Vijesti
DOKUMENTI: Optužnice Srbije protiv više stotina hrvatskih branitelja – Pogledajte imena!
Podijeli:

MAXPORTAL je došao u posjed dokumenta kojeg je napravila Vlada tadašnje SR Jugoslavije, u kojem su taksativno navedene optužbe protiv hrvatskih branitelja, Hrvata i Bošanjka u BiH, te nekoliko optužnica protiv Slovenaca.
Tekst objavljujemo u orginalu, na jeziku na kojem je napisan:
SAVEZNA REPUBLIKA JUGOSLAVIJA Z/sg -780/92/doc-1/S SAVEZNA VLADA
Izvještaj komisiji eksperata ustanovljenoj na osnovi Rezolucija Saveta bezednosti 780 (1992.)
UVOD
Odgovarajući na zahtev, postavljen u Rezoluciji Saveta bezbednosti 780 od 5. oktobra 1992. sadržan u tački 1. Vlada Savezne Republike Jugoslavije dostavlja izveštaj o slučajevima kršenja međunarodnog ratnog i humanitarnog prava na teritoriji bivše Jugoslavije Vlada Savezne Republike Jugoslavije podržava obrazovanje nezavisne Komisije eksperata, čiji je zadatak da prikupi, izuči i analizira informacije koje ukazuju na teška kršenja ženevskih konvencija i druga narušavanja odredbi humanitarnog prava.
Vlada SR Jugoslavije smatra da je za dalje političko rešavanje krize na nekadašnjem jugoslovenskom prostoru od prvorazrednog značaja utvrđivanje svih relevantnih činjenica u vezi sa oružanim skukobima i aktima nasilja, posebno onim koji predstavljaju teške prekršaje međunarodnog ratnog i humanitarnog prava. Za buduću stabilnost u regionu, za odnose među novim državama nastalim izdvajanjem iz Jugoslavije, kao i za odnose među njihovim narodima je prvi i osnovni preduslov utvrđivanje odgovornosti za počinjena dela nasilja, razaranja, patnje i za nasilne smrti velikog broja stanovnika.
Priloženi izveštaj sadrži slučajeve grubog narušavanja ratnog i humanitarnog prava od prvih sukoba u Republici Sloveniji do danas.
Navedeni slučajevi se oslanjaju na materijale prikupljene od strane državnih organa, nevladinih organizacija i udruženja, kao i na izveštaje pouzdanih novinskih agencija.
Za svaki navedeni slučaj dokumentacija se može staviti na uvid Komisiji eksperata radi daljeg proučavanja. Neki od navedenih slučajeva nalaze se u postupku kod nadležnih pravosudnih organa.
Poštujući prvi navedeni rok od 30 dana od dana usvajanja Rezolucije, u Izveštaj nisu mogli biti uključeni mnogi drugi slučajevi koji predtavljaju uli ukazuju na jednako teška kršenja ratnogi humanitarnog prava.
Državni organi SRJ raspolažu arhivama i dokumentima SFRJ u kojima su mnogi podaci o radnjama i počiniocima dela učinjenim suprotno međunaronom pravu, i u skladu sa njim inkriminisanih u zakonodavstvu SFRJ, koja su prouzrokovala nastanak i početak oružanmih sukoba u Sloveniji, a potom u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Ta dokkumentacija odnosi se na period pre njihovog međunarodnog priznanja kada je SFRJ delovala kao međunarodno priznata država na celoj svojoj teritorijji. Dokumenti pokazuju uzročno-posledične veze, organizatore iizvršioce događaja koji su kasnije eskalirali grubih povreda humanitarnog prava i ratnog zločina. Takve dokumente će SRJ takođe učiniti dostupnim Komisiji SB UN.
U priloženom materijalu naveden je samo manji broj svedočenja očevidaca jugoslovenskih i inostranih novinara. Postoji izuzetno veliki broj takvih svedočenja, od kojih će neki u narednim dopunama ovog Izveštaja biti navedeni sa svim relevantnim podacima.
U SRJ se nalazi preko pola miliona lica izbeglih pred ratnim dejstvima iterorom u Hrvatskkoj i Bosni i Hercegovini. Najvećibroj njih su sedoci – očevici i neposredne žrtve povreda humanitarnog prava. Prisustvovali su ubistvima, proterivanjima i drugim zločinima izvršenim nad njihovim najbližim rođacima, civilima, kao i nad pripadnicima oružanih snaga SFRJ. Državni organi i nevladine orgnizacije SRJ nastaviće sukcesivno Komisiji SB UN i javnosti da učine dostupnim svedočenja ovih lica.
Rad na prikupljanju i sistematizovanju dokaznog materijala za ratne zločine počinjene na terotoriji bivše Jugoslavije izuzetno je složen posao. Prilikom sistematizovanja prikupljene građe uzeti su u obzir, s jedne strane, izvori međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, dok je, s druge strane, klasifikacija ratnih zločina izvršena u skladu sa karakterom oružanog sukoba na teritoriji bivše Jugoslavije i odredbama nacionalnog krivičnog zakonodavstva bivše SFRJ.
Međunarodno-pravni osnov kažnjavanja počinilaca ratnih zločina na teritoriji bivše Jugoslaviji, koji najvećim delom nalazimo u ženevskim konvencijama o zaštiti žrtava rata (1949) i Dopunskim protokolima I i II (1977) uz ove konvencije, potrebno je upotpuniti odredbama Konvencije o suzbijanju i sprečavanju zločina genocida (1948), Međunarodne konvencije protiv uzimanja talaca (1979), Haške konvencije o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (1954), imajući u vidu karakter i vrste počinjenih zločina. Sve pomenute konvencije ratifikovane su od strane bivše SFRJ.
Posmatrano po vrstama međunarodnih pravnih pravila, sadržanih u osnovnim izvorima međunarodnog humanitarnog prava, u oružanim sukobima na teritoriji bivše SFRJ učinjena dela mogu se svrstati u sledeće kategorije:
- namerno ubijanje civila,
- namerno ubijanje uhapšenika – ratnih zarobljenika,
- nehumano postupanje sa civilima,
- nehumano postupanje sa uhapšenicima – ratnim zarobljenicima,
- namerno ubijanje i nehumano psotupanje sa ranjenicima i bolesnicima,
- uzimanje talaca i stvaranje logora,
- razaranje civilnih objekata bez vojne potrebe,
- razaranje bogomolja, grobalja, kkulturnih i istorijskih spomenika,
- etničko čišćenje



