Đapić: Da ima morala, Petrov povukao bi se iz politike; Most je samo marioneta ljevice

Hrvatski sabor u srijedu je sa 74 glasova 'za' i dva' glasa protiv izmijenio Zakon o privatizaciji INA-e. Doduše, bilo je ''na knap'' kod izglasavanja tog kontroverznog zakona, ali je on na kraju ipak prošao. Saborska oporba je uoči glasovanja izašla iz dvorane, a HDZ-ova većina ne bi mogla zakon da joj u sabornici kvorum nisu osigurali Zlatko Hasanbegović iz Neovisnih za Hrvatsku i Hrvoje Zekanović iz Hrasta. Zekanović će poslije izjaviti kako mu je žao jer nije i on otišao i da je "znao da neće biti dovoljno ruku, izišao bi". Naime, da je samo jedan od dvojice izašao iz sabornice s ostatkom oporbe, zakon ne bi mogao biti donesen, jer je za njegovo donošenje potreban kvorum od 76 prisutnih zastupnika. Izmjenama zakona o INA-i mijenja se članak 10., kojim je Hrvatska imala ekskluzivna prava vezana uz kontrolu nad promjenama u vlasništvu društva, mogućnost veta na određene odluke uprave te pravo prvokupa cjelokupne ili dijela imovine. Iz Vlade objašnjavaju kako se predloženim taj zakon usklađuje s pravnom stečevinom EU-a. To bi značilo da bi stjecatelj dionica Ine koji želi prijeći prag od 50 posto dionica o tome trebao obavijestiti resornog ministra te mu predati dugoročni plan upravljanja poslovanjem. Vlada bi temeljem mišljenja ministra donijela odluku o suglasnosti za stjecanje dionica u roku od 30 dana. Vlada bi suglasnost mogla uskratiti ili oduzeti ako ocijeni da to predstavlja ozbiljnu prijetnju javnoj sigurnosti i iznimnu opasnost od ugroze sigurne i redovite opskrbe energijom. No ovaj je ostanak Hasanbegovića i Zekanovića izazvao brojne reakcije, naravno, podijeljene, kao što je to uvijek kod nas, a za portal Direktno nakon Hrvoja Zekanovića i Zlatka Hasanbegovića to je komentirao i čelnik stranke DESNO Anto Đapić. ''Zanimljiva je situacija u kojoj su se sudionici rasprave oko Zakona o INA-i okomili na Hasanbegovića i Zekanovića, zato što su ostali u sabornici. Pitanje je što bi se dogodilo da su izašli van, zajedno s Davorom Bernardićem i Vesnom Pusić? Kvorum bi, najvjerojatnije za sat vremena ponovno bio osiguran, zakon izglasan, a oni upamćeni po tome što su zajedno s navedenima, a posebice s Mostom, napustili dvoranu. Tragikomično je da te besmislene rasprave o vjerodostojnosti stranaka i političara vode oni čije su stranke pa i oni sami odgovorni za poziciju INA-e danas, prebacujući odgovornost jedni na druge'', kaže Đapić.

Zar se ne sjećate kada je započelo razbijanje INA-e?

Podsjeća kako je taj proces, kojega naziva ''razbijanjem INA-e'', započeo još 2001. godine, kada je pokojni premijer Ivica Račan, zajedno s SDP-om i partnerima bio na vlasti, da bi se zatim nastavio u vrijeme vlade Ive Sanadera, a vrhunac slabljenja INA-e, nastavlja Đapić, ''učinili su upravo Most i Božo Petrov, koji su prije dvije godine zbog toga srušili vlastitu vladu i tadašnjeg potpredsjednika Tomislava Karamarka, a sve, navodno zbog 'kvalitetnog briefinga' o tome kako će arbitraža biti sigurno dobivena. Na taj su se način stavili u službu politike Zorana Milanovića u odnosu prema INA-MOL-u i Mađarskoj. Rezultat je poznat- nakon paradiranja Petrova i Mosta, arbitraža je izgubljena, milijarde kuna vise nad Hrvatskom kao Damoklov mač, a Petrov umjesto da se pokrije ušima i šuti, dijeli moralne lekcije. Trebao bi preuzeti odgovornost odgovornost i povući se iz političkog života! ''. No Đapić ide i dalje oštro u kritici Mosta pa podsjeća i na sljedeće: ''Most je napustio sabornicu i kod glasovanja o Vatikanskim ugovorima, jer nema jedinstven stav o tome u svome Klubu. Nadalje, 'podvili su rep' i kod glasovanja o Zakonu o udomiteljstvu, jer ni oko tog važnog pitanja nemaju dogovor''. I dodaje: ''Iako imam primjedbe i na pojedine poteze Hasanbegovića i Zekanovića, smatram da su se u ovoj situaciji podnijeli odgovorno, ostali su na svojim dobro plaćenim radnim mjestima i glasovali po svojoj savjesti, odnosno, protiv svoje savjesti. No pokazali su da nisu marionete ljevice kao što je to Most, koji se gubi u pričama o mađaronima, a prije toga trebali bi otići kod dr. Hasanbegovića, povjesničara, na predavanje o toj temi!''.