KOLIKO JE HRVATSKA SPREMNA ZA VELIKU KRIZU?

Hrvatska može uzbuniti stanovništvo, zaprimiti pozive na 112 i pokrenuti vježbe civilne zaštite. No javni podaci ne daju pouzdan odgovor na ključno pitanje: koliko je skloništa danas uporabljivo, koliko dugo ključne službe mogu raditi bez struje i kakve su pričuve dostupne u pojedinim gradovima?

Broj skloništa nije isto što i broj raspoloživih mjesta

Podaci prikupljeni za Državni ured za reviziju govore da je u rujnu 2023. u Hrvatskoj evidentirano 2.040 skloništa s nominalnim kapacitetom za 367.965 osoba, odnosno 9,5 posto stanovništva prema Popisu iz 2021. godine. To je najnoviji objedinjeni državni zbroj pronađen u pregledanim javnim dokumentima.

Taj postotak ne pokazuje koliko bi mjesta bilo spremno za uporabu u krizi. Revizija je utvrdila da prikupljeni podaci nisu bili pouzdani ni ažurirani: za dio skloništa nedostajali su podaci o stanju, opremljenosti, vlasniku i upravitelju. Nije bilo ni potpune evidencije koja bi potvrdila koliko je skloništa stvarno funkcionalno.

Prema evidentiranim podacima, skloništa u Istarskoj županiji imala su kapacitet za 61.880 osoba, odnosno 31,7 posto stanovništva. U Gradu Zagrebu evidentirano je 171.272 mjesta, što je 22,3 posto stanovništva. U Primorsko-goranskoj županiji zabilježena su 31.259 mjesta, odnosno 11,8 posto, a u Splitsko-dalmatinskoj 29.112 mjesta, odnosno 6,9 posto. Najmanji udio zabilježen je u Virovitičko-podravskoj županiji, sa 100 mjesta za 0,1 posto stanovništva.

Rijeka pokazuje zašto se broj mjesta mora čitati zajedno s vrstom i stanjem skloništa. U svojoj analizi za 2025. Grad je naveo 56 gradskih kućnih i blokovskih skloništa kapaciteta 8.393 osobe te 56 javnih tunelskih skloništa kapaciteta 11.333 osobe. Grad pritom upozorava da su tunelska skloništa uglavnom građena prije i tijekom Drugoga svjetskog rata te da se opremom ne mogu uspoređivati sa skloništima osnovne zaštite. U izvješću se spominju i skloništa u privatnim zgradama, kao i neka za koja kapacitet nije poznat jer nisu bila u evidenciji.

Tko održava skloništa?

Zakon upravljanje i održavanje javnih skloništa povjerava lokalnoj samoupravi. Za skloništa u stambenim zgradama odgovornost je raspodijeljena između suvlasnika i upravitelja zgrade. U Zagrebu je gradska stranica 2022. navela oko tisuću različitih skloništa, od kojih je Grad upravljao s 83 — deset javnih i 73 blokovska. Još 655 stambenih skloništa bilo je izvan gradske nadležnosti, u zgradama u kojima su održavanje organizirali suvlasnici i upravitelji.

Državna revizija upozorila je da zakon ne razjašnjava dovoljno što se smatra javnim skloništem ni kako se upravljanje prenosi na gradove. Raniji detaljni pravilnici o održavanju ukinuti su 2015. godine. Revizija je također utvrdila da inspekcijski nadzor uglavnom provjerava jesu li doneseni planski dokumenti, a ne obuhvaća sustavno stanje skloništa i provedbu održavanja.

Rijeka u analizi za 2025. navodi konkretne radove poput zamjene brava i vrata, čišćenja skloništa i popravka elektroinstalacija. Izdvojeno je 15.863,41 euro za tekuće i investicijsko održavanje te troškove struje. Plan za 2026. predvidio je 19.000 eura za održavanje skloništa, od čega 4.000 za električnu energiju i 15.000 za popravke i servisiranje. Grad istodobno bilježi provale, devastaciju opreme i onečišćavanje dijela skloništa.

Pričuve postoje, ali njihova pokrivenost nije jasna

Ministarstvo gospodarstva izvijestilo je da je popunjenost Bilance strateških robnih zaliha krajem 2025. iznosila 51,39 posto. U polugodišnjem izvješću za 2026. navodi se popunjenost od 53 posto, prema planiranih 58 posto. To su postoci popunjenosti službene Bilance, a ne postotak potreba stanovništva ili procjena koliko bi dana opskrba trajala.

Godišnje izvješće za 2025. navodi da se lijekovi, sanitetski i potrošni medicinski materijal krajem te godine nisu nalazili u strateškim zalihama te da je nabava prenesena u plan za 2026. Javni izvještaji daju ukupnu popunjenost zaliha, ali ne i usporediv pregled količina koje su dostupne svakom gradu ili trajanja opskrbe u scenariju dugotrajnog prekida.

Postoje i vidljivi lokalni kapaciteti. Grad Zagreb objavio je da je 2025. Javna vatrogasna postrojba dobila agregate i toranj za rasvjetu. No u objavi nisu navedeni broj i snaga agregata ni trajanje rada s raspoloživim gorivom. U pregledanim javnim dokumentima nije pronađen usporediv nacionalni pregled pričuvnog napajanja vodovoda, bolnica, telekomunikacijskih sustava i skloništa, uključujući podatke o snazi i autonomiji.

Lokalni planovi mogu predvidjeti i opskrbu preko drugih organizacija. Rijeka je za 2026. planirala osposobljavanje logističkog tima te sklapanje ili ažuriranje ugovora s pravnim osobama važnima za sustav civilne zaštite. Takvi dogovori mogu biti važni za prijevoz, smještaj, prehranu i komunalne usluge, ali sami po sebi ne daju pregled zaliha ili kapaciteta dostupnih na gradskoj razini.

Uzbunjivanje radi, ali treba više od mobilne poruke

Broj 112 u 2025. zabilježio je 1.686.012 poziva. Operateri su se javljali prosječno za 6,86 sekundi, a na 87,7 posto poziva odgovorili su u manje od deset sekundi. Sustav SRUUK, koji od kolovoza 2023. šalje upozorenja na mobilne telefone, tijekom 2025. poslao je pet poruka: jednu o opasnim vremenskim pojavama, dvije o uklanjanju minsko-eksplozivnih sredstava i dvije o opasnosti od štetnih plinova nakon požara.

Upozorenje putem mobitela korisno je kada je uređaj povezan s mobilnom mrežom. Zato su važni i drugi kanali. Sirene se redovito ispituju svake prve subote u mjesecu, osim kada je taj dan blagdan. Državni projekt modernizacije sustava, predviđen za razdoblje od 2025. do 2028., uključuje 185 novih elektroničkih sirena, 21 novi središnji uređaj za upravljanje i modernizaciju 217 postojećih sirena.

Jedan pretkalibracijski test SRUUK-a iz lipnja 2023. obuhvatio je Ličko-senjsku županiju, Slavonski Brod i Stupnik. Poruka je uspješno poslana na 87,4 posto baznih stanica na testiranom području. Taj rezultat odnosi se na ograničeni test prije puštanja sustava u rad, pa ga ne treba tumačiti kao današnju nacionalnu stopu isporuke.

Rijeka je razvila i pričuvnu radio-vezu. Gradska analiza za 2025. navodi da je potporni komunikacijski centar radio 24 sata dnevno, da su se analogni repetitori redovito testirali i da je sustav bio povezan s kratkovalnom mrežom Županijskog centra 112 te mrežom operativnih snaga civilne zaštite. To je konkretan primjer rezervnog kanala za slučaj prekida fiksne i mobilne telefonije.

Vježbe se održavaju, ali nema jedinstvene slike za sve gradove

U Zagrebu je 22. kolovoza 2026. održana vježba „MAKSIMIR 2026.“ s oko 200 sudionika. Scenarij tehničko-tehnološke nesreće s opasnim tvarima uključivao je evakuaciju, uspostavu prihvatnog centra, smještaj stanovništva i provjeru komunikacijskih protokola.

U općini Breznica 16. rujna 2026. održana je vježba za potres u kojoj su vatrogasci, hitna pomoć, Crveni križ, policija i civilna zaštita uvježbavali evakuaciju i spašavanje iz oštećene škole. Dan ranije, 14. listopada, Ravnateljstvo civilne zaštite izvijestilo je o aktivnostima diljem Hrvatske, uključujući simulacijsko-komunikacijsku vježbu na temu potresa.

Na nacionalnoj razini, vježba „SJEVER 2025.“ okupila je 57 članova županijskih, gradskih i općinskih stožera iz pet sjevernih županija. Scenarij je uključivao poplave, evakuaciju domova za starije i škola, prekide opskrbnih lanaca i komunikacija. Vježba je završila zajedničkom analizom i preporukama za poboljšanje.

To potvrđuje da se stožeri i operativne snage uvježbavaju. Međutim, u pregledanim službenim izvorima nije pronađena jedinstvena javna tablica koja bi za svaki grad prikazala datum posljednje vježbe, utvrđene slabosti i provedene korektivne mjere.

postoji sustav, ali nema javne mjere njegove pune spremnosti

Hrvatska ima sustav 112, mobilna upozorenja, sirene, državne robne zalihe, gradske pričuvne kanale komunikacije i vježbe civilne zaštite. No za procjenu stvarne spremnosti gradova nedostaju objedinjeni, ažurirani podaci o funkcionalnosti skloništa, pričuvnom napajanju ključnih objekata i lokalnim zalihama.

Najčvršći zaključak zato nije jedinstvena ocjena spremnosti svih gradova. Riječ je o sustavu koji može upozoravati i koordinirati odgovor, ali javno dostupni podaci još ne pokazuju pouzdano koliko bi građana pojedini grad mogao zaštititi i opskrbiti u dugotrajnoj krizi.

Izvori

• Državni ured za reviziju — Upravljanje skloništima za građane u sustavu civilne zaštite u RH i Zakon o sustavu civilne zaštite. sabor.hr

• Grad Rijeka — Godišnja analiza stanja sustava civilne zaštite za 2025. i Godišnji plan za 2026.. rijeka.hr

• Ministarstvo gospodarstva — izvješće za 2025. i polugodišnje izvješće za 2026.. mingo.gov.hr

• Ravnateljstvo civilne zaštite — SRUUK, rezultati testa iz 2023. i brošura o 112 za 2026.. civilna-zastita.gov.hr

• Ravnateljstvo civilne zaštite — modernizacija sustava uzbunjivanja i redovito ispitivanje sirena. Modernizacija sustava za uzbunjivanje (MSU)

• Grad Zagreb: skloništa, oprema vatrogasne postrojbe i vježba „MAKSIMIR 2026.“. zagreb.hr

• Ravnateljstvo civilne zaštite: vježba „SJEVER 2025.“, vježba u Breznici, rujan 2026. i aktivnosti od 14. listopada 2026..