Vijesti Najčitanije

dr. Ćavar - U kakvoj državi živimo?

dr. Ćavar - U kakvoj državi živimo?
Nevelika dvorana Srpskog društva "Privrednik" bila je ispunjena sa stotinjak ljudi, a bio je prisutan i tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić, kao i predsjednik toga društva, svećenik i povjesničar dr. Stjepan Razum, a i drugi članovi. U petak, 25. listopada, bila sam nazočna na tribini u Zagrebu, Preradovićeva 18, koju je organiziralo Srpsko društvo “Privrednik” i Vijeće srpske nacionalne manjine grada Zagreba. Tema je bila, kako su najavili, “Jasenovac, negiranje genocida i uloga Katoličke Crkve u novom valu revizionizma”, te, kako nazvaše, “Kaptolsko društvo za istraživanje trostrukog logora Jasenovac”, kojem je na čelu Stjepan Razum, i “O manipulacijama brojem žrtva, vrijeđanju patrijarha Vartolomeja (Bartolomeja), dječjim logorima, novim napadima iz redova Katoličke Crkve koji idu prema negiranju teze genocida i proturanju teze o Jasenovcu kao poslijeratnom logoru”. Na tribini su nastupili Drago Pilsel, kako ga nazivaju “teolog i novinar”, i takozvani povjesničar Dragan Markovina, a moderator je bio Saša Kosanović. Iako je u isto vrijeme bila najavljena premijera dokumentarnog filma “Huda jama – strogo čuvana tajna” slovenskoga autora Romana Ljeljka, a što je izazvalo izvanredno velik i neviđen interes publike, tako da se film iste večeri prikazivao dva puta, uz dupkom ispunjenu dvodijelnu dvoranu “Vijenac” na Kaptolu, gdje stane oko 1.000 ljudi, ja sam se odlučila za tribinu o Jasenovcu, jer me godinama pogađaju te mitomanske laži koje se pretvaraju u dogmu, a i zato što bih emocionalno teško podnijela gledanje toga filma o strašnom, u povijesti nezabilježenom, zločinu nad nedužnim zarobljenim vojnicima, ženama i djecom hrvatskoga naroda. Nevelika dvorana Srpskog društva “Privrednik” bila je ispunjena sa stotinjak ljudi, a bio je prisutan i tajnik Društva za istraživanje trostrukog logora Jasenovac Igor Vukić, kao i predsjednik toga društva, svećenik i povjesničar dr. Stjepan Razum, a i drugi članovi. Izlaganje takozvanog povjesničara Dragana Markovine odnosilo se na uobičajene osude NDH kao zločinačke države i genocidnog ustaškog režima te tvrdnje o holokaustu nad Srbima, Židovima i Romima, ali ipak da se ne radi baš o stotinama tisuća žrtava, ali svakako o 80-ak tisuća žrtava jasenovačkoga logora. Nadalje, kako je i najavljeno, govorilo se o ulozi Katoličke Crkve, o pogubnom hrvatskom nacionalizmu i 90-ih godina, pa i u današnje vrijeme, o zločinima nad Srbima nakon akcije Oluja, a sve to uz velike hvalospjeve, na gotovo provokativan način, bivšem jugoslavenskom sustavu te veliko zgražanje nad pojavom Društva za istraživanje trostrukoga logora Jasenovac i pitalo se kako nekome uopće pada na pamet dovoditi u pitanje genocid i holokaust izvršen od strane NDH i ustaša, a to preispitivanje bi po njihovom mišljenju svakako trebalo biti kažnjivo. Izlaganje Drage Pilsela bilo je jasno u istome tome i patetičnim glasom, o njegovom osobnom moralu i humanizmu nakon “preobraćenja” od ustaštva iz Argentine i prosvjetljenja do osude svakog hrvatskog nacionalizma i potrebi kajanja, a ne da mi sada branimo logor Jasenovac i negiramo istinu o tim strašnim zločinima koje su počinili naši sunarodnjaci. Dragana Markovinu sam nazvala takozvanim povjesničarom, jer držim da pravi znanstvenik treba biti čvrstoga morala i ljubitelj istine, a ne ideološki pristran, pa i ako se radi o mladome čovjeku, rođenom 1981. godine, doktoru povijesnih znanosti i profesoru na Filozofskom fakultetu u Splitu. Rođen je u Mostaru, a za vrijeme rata boravio je sa obitelji u izbjeglištvu na Korčuli, odakle mu potječe djed Hrvat, koji je živio i radio u Hercegovini. Prema kazivanju Dragana Markovine u raznim drugim prigodama, on ima multietničko podrijetlo, jer su mu i majka i baka Srpkinje. Bakina majka bila mu je muslimanka, a meni se čini, po njegovu izgledu, da ima i romskih gena, te bi bilo logično da voli sve ljude podjednako. Znanstveni novak je bio na Odsjeku za povijest Filozofskog fakulteta u Zagrebu, uz mentora prof. Dragu Roksandića. Ne govori kako je nacionalno opredijeljen, ali najviše hvali jugoslavenstvo, a, kako se vidi, patološki mrzi Hrvate. Govori otvoreno da je bio šokiran kada je čuo za oslobađajuću presudu generalima Gotovini i Markaču i da mu je bilo neshvatljivo veselje naroda koje se tada pokazalo. Ne može smisliti hrvatsku državu ni hrvatsku himnu, ide u Srb držati govore drugovima i drugaricama, slavi četničke pokolje nad hrvatskim civilnim stanovništvom, organizirao je potpisivanje peticije u Splitu protiv podizanja spomenika dr. Franji Tuđmanu i križa na Marjanu i uz to sve mu je normalno da bude profesor na hrvatskom sveučilištu i u državi koju ne može smisliti. Padne li mu ikada na pamet kako bi prošao u svojoj voljenoj Jugoslaviji da je se ponašao protiv toga režima i stoti dio od onoga kako se sada ponaša u Hrvatskoj? Na dotičnoj tribini, kada se javio Igor Vukić da argumentirano objasni djelovanje društva i utvrđene činjenice o krivotvorinama službenoga popisa tobožnjih jasenovačkih žrtava i kada su se javili još neki slušatelji, pitajući za dokaze o žrtvama i gdje su kosti tih žrtava sa popisa jer nisu nađene na području o kojem se govori, nastale su ljutnje sa strane izlagatelja i voditelja, u smislu kako mi uopće smijemo dovoditi u pitanje tu jasnu istinu, a mene je uhvatila zebnja sjećanja na sav teror komunističkoga jednoumlja i uspoređujući ga s ovim što vidim, pitala sam se u kakvoj to mi državi i sada živimo? Autor: dr. Ružica Ćavar

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.