zaslona / arhiva PHB

Hrvati mogu biti ponosni jer u Domovinskom ratu nisu ubili niti jednog pravoslavnog svećenika ili muslimanskog bogoslužitelja (Bošnjaci su ubili dva franjevca u Fojnici i jednu časnu sestru nožem 1996. nakon završetka rata, ispred Caritasa u Kaknju).

Srpski agresori su 27./28. rujna 1991. godine dva dana uoči nebeskog zaštitnika sv. Mihovila, okupirali Vukšić, razorili tri mjesne crkve, a cijelo selo spalili. Tijekom okupacije Vukšića, ubijeno je devet nevinih civila uglavnom starije dobi, a poginulo je šest hrvatskih branitelja.

U obližnjim Lišanima Ostrovičkim počinjeni su zločini nad civilima starcima, kao i u Bulićima.

Civilne žrtve iz Vukšića: Joso Džepina, Mate Marić, Stana Marić, Zora Kardum, Ana Ledenko, Cvitko Ledenko, Cvitko Ledenko pok. Jose, Ivan Ledenko-Lanđe, Cvita Ledenko.

Civilnih žrtava iz Lišana – Milica Šimunac, Marko Dević, Stoja Nimac, Šimica Pavić, Marko Radaš, Marko Čurčija.

Civilne žrtve iz Bulića – Ika Nekić.

Još 17. srpnja 1991. JNA i lokalni Srbi počeli su napad na Lišane Ostrovičke. Tom prilikom  ubijen je granatom fra Mile Mamić  prilikom pokušaja pomaganja teškom ranjeniku. Dok je trčao u pomoć pogodila ga je mina komunističke JNA koja je naoružala isključivo benkovačko srpsko stanovništvo s namjerom da pobije i protjera Hrvate. To je bila „antifašistička vojska“ koja je bila sljednica partizana i Josipa Broza Tita – djeliteljica oružja Srbima, a nositeljica smrti i plaća Hrvatima.

I  velečasni Ivan Burik  iz Tovarnika ubijen je od četničke ruke, deset dana nakon okupacije ovog sela na granici sa Srbijom. Jedan njegov župljanin o svom župniku poslao je jedno pismo u kome stoji: 'Ne sjećam se točno datuma. Znam da sam bio s vlč. Burikom 8 dana nakon pada Tovarnika. Sahranjivali smo zajedno 23 osobe na groblju u Tovarniku. Velečasni se trudio utvrditi identitet svih poginulih i umrlih koje smo sahranjivali. Nije uspio.”

Antun Grahovar (39), upravitelj župe Svete Marije u Sisku, prvi je svećenik, žrtva Domovinskog rata. Ubijen je od strane velikosrpskog zločinačkog scenarija još prije početka rata, 9. studenoga 1990. godine.

Grahovarov ubojica je 9. studenoga 1990. navečer provalio kroz prozor u župni stan župe Svete Marije u Sisku i tu čekao župnika. Kad je župnik Grahovar ušao u stan, ubojica ga je napao nožem. Zadao mu je sedam većih uboda nožem u tijelo, od kojih je jedan bio smrtonosan – ravno u srce. Nakon toga je ubojica sjeo u župnikov auto, odvezao se do Šibenika, gdje je ostavio auto i prešao na područje Knina podnijeti izvješće svojim naredbodavcima o izvršenom zadatku.

Tko je ubio župnika Antuna Grahovara? Danas znamo da je to učinila velikosrpsko-četnička mržnja na sve hrvatsko i katoličko. Neposredni izvršitelj zločina je Božo Babić. Deset dana prije zločina nastanio se u sisačkom hotelu s tim da je na dan zločina nestao ne plativši hotel desetodnevni smještaj. U Kninu je prijetio zarobljenim Hrvatima s Banovine, da će ih ubiti kao što je „ubio popa u Šišku“.

Također, na prostoru  Republike Srpske  ubijeno je osam svećenika i jedna časna sestra.  Biskup Franjo Komarica nekoliko je puta pozvao vlast u Bosni i Hercegovini da rasvijetle zločin nad tih osam svećenika i jednom časnom sestrom i brojnim Hrvatima katolicima koji su ubijeni na prostoru Republike Srpske u vrijeme rata i nakon njega izražavajući nezadovoljstvo što do danas nisu procesuirana ova kaznena djela.

Svjedočenje vlč. Zvonimira Matijevića prigodom Papina posjeta Sarajevu

Svećenik Banjolučke biskupije Zvonimir Matijević (rođen 1955.) bio je 1992. upravitelj župe Glamoč te je pastoralno skrbio za malobrojnu katoličku zajednicu od pedesetak vjernika među pravoslavnom većinom. Dana 24. veljače 1992. ubijen je njegov ugledni župljanin dr. Alojzije Kelava, specijalist dječje medicine, koji je bio potpuno nedužan. Vlč. Matijeviću su mnogi govorili da mora otići iz Glamoča, ali nije želio ostaviti svoje župljane. „Slično je učinila većina svećenika moje biskupije, od kojih su njih osam ubijeni ili umrli od posljedica torture, kao i većina redovnica od kojih je jedna ubijena, a pojedine od njih i danas nose teške traume", rekao je Matijević, istaknuvši da su ga na Cvjetnicu te godine nakon mise vojnici uhitili i odvezli u Knin u susjednu Hrvatsku. Posvjedočio je kako su ga više puta tukli sve dok ne bi pao u nesvijest od boli, a tražili su od njega da na televiziji javno kaže da je ratni zločinac; da su katolički svećenici zločinci i da odgajaju zločince. „Kada su se uvjerili da ću radije umrijeti nego reći takvu laž, doveli su me pred vojnog zapovjednika. Hodao sam teškom mukom. Policijske lisice su mi se toliko usjekle u ruke da i sada nosim te tragove", rekao je. Napokon su ga prebacili u bolnicu gdje je napravljen operativni zahvat kojim su mu izvaditi brojne podljeve krvi da bi preživio. U bolnici ga je na molbu biskupa Franje Komarice, kojemu nije bilo moguće doći do njega, posjetio bihaćko-petrovački pravoslavni episkop Hrizostom što mu je dalo nadu u pobjedu dobra. U konačnici je razmijenjen kao ratni zarobljenik, posvjedočio je vlč. Matijević. „Sveti Oče! Hvala Vam što ste došli u našu domovinu Bosnu i Hercegovinu s riječima mira. Hvala Vam što ste došli donijeti utjehu meni i puno većem broju onih, koji su patili i pate više od mene. Uvjeren sam da je Vaš dolazak i Vaša riječ melem na rane mnogima u ovoj zemlji. Hvala Vam i zato što ste došli probuditi klicu dobra u srcima mnogih, koji su činili zlo. Neka Vaš dolazak, Vaša molitva i Vaša riječ pokrene i svakoga od njih da čini dobro. Sveti Oče! Crkva mi je povjerila svećenički red. Raduje me što sam svećenik Katoličke Crkve. Drago mi je što stojim pred Vama kao Vaš svećenik. Premda, zbog svega što sam doživio, sad bolujem od bolesti multiple skleroze koja je popriličan životni križ te mi u pamet doziva riječi sv. Pavla: „Najradije ću se još hvaliti svojim slabostima da se nastani u meni snaga Kristova" (2 Kor 12,9). Ja, svećenik Zvonimir, od srca opraštam svima koji su mi nanijeli boli i molim za njih, da im milosrdni Bog oprosti i da se obrate na put dobra", rekao je Matijević. (IKA)

Izvor:PHB

#Domovinski rat #svećenici #žrtve #časne sestre #Župa Sv. Mihovil #Vukšić #zločin nad civilima #Lišane Ostrovičke

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

DINO SIMIĆ, VITEZ HOS-a: Nestao kod Jasenovca, posmrtno promaknut u čin časničkog namjesnika

DINO SIMIĆ, VITEZ HOS-a: Nestao kod Jasenovca, posmrtno promaknut u čin časničkog namjesnika

Priča o Dini Simiću, dragovoljcu HOS-a iz Zagreba, nestalom kod Jasenovca 1991. godine. Njegovo tijelo nikada nije pronađeno, a posmrtno je promaknut u čin časničkog namjesnika.

prije 12 h
SOTIN – 35 GODINA BOLI, TUGE I ČEKANJA: 68 hrvatskih branitelja i civila, a potraga za nestalima traje

SOTIN – 35 GODINA BOLI, TUGE I ČEKANJA: 68 hrvatskih branitelja i civila, a potraga za nestalima traje

U Sotinu obilježena 35. obljetnica stradanja 68 branitelja i civila. Potraga za 13 nestalih i dalje traje, obitelji čekaju istinu i grob. Sjećanje na žrtve.

prije 17 h
MILADIN ĆALETA POGINUO JE U BROČICAMA

MILADIN ĆALETA POGINUO JE U BROČICAMA

Miladin Ćaleta, pripadnik "Tigrova", poginuo je 14. listopada 1991. u Bročicama tijekom neuspjelog proboja prema Jasenovcu. Saznajte detalje bitke i žrtve.

prije 18 h
14. LISTOPADA 1991. – OSLOBOĐENA BUJAVICA: Prvo oslobođeno neprijateljsko uporište na novljanskom bojištu

14. LISTOPADA 1991. – OSLOBOĐENA BUJAVICA: Prvo oslobođeno neprijateljsko uporište na novljanskom bojištu

Saznajte kako je 14. listopada 1991. oslobođena Bujavica, prvo neprijateljsko uporište na novljanskom bojištu. Ključna akcija za obranu šireg područja.

prije 19 h
Na današnji dan 14. listopada 1895. otvoren zagrebački HNK: Franjo Josip I. simbolično udario srebrnim čekićem Najčitanije

Na današnji dan 14. listopada 1895. otvoren zagrebački HNK: Franjo Josip I. simbolično udario srebrnim čekićem

Saznajte kako je 14. listopada 1895. svečano otvoren HNK u Zagrebu. Car Franjo Josip I. simbolično je udario srebrnim čekićem. Otkrijte povijest gradnje.

prije 21 h
Prlić 14. listopada 1993.: „U enklavama živi 160.000 Hrvata do kojih ne možemo doći“ Najčitanije

Prlić 14. listopada 1993.: „U enklavama živi 160.000 Hrvata do kojih ne možemo doći“

Jadranko Prlić 1993. o 160.000 Hrvata u okruženju muslimanske vojske. Analiza uloge KOS-a u bošnjačko-hrvatskom sukobu i medijske demonizacije Hrvata Srednje Bosne.

prije 22 h
14. listopada 1991. Zločini agresorske vojske – ubijanje novinara kao dio strategije Najčitanije

14. listopada 1991. Zločini agresorske vojske – ubijanje novinara kao dio strategije

Prisjećamo se 13/14. listopada 1991. kada je novinar Mario Filipi teško ranjen kod Vukovara. Agresorska vojska ciljala je novinare kao dio ratne strategije širenja laži.

prije 22 h
14. listopada 1991. u Šidu potpisan sporazum pod pritiskom JNA – tri dana poslije počeo je progon tisuća Iločana

14. listopada 1991. u Šidu potpisan sporazum pod pritiskom JNA – tri dana poslije počeo je progon tisuća Iločana

Na današnji dan 1991. u Šidu je potpisan sporazum koji je prethodio masovnom progonu tisuća Iločana, Šarengrađana, Bapčana i Mohovljana pod pritiskom JNA.

prije 22 h
Na današnji dan poginuo hrvatski redarstvenik Darko Brletić – imao je samo 25 godina

Na današnji dan poginuo hrvatski redarstvenik Darko Brletić – imao je samo 25 godina

Na današnji dan prisjećamo se Darka Brletića, hrvatskog redarstvenika koji je poginuo u Domovinskom ratu 14. listopada 1991. godine, u dobi od samo 25 godina. Saznajte više o njegovoj žrtvi.

prije 22 h
14. listopada 1991. – Cjelodnevni napad na Poljane nije slomio hrvatsku obranu

14. listopada 1991. – Cjelodnevni napad na Poljane nije slomio hrvatsku obranu

14. listopada 1991. Poljane kod Nove Gradiške bile su pod cjelodnevnim napadom JNA i srpskih snaga. Hrvatska obrana, predvođena 121. brigadom HV, uspješno je izdržala.

prije 22 h
14. listopada 1991. oslobođena Bujavica: Hrvatski branitelji slomili neprijateljsko uporište na novljanskom bojištu

14. listopada 1991. oslobođena Bujavica: Hrvatski branitelji slomili neprijateljsko uporište na novljanskom bojištu

Saznajte kako su hrvatski branitelji 14. listopada 1991. oslobodili Bujavicu, slomivši neprijateljsko uporište i ostvarivši prvu pobjedu na novljanskom bojištu.

prije 22 h
13. LISTOPADA 1991. – OPĆI NAPAD NA NOVOGRADIŠKOM BOJIŠTU: Obrana grada nije probijena

13. LISTOPADA 1991. – OPĆI NAPAD NA NOVOGRADIŠKOM BOJIŠTU: Obrana grada nije probijena

13. listopada 1991. JNA je pokrenula opći napad na Novogradiškom bojištu. Pročitajte kako je 121. brigada uspješno obranila Novu Gradišku i spriječila proboj obrane.

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5639 članaka.