VIJESTI

Bošnjački sabor iz 1993. - Izlazak na more i vojni nadzor nad središnjom Bosnom prioritetni strateški ciljevi (Video)

07.10.2013. 12:22:12

Da je hrvatsko-bošnjački ratni sukob vođen zbog različitih političkih gledišta na unutarnje uređenje BiH a ne zbog navodne izvanjske agresije, svjedoče i govori muslimanskih čelnika izrečani na Muslimanskom saboru, održanom u Sarajevu 27. rujnu 1993. -Što borba duže traje sve su veće šanse da se ostvari pobjeda, kazao je jedan od sabornika - izravno potvrđujući razlog zbog čega je bošnjačko političko vodstvo odbilo Carington-Cutilierov, Vance-Oven i Owen-Stoltenbergov mirovni sporazum i pribjeglo ratnoj opciji. Tko je bio uzor Armiji BiH u odbijanju ponuđenih mirovnih sporazuma i definiranja ratne opcije kao cilja, pokazuje i govor sabornika Hasiba Kape. - Mi bi vas podsjetili da je cijeli svijet radio na tome da zaustavi zaustaviti afganistanski džihad - pregovorima, pritiscima i slično, prije nego što mudžahidi ostvare svoj cilj. Toga su vođe afganistanskog džihada bile svjesne i nisu nasjedale na taj trik. I oni su imali svoga Galija, Owena i druge ali su išli do kraja i slomili su vanjskog i unutarnjeg neprijatelja. Tamo je borba trajala 14 godina i mužahidi na kraju pobijediše - kazao je Hasib Kapo, jedan od izlagača na Bošnjačkom saboru. -Citirat ću gospodina Izetvegovića. On nam je na prošlom klubu poslanika rekao nešto što je meni jako teško palo ali sam sad shvatio da je to naša neminovnost - Bosna i Hercegovina je sredstvo a ne cilj - kazao je Ejup Topić, zastupnik SDA iz Bihaća. Suad Rešidbegović iz Tuzle otvoreno je definirao bošnjačke strateške ciljeve. - Moja zadaća je da ovdje kažem da je minimum strateških interesa muslimana u području BiH determiniran izlaskom na more, kontrolom dolina Neretve i Save, kontrolom Rijeke Drine od Janje do Foče, centralna Bosna sa Jajcem i Cazinska krajina, gdje muslimanski narod živi u većini - kazao je Rešidbegović. Kada se javno spomenuti ciljevi analiziraju, dolazi se do zaključka o stvarnim uzrocima hrvatsko-bošnjačkog sukoba ali i do spoznaje zbog čega je taj sukob vođen upravo u Središnjoj Bosni i dolini Neretve. Podsjetimo, zastupnici su tijekom zasjedanja donijeli Deklaraciju o jeziku i Deklaraciju o narodu. Tim dokumentima službeno su proglasili bošnjački jezik i bošnjački narod. I. Pehar Izvornu vijest možete pogledati OVDJE

Autor:

Extreme IT

Dragovoljac DR, HRVI, odlikovan za ratne zasluge u Zapadnoj Slavoniji (Pakrac – Lipik – Daruvar), umirovljeni viši policijski inspektor. Godinama se bavi problematikom hrvatskih branitelja, trenutno predsjednik Udruge hrvatskih branitelja RH-a te jedan od glavnih urednika i voditelja na Braniteljskom radiju RH.

1993 bošnjački sabor hrvatsko-bošnjački ratni sukob

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.