DRONOVI SVE ČEŠĆE NARUŠAVAJU EUROPSKI ZRAČNI PROSTOR: Kako Hrvatska organizira zaštitu kritične infrastrukture

Hrvatska se s ozbiljnim slučajem već suočila 2022., kada je vojna bespilotna letjelica preletjela Rumunjsku i Mađarsku te pala na zagrebački Jarun. Što se od tada promijenilo i što Hrvatska još mora pokazati?

Moldavija, Poljska, Danska: različiti incidenti, ista sigurnosna pouka

U izvješćima objavljenima 17. i 18. listopada moldavske vlasti navele su da je pet dronova, koje su identificirale kao ruske, u manje od 24 sata narušilo moldavski zračni prostor i srušilo se na teritoriju države. Ostaci su pronađeni na više lokacija, a jedan je incident izazvao požar raslinja i materijalnu štetu. Moldavija je događaje povezala s ruskim napadima na Ukrajinu, ali riječ je o atribuciji moldavskih vlasti.

Na istočnom krilu NATO-a rizik se posljednjih godina vidio i u slučajevima s drukčijim ishodom. Poljska je izvijestila da je u noći s 9. na 10. rujna 2025. njezin zračni prostor prešlo 19 ruskih dronova. Nakon incidenta NATO je pokrenuo aktivnost Eastern Sentry, usmjerenu na jačanje obrane istočnog krila, uz uključivanje protudronskih sposobnosti. U Danskoj i Norveškoj pak su opažanja dronova u blizini zračnih luka dovela do višesatnog prekida zračnog prometa u Kopenhagenu i privremenog zatvaranja zračnog prostora iznad Osla. Tada javno nije bila utvrđena odgovornost za te pojave, ali posljedice za promet i putnike bile su stvarne. NATO je 2025. upozorio na učestalije povrede zračnog prostora na istočnom krilu Saveza.

Ti primjeri pokazuju da sigurnosni problem nije samo presretanje letjelice. Dron može prijeći državnu granicu, srušiti se ili izazvati prekid rada zračne luke, a da identitet njegova operatera i namjera nisu odmah poznati. Zato sustav mora povezati otkrivanje, razmjenu podataka, odluku nadležnih službi i zaštitu stanovništva i ključnih usluga.

Zagrebački Jarun: odakle je došao dron i gdje je zakazala reakcija?

Hrvatska je taj rizik iskusila 10. ožujka 2022. Vojna bespilotna letjelica tipa Tu-141 ušla je u hrvatski zračni prostor iz Mađarske u 22.57, a sedam minuta poslije pala je na Jarunu u Zagrebu. Nije bilo poginulih ni ozlijeđenih, ali događaj se zbio u gradu, u blizini studentskog doma i parkiranih vozila.

Vlada Republike Hrvatske tada je objavila da je letjelica lansirana s teritorija Ukrajine te da je prije ulaska u Hrvatsku preletjela Rumunjsku i Mađarsku. To upućuje na zemljopisni smjer njezina dolaska, ali samo po sebi ne dokazuje tko ju je lansirao. Mađarsko ministarstvo obrane objavilo je da su takve letjelice koristile i ukrajinske i ruske snage. Rusija i Ukrajina međusobno su poricale odgovornost. U javno dostupnoj objavi DORH-a od 16. ožujka navedeno je da je predmet zbog složenosti dodijeljen Županijskom državnom odvjetništvu u Zagrebu; ta objava ne identificira operatera. Javno objavljeni podaci stoga ne daju nedvojben odgovor na pitanje tko je izdao naredbu za let.

Javne izjave nadležnih tijela iznijele su važne činjenice o postupanju susjednih država. Rumunjsko ministarstvo obrane priopćilo je da je njegov sustav nadzora zračnog prostora dron uočio na manje od tri minute, na putu iz Ukrajine prema Mađarskoj. Rumunjske vlasti navele su da zbog kratkog vremena, velike brzine, male visine, reljefa i vremenskih uvjeta nisu primijenile druge postupke za identifikaciju letjelice u letu. Mađarsko ministarstvo obrane izjavilo je da je mađarska protuzračna obrana letjelicu detektirala i pratila. Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je da Hrvatska nije bila obaviještena prije nego što je dron ušao u hrvatski zračni prostor.

To je ključni propust koji zagrebački slučaj ostavlja otvorenim za javno ispitivanje: otkrivanje letjelice u jednoj državi nije se pretvorilo u pravodobno upozorenje Hrvatskoj i sprječavanje pada u gradu. NATO-ov glavni tajnik poslije je potvrdio da je NATO-ov integrirani sustav protuzračne i proturaketne obrane pratio putanju objekta. Hrvatska kontrola zračne plovidbe objasnila je da dron nije imao transponder, pa ga njezini sekundarni radari, namijenjeni pružanju usluga kontrole letenja, nisu detektirali; naknadnim pregledom podataka primarnog radara na Plesu pronađeni su odrazi i putanja koji odgovaraju vremenu i mjestu pada. Ti podaci opisuju različite sustave i njihove uloge, a ne jednostavan zaključak da letjelicu nitko nije vidio.

Tko je u Hrvatskoj nadležan?

Zaštita od dronova obuhvaća više državnih tijela i ne počiva na jednoj službi. MORH i Oružane snage zaduženi su za obranu i nadzor zračnog prostora. Od 1. siječnja 2026. Hrvatsko ratno zrakoplovstvo provodi zadaću Air Policing borbenim avionima Rafale, u sklopu NATO-ova integriranog sustava protuzračne i proturaketne obrane. Ta je zadaća dio nadzora i zaštite hrvatskog zračnog prostora, dok je protudronska zaštita zasebna sposobnost.

MUP i policija postupaju radi zaštite javne sigurnosti, osiguravaju mjesto incidenta i provode kriminalistička istraživanja. Zakon policiji dopušta uporabu sredstava za ometanje daljinski upravljanih ili autonomnih uređaja kada se na drugi način ne može spriječiti kazneno djelo ili prekršaj ili otkloniti opasnost. Ta se ovlast primjenjuje uz zakonska ograničenja i obvezu poštovanja prava i imovine drugih građana.

Ravnateljstvo civilne zaštite, koje djeluje u sastavu MUP-a, koordinira sustav civilne zaštite i ima koordinacijsku ulogu u zaštiti kritične infrastrukture. U izvanrednom događaju civilna zaštita povezuje nadležne službe, zaprima i prosljeđuje hitne informacije te sudjeluje u koordinaciji mjera za zaštitu stanovništva i kontinuiteta ključnih usluga.

Hrvatska kontrola zračne plovidbe pruža usluge civilnog zračnog prometa, dok se letovi civilnih dronova odvijaju prema propisima o uporabi zračnog prostora i pravilima civilnog zrakoplovstva. Kontrola civilnog prometa pritom nije isto što i vojno presretanje ili neutralizacija letjelice. Pad drona na Jarunu 2022. pokazao je i da se podaci različitih sustava nadzora ne mogu poistovjetiti: letjelica bez transpondera nije bila vidljiva na sekundarnim radarima koje Hrvatska kontrola zračne plovidbe koristi za pružanje usluga kontrole letenja.

Odgovornost za procjenu rizika i zaštitu ključnih usluga imaju i sami kritični subjekti, uz nadležna sektorska tijela. Zakon o kritičnoj infrastrukturi propisuje izradu procjena rizika i sigurnosnih planova te prijavu ozbiljnog incidenta koji znatno utječe na pružanje usluge i kontinuitet poslovanja. Popisi kritičnih subjekata i pojedinačni sigurnosni planovi podliježu ograničenom pristupu, pa javni prikaz sustava ne uključuje lokacije ni operativne pojedinosti zaštite.

Odvojeno je važno razumjeti što znači hrvatski Air Policing. Hrvatski Rafalei od početka 2026. provode nadzor i zaštitu hrvatskog zračnog prostora u okviru NATO-a. To je važna obrambena sposobnost, ali njezino postojanje samo po sebi ne potvrđuje da su svim vrstama dronova, na svim visinama i iznad svih civilnih objekata, osigurani zasebno otkrivanje i protudronska zaštita. Te dvije sposobnosti ne treba poistovjećivati.

Propisi za dronove i zaštitu kritične infrastrukture

Zakon o kritičnoj infrastrukturi iz 2025. propisuje nacionalni okvir za upravljanje rizicima i otpornost ključnih usluga. Kritični subjekti moraju procjenjivati relevantne prijetnje, uključujući prijetnje ljudskog podrijetla, prekogranične i hibridne prijetnje, te izraditi sigurnosne planove za zaštitu usluga i kontinuitet poslovanja. Ako incident znatno utječe na pružanje usluge ili kontinuitet poslovanja, sigurnosni koordinator mora ga prijaviti nadležnom tijelu i Koordinativnom tijelu bez odgode, odnosno najkasnije u roku od 24 sata ako ranija prijava nije moguća. Koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture jest tijelo nadležno za civilnu zaštitu.

Za policiju postoji i konkretnija ovlast. Zakon o policijskim poslovima i ovlastima dopušta uporabu sredstava prisile ili drugih sredstava za ometanje prema daljinski upravljanom ili autonomnom uređaju kada se na drugi način ne može spriječiti kazneno djelo ili prekršaj ili otkloniti opasnost. Propis nalaže poseban obzir prema imovini i pravima drugih građana. Riječ je o policijskoj ovlasti vezanoj uz zakonske uvjete, a ne o općoj dozvoli privatnim osobama ili upraviteljima objekata da samostalno ometaju letjelice.

Javnost ne može očekivati objavu popisa osjetljivih lokacija i pojedinačnih planova zaštite. Pravilnik iz 2026. podatke poput popisa kritičnih subjekata po sektorima, sektorskih procjena rizika i sigurnosnih planova označava kao ograničene. Zato se spremnost može javno pratiti kroz propise, odgovornosti i najavljene programe, bez objave lokacija, ranjivosti ili operativnih pojedinosti.

Protudronska oprema: što je ugovoreno, a što se tek očekuje?

MORH je u prosincu 2025. potpisao okvirni sporazum s Končar-Digitalom za nabavu četiriju protudronskih sustava. Vrijednost sporazuma iznosi 125 milijuna eura bez PDV-a. Prema objavljenim podacima, dva stacionarna sustava namijenjena su zaštiti kritične vojne infrastrukture, a dva mobilna sustava potrebama brigade srednjeg pješaštva. Isporuka je predviđena tijekom 2027. godine, a MORH je u svibnju 2026. naveo da se prva faza projekta planira do sredine 2027.

To je konkretan i javno potvrđen program, ali njegov objavljeni opseg odnosi se na vojnu infrastrukturu i potrebe Hrvatske vojske. Iz toga se ne može zaključiti da je time uspostavljena jedinstvena protudronska zaštita cjelokupne civilne kritične infrastrukture. Hrvatska je, uz Nizozemsku i Latviju, i suvoditeljica koordinacijske skupine Europske obrambene agencije za dronove i protudronske sustave. Ta suradnja pridonosi razvoju i zajedničkoj nabavi obrambenih sposobnosti, ali nije zamjena za domaću operativnu zaštitu objekata i usluga.

Odgovor koji Zagreb još zahtijeva

Zagrebački pad pokazao je da radar ili izjava da je letjelica „praćena” nisu dovoljni ako upozorenje ne stigne do države u koju letjelica ulazi i ako nema pravodobne odluke o postupanju. Današnji hrvatski okvir uključuje Rafale u Air Policingu, policijske ovlasti, koordinaciju civilne zaštite, zakonske obveze kritičnih subjekata i ugovorenu nabavu četiriju protudronskih sustava. No za te sustave isporuka se očekuje 2027., a njihov javno objavljeni opseg nije nacionalna zaštita svih civilnih kritičnih subjekata.

Zato bi javnosti trebalo redovito izvještavati o provedbi opreme, vježbama i koordinaciji nadležnih tijela, ne otkrivajući osjetljive lokacije i postupke. Ključno mjerilo nije samo koliko je novca ugovoreno, nego može li se moguća prijetnja pravodobno otkriti, prenijeti nadležnima i zaustaviti prije nego što ugrozi ljude ili prekine ključnu uslugu.

Pouka zagrebačkog pada za Hrvatsku, Rumunjsku, Mađarsku i njihove saveznike bila je jasna: praćenje drona nije dovoljno ako se upozorenja ne razmijene na vrijeme i ne uslijedi usklađen odgovor.

Izvori

• Moldavske vlasti i Reuters o pet dronova i ostacima pronađenima 16.–18. listopada 2026.

• Vlada RH, DORH i RFE/RL o zagrebačkom padu, izjavama o podrijetlu i otvorenom pitanju odgovornosti.

• Ministarstvo obrane Rumunjske, HRT, Hrvatska kontrola zračne plovidbe i NATO o putanji i detekciji drona 2022.

• Poljska i NATO o povredi poljskog zračnog prostora i pokretanju aktivnosti Eastern Sentry; Reuters o incidentima u Kopenhagenu i Oslu.

• Zakon o kritičnoj infrastrukturi, Zakon o sustavu civilne zaštite i pravilnik o klasificiranju podataka o kritičnoj infrastrukturi.

• Zakon o policijskim poslovima i ovlastima te Pravilnik o načinu postupanja policijskih službenika.

• MORH o Air Policingu Rafaleima, protudronskoj nabavi i koordinacijskoj skupini Europske obrambene agencije.