Domazet Lošo: 'Pusićka, Milanović i Josipović rade za srpsku stranu po naputku britanske politike'

Oluja je po svim standardima vojnog umijeća integrirano bojište, a u povijesti ratovanja uz nas to su izveli tek SAD i Izrael.

Zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Haagu ustvrdio je kako je Olujom predsjednik Franjo Tuđman trebao ostvariti genocidan plan. Tvrdnje zastupnika Srbije ne čude previše geostratega i geopolitičara, Davora Domazeta Lošu, jer one su uvjetovane nedostatkom argumenata pa se stoga na sudu koriste inverzijama, ali i lažima. "Hrvati su Olujom prvi puta u povijesti spriječili genocid. Da nije bilo Oluje, genocid u Bihaću bio bi deset puta veći nego u Srebrenici. Oni se danas ne mogu obraniti da nisu bili agresori jer njihova agresija je vidljiva", kaže Lošo. Svoj stav o vidljivoj agresiji geostrateg je i argumentirao. Kako naglašava, zna se tko je pustio Miloševića i koja je politika stajala iza bivšeg srpskog predsjednika. "Oni su imali velikosrpski plan. Memorandum Srpske akademija nauka i Srpska pravoslavna crkva uz Veliku Britaniju i Francusku, Miloševića je pustio britanski lord Peter Harington s izjavom 'brzo i bez mnogo prolijevanja krvi'. Na Hrvatsku je izvršena agresija od Baranje pa sve do Dubrovnika. Važno je naglasiti da je Oluja isplanirana pod nazivom 'strategijska napadna operacija za oslobođenje okupiranih područja RH pod nadzorom Umprofora", podsjeća naš sugovornik. Ipak, ono što je značajno naglasiti jest to da su Hrvati vodili najčišći rat u povijesti ratovanja dok su Srbi samo započeli evakuaciju kada su uvidjeli da se ne mogu usprotiviti Hrvatskoj vojsci. Oluja je, dodaje, po svim standardima vojnog umijeća integrirano bojište, a u povijesti ratovanja uz nas to su izveli tek SAD i Izrael.

Osvrnuo se i na ulogu Brijunskih transkripata koji su, prema njemu, pozitivan primjer kako vrhovni zapovjednik komunicira s visokim generalima i admiralima planirajući Oluju. Cilj je bio da se spriječe stradanja s obiju strana, a planirana je tako da bude što manje žrtava. "Temeljem Brijunskih transkripata to je prepoznao i Haag te oslobodio generale. Znalo se kada krene oslobađanje okupiranih područja da Srbi imaju plan A i plan B", kazuje Lošo. Planom A Srbima je sugerirano da izdrže od šest do deset dana, a to će onda biti njihova pobjeda jer će Britanci pokrenuti sankcije kod UN-a, a to bi značilo da će Hrvatska izgubiti. Ako ne uspiju izdržati te dane, kreću na plan B u kojem napuštaju ta područja što se na kocu i dogodilo. Vidjeli su da ne uspijevaju izdržati te u 17 sati, točnije prvog dana operacije 4. kolovoza 1995. godine Martić izdaje zapovijed za evakuaciju Srba. "Protjerala ih je srpska politika, ako je itko odgovoran odgovorna je srpska politika, a to što rade u Haagu i ono na koga se pozivaju tragedija je hrvatske politike. Tu mislim na Josipovića, Pusićku i Milanovića. Njihova imena trebaju se znati", smatra Lošo. Njega je zasmetala poruka državnog vrha o povlačenju optužnica za genocid, a trn u oku mu je i njihovo nepovjerenje u uspjeh Hrvatske na sudu. Aktualna politika ide na ruku srpske politike, vjeruje naš sugovornik. "Josipović, Milanović, Pusićka i ta politika rade za srpsku stranu, a Srbi se pozivaju na njihove izjave, to možemo zahvaliti i nekim medijima koje neću reklamirati. U medijima su govorili da tužbu treba povući, a dva dana poslije srpski odvjetnici pozivaju se na njihove izjave", analizira Lošo. Srpski zastupnici u Haagu koriste i stav Josipovićevog savjetnika Dejana Jovića o Tuđmanu kao separatističkom nacionalistu, a to je također ono što smeta našeg sugovornika. "Očito da Josipović nije slučajno u Jeruzalem i govorio o ustaškoj zmiji, to je također u kontekstu ove presude po naputku Dejana Jovića, a sve to britanska je politika", vjeruje Domazet Lošo.

Premda ne želi nagađati o ishodima suđenja, Lošo u ovom procesu ipak vidi nešto pozitivno. Naime, ako išta treba definirati na tom sudu jest pitanje agresora te da su Hrvati olujom spriječili genocid, što je prvi i jedini put u povijesti da je takvo nešto nekom narodu pošlo za rukom.

• Autor: Iva Međugorac
• Photo: Davor Puklavec/PIXSELL

Izvorni članak pogledajte OVDJE