31. kolovoz 1991.: Željko Bartolić poginuo je u Sunji pod minobacačkim udarima pobunjenih srpskih snaga

Željko Bartolić imao je 29 godina kada je 31. kolovoza 1991. poginuo u Sunji. Rođen je 17. svibnja 1962. u Zagrebu, a od siječnja 1991. bio je pripadnik pričuvnog sastava Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske. Krajem kolovoza s kolegama iz 7. policijske postaje Trešnjevka otišao je na Banovinu braniti Sunju. Te podatke navodi povjesničar Borna Marinić u tekstu „Poginuo junak Željko Bartolić“ na Hrvatskoj katoličkoj mreži.

Sunja pod minobacačkom vatrom

Bartolićeva pogibija dogodila se tijekom višednevnih borbi na Banovini. Marinić, prenoseći tadašnje podatke kriznog štaba, navodi da su srpske snage zajedno s okupatorskom vojskom izvele koordinirane minobacačke napade na Sunju, Hrvatsku Kostajnicu, Hrvatsku Dubicu i okolna mjesta te da je tijekom napada ispaljeno više od 700 minobacačkih granata. Ujutro 31. kolovoza zabilježena je jedna poginula osoba, Željko Bartolić.

O organiziranosti neprijateljskih snaga govori i arhivska građa koju je objavio Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata u knjizi 23, Agresija JNA i srpskih postrojbi (Banovina, 1991.–1992.). U zapovijedi od 29. kolovoza 1991., upućenoj Štabu TO Sisak, navode se blokiranje pravaca prema Sunji, suradnja sa Samostalnom četom Hrastovac i početak jake minobacačke vatre 30. kolovoza u 11 sati. Dostupna mrežna preslika objavljenog dokumenta omogućuje provjeru samog teksta zapovijedi. Preslika knjige 23 s dokumentom od 29. kolovoza 1991.

To ne znači da se iz dostupnih dokumenata može pouzdano utvrditi iz kojeg je položaja ili oružja ispaljen projektil koji je usmrtio Bartolića. Takvu tvrdnju izvori koje sam provjerio ne omogućuju.

Policija i Gromovi u obrani Sunje

Sunju su u ljeto 1991. branili njezini mještani, aktivni i pričuvni policajci iz Sunje i Zagreba, dragovoljci te pripadnici satnija 2. A brigade ZNG-a „Gromovi“. Hrvatski vojnik navodi da je već 29. srpnja u Sunju stiglo 120 pripadnika pričuvnog sastava policije iz Zagreba pod zapovjedništvom Žarka Peše, koji je ubrzo postao zapovjednik obrane Sunje.

Znanstveni rad Mateja Mađarića i Predraga Krapljana iz 2025. Sunju opisuje kao jedinu neokupiranu točku na desnoj obali Save na tom području i mjesto koje je bilo pod stalnim pritiskom JNA i srpskih paravojnih formacija. Hrčak – Operativno strateški značaj sunjskog mostobrana u Domovinskom ratu

Trideset pet godina poslije

Sjećanje na obranu Sunje čuva se i 2026. godine. Sisačko-moslavačka županija 22. kolovoza izvijestila je o obilježavanju 35. obljetnice VRA „Brđani-91“ i sudjelovanja „Gromova“ u obrani Sunje. Vijenci i svijeće položeni su kod spomenika poginulim Gromovima u Brđanima Cesti i kod spomen-ploče na željezničkoj postaji u Sunji.

Na samu 35. godišnjicu Bartolićeve pogibije, 31. kolovoza 2026., Hrvatska katolička mreža ponovno je objavila njegovu priču.

Željka Bartolića zato treba pamtiti prije svega po provjerljivim činjenicama. Bio je hrvatski policajac koji je iz Zagreba otišao na bojište i poginuo braneći Sunju. Istodobno, dokumenti pokazuju da su napadi na to područje bili organizirani i da su u njima djelovale pobunjeničke srpske strukture, dok znanstvena literatura potvrđuje kontinuirani pritisak JNA i srpskih paravojnih snaga na sunjski mostobran.