Branitelji protivnicima vojnog roka: Ne pozivamo u rat

09.02.2017. 21:25:53

BURNO PRED MORH-OM Trg kralja Petra Krešimira IV u širem centru Zagreba bit će u subotu poprište čak dvaju masovnih okupljanja građana, oba povodom najave obveznog služenja vojnog roka u Hrvatskoj. U 11.30 sati kreće skup podrške toj ideji, u organizaciji Udruge hrvatskih branitelja, a u 12 sati počinje prosvjed protiv militarizacije u organizaciji Radničke fronte. Obje manifestacije dobile su zeleno svjetlo policije Iz Policijske uprave zagrebačke tportal neslužbeno doznaje da je kao mikrolokacija 'braniteljskog' skupa određen park pred zgradom Ministarstva obrane, dok je Radnička fronta dobila 'južniji dio' Trga kralja Petra Krešimira IV. Imajući u vidu dvodijelnu konfiguraciju tog velikog gradskog perivoja, to znači da će pristaše i prosvjednike razdvajati Ulica kneza Višeslava, što će olakšati posao pripadnicima snaga sigurnosti. Subotnje događanje naroda na negdašnjem Lenjinovu trgu, kako mnogi Zagrepčani još uvijek nazivaju današnji Krešimirac, dospjelo je u žižu medijske pozornosti nakon što je Radnička fronta (RF) objavila da im policija nije odobrila prijavu prosvjeda uz objašnjenje da je tamo i tada 'netko' već prijavio javno okupljanje. Taj netko je Udruga hrvatskih branitelja sa sjedištem u Đurđevcu, čiji je predsjednik Dražen Šemovčan Šeki tportalu izjavio da su oni svoj skup prijavili u utorak ujutro. Večer prije toga Radnička fronta objavila je na Facebooku prvu informaciju o prosvjedu. Oko podneva u utorak član RF-a Denis Geto uputio se prijaviti prosvjed s uredno ispunjenim obrascem i svim potrebnim papirima. Izvozali su ga iz Prve policijske postaje u Petu, iz Pete u Petrinjsku, gdje su ga konačno usmeno obavijestili da je to nemoguće zbog već prijavljenog skupa. Prijavljenog, kako se ispostavilo, istog jutra, netom prije objave Radničkoj fronti. 'Bili smo organizatori i onih velikih prosvjeda 2011. Oko 55 tisuća ljudi bilo je na skupu potpore za hrvatske branitelje Tihomira Purdu, Veljka Marića i generale Antu Gotovinu i Mladena Markača na Trgu bana Jelačića. Drugi prosvjed, 'Za Domovinu', održan je dan nakon čitanja prvostupanjske presude, na kojem je bilo cca 90.000 ljudi', tvrdi Šemovčan za tportal, dodajući da je bilo još prosvjeda u njihovoj organizaciji, a navedeni su samo 'značajniji po broju'. Prijava istog dana? 'Slučajnost' Šemovčan je član demokršćanske političke stranke Akcija za bolju Hrvatsku, kojoj je na čelu kriminalist Željko Cvrtila, a od poznatijih članova tu je i ratni zapovjednik specijalne policije Željko Sačić. Tvrdi da je to što su prijavili skup prije Radničke fronte 'samo jedna slučajnost' te da su o načinu podrške Vladi za povratak obvezi vojnog roka razmišljali još od prve takve najave. Kada je u pitanju vojni rok, Šemovčan bi uveo minimalno tromjesečnu obvezu, a optimalno za obuku bilo bi šest mjeseci. 'Ni u kojem slučaju to nije priziv na rat. To smo prošli i ne bismo htjeli da naša djeca imaju tako tešku situaciju da moraju uzimati oružje u ruke', kaže on. Po njemu, vojna obuka predstavlja 'drugo shvaćanje smisla života'. 'Malo reda, discipline, obaveze. Na taj način, pokazalo se u našoj povijesti i tradiciji, ljudi se promijene nabolje', kazao je Šemovčan. Marko Milošević iz Radničke fronte kaže da bi oni bili zadovoljni kad bi na prosvjed došlo nekoliko stotina ljudi, a sve više od toga bio bi odličan rezultat. 'Neka ne bude sumnje - radikalnija ljevica i desnica u Hrvatskoj, da tako kažem, nisu jednakih snaga, nisu jednake brojnosti, a pogotovo nisu jednakih financijskih mogućnosti. Oni imaju kapacitete dovesti, platiti i organizirati ne znam koliko autobusa, dok Radnička fronta to ne može. Kad bismo imali mogućnosti, siguran sam da bi se autobusi iz cijele Hrvatske napunili našim istomišljenicima, ali nemamo tu ekonomsku snagu. Umrežene braniteljske udruge, znamo i sami, imaju takvu snagu i to je neravnopravna borba', rekao je Milošević.

Autor: