Blanka Vlašić je dvostruka svjetska prvakinja te olimpijska dvoprvakinja iz Pekinga 2008. godine.

Hrvatska rekorderka

Na današnji dan 8. studenoga 1983. rođena je Blanka Vlašić, hrvatska rekorderka u skoku u vis i jedna od najboljih sportašica svijeta.

Preko dva metra dosad je letjela 162 puta na 103 natjecanja, a njezinih 208 centimetara preskočenih na Hanžekovićevom memorijalu u Zagrebu, 31. kolovoza 2009. drugi je rezultat u povijesti skoka u vis, odmah do rekordnih 209 cm Stefke Kostadinove. 

Blanka je šest puta izabrana za najbolju sportašicu Hrvatske, dvaput za najbolju sportašicu Europe, a 2010. godine bila je i najbolja sportašica svijeta.

Te godine pobijedila je na Svjetskom dvoranskom prvenstvu u Dohi, na Europskom prvenstvu u Barceloni i Kupu kontinenata u Splitu pa ju je IAAF proglasio službeno najboljom svjetskom atletičarkom.

U rujnu 2021. dobila je posebno priznanje u Bruxellesu povodom održavanja 45. izdanja Memoriala Van Damme. Primljena u Kuću slavnih ovog poznatog mitinga, koja je osnovana 2017. godine, zajedno sa svjetskim rekorderom u skoku u dalj Mikeom Powellom.

Osobito je u javnosti ostalo zamijećeno njeno obraćenje Bogu i predanost kršćanskoj vjeri.

Izuzetnu građansku i ljudsku hrabrost Blanka Vlašić je iskazala javnim očitovanjem ZA BRAK na prvom hrvatskom narodnom referendumu.

Obrazovanje

Blanka Vlašić je nakon završene osnovne škole završila srednju farmaceutsku školu u Splitu, piše biografija.com. Budući da se već u srednjoj školi aktivnu bavila atletikom i već kao juniorka osvajala medalje na raznim natjecanjima, nakon završene srednje škole nije upisala fakultet. 2010. godine, na preporuku kolegice Ivane Brkljačić, Blanka Vlašić upisala je trogodišnji studij sportskog menadžmenta, koji se održava na visokoj školi Aspera u Splitu. Uz to, Blanka se posvetila usavršavanju jezika, pogotovo engleskog i španjolskog, kako bi se pripremila za nastavak karijere u sportu i nakon što prestane biti aktivna sportašica.

Privatni život

Dolazi iz sportske obitelji – njen otac Joško također je bio atletičar koji je u Casablanci 1983. godine osvojio zlatnu medalju na Mediteranskim igrama, u disciplini desetoboja. Upravo je po tom gradu Blanka dobila ime, jer rođena nekoliko mjeseci nakon tog očeva uspjeha. Njena majka, Venera, bivša je Jugoslavenska prvakinja u skijaškom trčanju. Blanka ima i tri mlađa brata, od kojih je najstariji bivši košarkaš, a najmlađi mladi nogometaš.

Blanka je svoje sportske uspjehe počela nizati već sa 16. godina. U to vrijeme bila je još srednjoškolka, ali intenzivno bavljenje sportom nije je omelo da i u školi bude odlikašica. Nakon srednje škole posvetila se samo atletici. 2004. godine počela se pripremati za Olimpijske igre u Ateni, gdje je izborila finale. Ipak, u daljnjem natjecanju spriječila ju je bolest. Dijagnosticirana joj je hipertireoza, zbog čega je 2005. godine morala izvaditi štitnjaču. Blanka se iste godina vratila natjecanjima i počela nizati još značajnije uspjehe.

To je trajalo sve do 2013. godine, kada se Blanka teško ozlijedila. I nekoliko godina ranije imala je probleme s bolovima u kukovima, ali je se nastavila natjecati unatoč njima. Počela je s rehabilitacijom i nastavila s treninzima, ali je istovremeno oboljela od depresije. Išla je na treninge trpeći veliku fizičku bol, koja bi se za vrijeme i nakon treninga samo pogoršavala. To je uvelike utjecalo i na njenu psihu.

Bojala se da zbog boli neće moći nastaviti sportsku karijeru, bez koje se osjećala nepotpunom i nebitnom osobom. Vrhunac se dogodio za vrijeme jednog treninga, kada više nije mogla trpjeti bolove. Tada joj se povjerio najstariji od njene mlađe braće, s kojim Blanka u to vrijeme nije bila u dobrim odnosima.

Preporučio joj je duhovnu obnovu i upoznao sa snagom vjere, koja je i njemu osobno pomogla. Iako je u početku odbijala njegove savjete, Blanka je s vremenom, upravo uz njegovu pomoć, pronašla utjehu u vjeri i postala praktična vjernica.

Nakon Olimpijskih igara u Rio de Janeiru, na kojima je osvojila broncu, Blanka je svoje odličje poklonila svetištu Majke Božje Bistričke. Javnost na to nije dobro reagirala, ponižavajući na društvenim mrežama, ali i u medijima, Blanku i njen osoban čin vjere. Stoga su 53 hrvatska sportaša objavila otvoreno pismo javnosti, upozoravajući da je vjeroispovijesti i njeno iskazivanje osnovno pravo čovjeka, zajamčeno Ustavom, pa tako i pravo Blanke Vlašić.

Iako su mediji u nekoliko navrata prenosili vijesti o Blankinom ljubavnom životu i nekim muškarcima s kojima je bila u vezi, ona u posljednje vrijeme izričito promovira predbračnu čistoću i ljubav prema Kristu.

Posao