Nakon što smo u više nastavaka pisali o pokrenutim kaznenim istragama protiv HT-a i njegovih članova Uprave, postavili smo također pitanja HT-u i Poreznoj upravi u vezi s utvrđenim nepravilnostima u poslovanju HT-a glede obračunavanja i plaćanja poreza u razdoblju 2000.-2002. jer su, kako to proizlazi iz odluke Ustavnog suda RH U-III-3305/2011 od 18.12.2014., na ime fiktivnih intelektualnih usluga većinskog vlasnika Deutsche telekom-a utajili i manje obračunali PDV-a u iznosu od preko 12 milijuna kuna te poreza na dobit u iznosu od preko 24 milijuna kuna za koje je Porezna uprava zbog porezne utaje i pranja novca bila dužna podnijeti kaznene prijave protiv HT-a i odgovornih osoba u HT-u.
Da podsjetimo, HT nam je na upit o tome jesu li podnijeli kaznene prijave protiv djelatnika koji su sudjelovali u plaćanjima i knjiženjima fiktivnih intelektualnih usluga Deutsche telekomu koje se mogu kvalificirati kao utaja poreza i pranje novca, kratko odgovorio ”nemamo komentara”.
Obična tišina na strani HT-a i Porezne uprave ili OMERTA?
Na upit prema Poreznoj Upravi jesu li u vezi utvrđenih nepravilnosti podnijeli kaznenu prijavu protiv HT-a i odgovornih osoba, Porezna uprava nam je odgovorila kako nam ne mogu odgovoriti radi porezne tajne. Nakon toga smo Poreznoj upravi uputili ponovljeni upit u kome smo im skrenuli pozornost kako se ne traži informacija na koju se može primijenit institut porezne tajne nego se traži informacija o tome je li Porezna uprava postupila sukladno zakonskim odredbama o obvezi podnošenja kaznene prijave ako se tijekom nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo. Na ponovljeni upit Porezna uprava je dužna odgovoriti u roku 15 dana. Odgovor od Porezne uprave do trenutka objave članka nismo primili. Takva šutnja Porezne uprave budi sumnju da je izostala kaznena prijava protiv HT-a iako je riječ o poreznoj utaji velikih razmjera i klasičnoj tipologiji pranja novca.
Dobro je poznato kako Porezna uprava ekspeditivno i rigorozno postupa prema malim poduzetnicima kada im npr. u blagajni pronađe višak ili manjak od par desetaka kuna. Uz modus operandi poslovanja Deutsche telekoma u nama susjednim zemljama gdje je prema javno dostupnoj dokumentaciji američkih pravosudnih i burzovnih tijela, radi pogodovanja i privatizacije, novac za korupciju najviših dužnosnika izvlačen putem fiktivnih računa o čemu smo također pisali, te uz dosadašnju šutnju Porezne uprave na naše upite, logično se zapitati je li HT (DT) i u ovom slučaju porezne prijevare i utaje poreza velikih razmjera ostvario nezakonit utjecaj na Poreznu upravu kako bi se prikrila i zataškala ozbiljna kaznena djela u HT-u?
…a pravna sigurnost, gospodarstvo, iseljavanje mladih i demografija općenito?
Slijedeći obrazac zarobljavanja države, kojeg telekomunikacijske kompanije provode u tranzicijskim zemljama (koji je opisan u znanstvenom radu troje profesora Pravnog fakulteta u Zagrebu, sažetak), otvara se pitanje je li opisano (ne)postupanje Porezne uprave znak kako je zarobljavanje institucija RH od strane stranih telekomunikacijskih kompanija uzelo maha.
Zbog navedenog smo poslali novi upit, ovaj puta USKOK-u kojeg smo upitali u vezi podnošenja kaznene prijave od strane Porezne uprave i postupanja prema odgovornim osobama HT-a. Upit smo USKOK-u poslali 05.12.2020., te ga objavljujemo i ovdje. Nije potrebno posebno elaborirati kako eventualna zarobljenost i podčinjenosti naših institucija djeluje na pravnu sigurnost, gospodarstvo i demografiju RH.
Dodatne kaznene prijave zbog prikrivanja utaje poreza i pranja novca?
U bitnome podsjećamo kako je sporno postupanje HT-a od 2000.-2002. g. izišla na vidjelo u jednoj pomalo, očigledno ne slučajno, zaboravljenoj odluci Ustavnog suda (U-III-3305/2011 od 18.12.2014.), koji je potvrdio zakonitost rješenja inspekcijskog nadzora HT-a od strane Porezne uprave. Naime, posljedica poreznim nadzorom utvrđenih postupanja HT-a trebale su biti kaznene prijave protiv odgovornih osoba u HT-u zbog utvrđene porezne utaje i pranja novca.
Do odgovora USKOKA na naš upit ostaje otvoreno pitanje je li Porezna uprava zaista „zaboravila“ kazneno prijaviti odgovorne unutar HT-a, te hoće li USKOK temeljem ovih spoznaja sada provesti dokazne radnje koje osim odgovornih u HT-u mogu obuhvatiti i samu Poreznu upravu zbog neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela?
S odgovorima Porezne uprave i USKOK-a ćemo Vas upoznati čim ih dobijemo.
U nastavku objavljujemo upit za informacije dostavljen USKOKU:
Iz javno objavljene Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine. (u daljnjem tekstu: Odluka) proizlazi:
Da je Ministarstvo financija Republike Hrvatske, Porezna uprava, Područni ured Zagreb, Odjel za nadzor velikih poreznih obveznika i financijskih institucija obavilo je kod društva Hrvatski telekom d.d. (u daljnjem tekstu: HT) inspekcijski nadzor obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza i drugih javnih davanja za razdoblje 2000., 2001. i 2002..
Rješenjem Ministarstva financija – Porezne uprave, Područnog ureda Zagreb (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko porezno tijelo) klasa: UP/I-471-02/04-01/184, ur. broj: 513-07-01-07-56 od 15. studenoga 2007., koje je potvrđeno
rješenjem Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski upravni postupak (u daljnjem tekstu: drugostupanjsko porezno tijelo) klasa: UP/II-471-02/08-01/45, ur. broj: 513-04/08-3 od 7. srpnja
2008. i presudom Upravnog suda Republike Hrvatske broj: Us-8902/2008-4 od 30. ožujka 2011., kojom je odbijena tužba Hrvatski Telekom d.d., Zagreb (u daljnjem tekstu: HT),
HT su za razdoblje 2000., 2001. i 2002. utvrđene
porezne obveze na ime manje obračunatog i nepravodobno plaćenog poreza na dodanu vrijednost u ukupnom iznosu od 12.471.162,40 kn zajedno sa zateznom kamatom do 12. studenoga 2007. u ukupnom iznosu od 9.692.091,83 kn i zateznom kamatom do dana uplate u ukupnom iznosu od 1.127.437,62 kn,
porezne obveze na ime manje obračunatog poreza na dobit u ukupnom iznosu od 24.392.682,15 kn sa zateznom kamatom od 12. studenoga 2007. u ukupnom iznosu od 23.251.365,11 kn te je naloženo je HT-u da izvrši navedene uplate na propisane račune proračuna po osnovi poreza i zateznih kamata te da obračuna i uplati daljnje kamate i provede odgovarajuća knjiženja u poslovnim knjigama s time da je HT dužan izvršiti dane naloge u roku od 8 dana od konačnosti prvostupanjskog rješenja
Osim toga iz Odluke proizlazi kako je poreznim nadzorom utvrđeno da HT:
poslovne knjige ne vodi prema urednim i vjerodostojnim ispravama u smislu članka 2., 3. i 5. Zakona o računovodstvu (‘Narodne novine’, broj 90/92) i članka 55. stavka 1., 2., i 3. Općeg poreznog zakona, kojim je propisano da se knjiženja i bilježenje podataka u poslovne knjige moraju temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama iz kojih se nedvosmisleno može utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja i njezin materijalni sadržaj, narav, vrijednost i vrijeme nastanka poslovne promjene povodom koje je isprava sastavljena, odnosno iz kojih bi se nedvojbeno i istinito mogle provjeriti sve poslovne promjene u nadziranom razdoblju, te dokazati da su usluge za koje su primljeni računi uistinu obavljene, kako bi se mogli priznati iskazani troškovi za intelektualne usluge Deutsche telekom AG, rashodi i pravo na odbitak pretporeza. HT poslovne promjene u nadziranom razdoblju nije dokazao vjerodostojnim ispravama niti je imao urednu dokumentaciju, da se inozemni poduzetnici nisu dužni pridržavati naprijed navedenih propisa u Republici Hrvatskoj i izdavati račune u smislu propisa Zakona o porezu na dodanu vrijednost. HT nije imao pravo na odbitak pretporeza stoga što samo plaćanje poreza na dodanu vrijednost ne znači ujedno da je usluga i obavljena, odnosno korištena od strane poreznog obveznika.
S obzirom da se na temelju Odluke i utvrđenih poreznih obveza radi o neutvrđivanja porezne obveze velikih razmjera to bi moglo biti riječi o kvalificiranom obliku kaznenog djela utaje poreza od strane HT-a, odnosno složene porezne prijevare u cilju izdavanja, evidentiranja i prijavljivanja nevjerodostojnih računa radi umanjenja obveze PDV-a i poreza na dobit HT-a.
Na, u Odluci, opisani način neosnovano je umanjena obveza PDV-a i poreza na dobit HT-a prema Državnom proračunu RH velikih razmjera za razdoblje 2000-2002. g. u ranije navedenim iznosima. Osim toga, opće je poznato da ispostavljanje fiktivnih računa osim navedenog u cijelosti odgovara tipologiji pranja novca – doznake u inozemstvo povezanoj osobi za usluge za koje je nadzorom utvrđeno da su fiktivne a radi utaje poreza
Informacija koja se traži
1.Je li i kada Porezna uprava podnijela kaznenu prijavu protiv HT-a i/ili odgovorne(ih) osoba u HT-u vezano za utaje poreza i/ili pranja novca i/ili zlouporabe ovlasti u gospodarskom poslovanju i dr. koje je utvrdila Porezna uprava u inspekcijskom nadzoru HT-a za razdoblje 2000., 2001. i 2002. godine i kako to proizlazi iz Odluke Ustavnog suda RH broj U-III-3305/2011 od 18.12.2014. godine? Ako da, je li USKOK proveo dokazne radnje i podigao optužnicu protiv osumnjičenika, te u kojoj se fazi trenutno nalazi kazneni postupak?
2.U slučaju da je izostala kaznena prijava iz točke 1.: Provodi li USKOK ili je provodio dokazne radnje u vezi naprijed navedenih spornih postupanja HT-a u razdoblju 2000-2002.g. i Porezne Uprave slijedom informacija koje su javno objavljene u Odluci Ustavnog suda i u medijima?
Odredbom iz čl. 109. Općeg poreznog zakona (2000. i drugi) određeno je da je : “Ako se tijekom inspekcijskog nadzora pojavi sumnja da je porezni obveznik počinio kazneno djelo, prijestup ili prekršaj ovlaštena osoba obvezna je podnijeti prijavu nadležnom tijelu.“
Odredbom iz čl. 300. Kaznenog zakona (1997. i drugi) za neprijavljivanje počinjenog kaznenog djela odgovorna je službena ili odgovorna osoba koja ne prijavi počinjenje težeg kaznenog djela za koje je saznala obavljajući svoju dužnost a radi se o kaznenom djelu za koje pokretanje kaznenog postupka nije prepušteno privatnoj tužbi ili povodom prijedloga.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.