Iz SDP-a ovih su se dana, što službeno, što neslužbeno, mogle čuti informacije da bi ta stranka pristala da se ustavne promjene koje su lani "zapele u proceduri" donesu samo u dijelu koji se tiče ponovnog uvođenja praga za valjanost referenduma, no iz HDZ-a su danas poručili da neće pristati ni na kakve ustavne promjene u predizbornom razdoblju. "Nismo dobili nikakav konkretan prijedlog, tako da ne znam o čemu se točno radi, ali ono što mogu reći s potpunom sigurnošću, ovo je predizborno vrijeme i u to vrijeme HDZ neće pristati ni na kakve promjene Ustava", rekao je HDZ-ov Gordan Jandroković novinarima u Saboru. Podsjetio je da je isti stav HDZ imao i oko inicijative ustavnih promjena predsjednika Ive Josipovića. HDZ: ideje Željke Markić loše su za Hrvatsku, ali protivimo se zaustavljanju referenduma "Ista je poruka i onima koji bi to mijenjali isključivo s jednim ciljem, a to je da se onemogući održavanje referenduma o promjeni izbornih pravila. Iako HDZ u sadržajnom smislu ne podržava taj referendum, mi smatramo da on nije dobar za RH, da bi destabilizirao politički sustav i fragmentirao Hrvatski sabor, nećemo pristati ni na kakve političke trikove koji bi otežali njegovo održavanje. Dakle, ne ustavnim promjenama u vrijeme prije izbora", kazao je Jandroković. Na primjedbu kako je nejasno zašto se opiru zaustavljanju referenduma za koji tvrde da bi mogao destabilizirati politički sustav i naštetiti Hrvatskoj, Jandroković je odgovorio, "referendum je način na koji građani odlučuju i oni imaju pravo izreći svoje mišljenje". Dodao je da je ideja da se Ustav mijenja prije izbora "politički nepromišljena i nekorektna" te ocijenio da takvo što ne bi bilo dobro za Hrvatsku. Novinare je zanimalo hoće li HDZ pristati na raspravu o ustavnim promjenama nakon predsjedničkih, ili će čekati parlamentarne izbore, no Jandroković na to pitanje nije odgovorio. Ponovio je tek da se o takvoj temi može razgovarati u mirnijim političkim vremenima, nikako prije izbora. SDP-ovi amandmani na ustavne promjene Novi list danas je objavio neslužbenu informaciju da je SDP već napisao amandmane kojima bi se ustavne promjene koje su u proceduri od prošle godine svele na dio oko kojega je već postignut konsenzus, s naglaskom na referendumsku proceduru, no službena potvrda te informacije danas se nije mogla dobiti. "Neimenovane izvore nemam namjeru komentirati, a ponovit ću ono što sam rekao i na sjednici odbora za Ustav, prijedlog za promjenu Ustava je u proceduri i mi smo otvoreni za razgovor s bilo kime. Naravno, takvi razgovori moraju biti otvoreni i transparentni, jer se radi o prevažnoj stvari", rekao je novinarima SDP-ov predsjednik saborskog odbora za Ustav Peđa Grbin. Podsjetio je da se ustavne promjene koje su na saborskom dnevnom redu nisu odnosile samo na referendumsku problematiku. "Mi bismo, naravno, voljeli da što više onoga što smo napisali bude usvojeno i stupi na snagu kao promjena Ustava", kazao je Grbin. Na pitanje bi li se eventualni dogovor oko referendumske problematike odnosio i na referendumske inicijative koje su u tijeku, Grbin je odgovorio da se to rješava prijelaznim i završnim odredbama Ustavnog zakona za provedbu Ustava. "Tamo bi bilo definirano na koji način će se postupati u postupcima koji su u tijeku. To je, naravno, stvar dogovora i rasprave, ali kao što smo napomenuli već ranije, do sada smo uvijek predlagali da se svi akti koje donosimo primjenjuju pro futuro, a retroaktivna primjena je dozvoljena isključivo ako to neke posebne okolnosti zahtijevaju", rekao je. Liberalizirano referendumsko odlučivanje Referendumsko odlučivanje značajno je liberalizirano ustavnim promjenama iz 2010., kada je za potrebe referenduma o ulasku Hrvatske u EU ukinut prag odaziva od 50 posto, koji je ranije bio propisan kao uvjet uspješnosti referenduma. Vlada je tada bila zadužena da u roku od šest mjeseci donese novi zakon o referendumu, što tadašnja HDZ-ova, a ni nova Kukuriku vlada do sada nisu učinile. "Labava" referendumska pravila tako su ostala na snazi, pa je sada teoretski moguće sa svega nekoliko glasova na referendumu izmijeniti Ustav. Pitanje usklađenosti Zakona o referendumu s Ustavom ponovno je otvoreno u prošlogodišnjem pokušaju ustavnih promjena, koje je Vlada predložila u jeku prigovora iz Bruxellesa zbog Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU, kolokvijalno nazvanog "lex Perković". Ustavne promjene "zapele u proceduri" Kako za ustavne promjene, koje su se u početku odnosile isključivo na nezastarijevanje politički motiviranih ubojstava, nisu osigurali podršku HDZ-a, vladajući su 101 ruku potrebnu za izmjenu Ustava potražili među ostalim oporbenim strankama. Prijedlog ustavnih promjena tako je proširen idejama stranaka iz oporbe, a na prijedlog Hrvatskih laburista, bilo je predviđeno i propisivanje pragova za donošenje referendumskih odluka. Predložli su i odredbu po kojoj se na referendumu ne bi moglo odlučivati o ograničavanju ili umanjivanju ljudskih prava, obvezama iz međunarodnih ugovora, donošenju proračuna i poreznom sustavu, nacionalnoj sigurnosti te izboru i imenovanjima koje provodi Sabor. Prijedlog ustavnih promjena na kraju je "zapeo" u saborskoj proceduri, nakon što je HDSSB, posljednjeg dana zasjedanja u srpnju 2013., povukao ranije najavljenu podršku. HDZ i SDP protiv nove inicijative "U ime obitelji" Ponovno je aktualiziran ovih dana, nakon najave referendumske inicijative "U ime obitelji" da će u nedjelju početi prikupljati potpise za raspisivanje novog referenduma. Ideja je da se Ustavom promijeni izborni sustav, da se, među ostalim, uvede preferencijalno glasovanje i na parlamentarnim izborima, onemogući da izborne jedinice dijele zakonom utvrđena područja Grada Zagreba i županija te da se zabrane predizborne koalicije, a izborni prag spusti na tri posto. Takva inicijativa naišla je na kritike dviju vodećih stranaka, HDZ-a i SDP-a, koje su suglasne da izborna pravila ne bi trebalo propisivati Ustavom te da bi istodobna zabrana predizbornih koalicija i spuštanje izbornog praga otežali sastavljanje vlade i onemogućili donošenje političkih odluka.

Protiv ustavne izmjene izbornog sustava ustao je i ustavni stručnjak Branko Smerdel, koji je na Odboru za Ustav predložio moratorij na sve referendume dok se zakonski ne uredi referendumska procedura, uvjeren da manjkavu referendumsku regulativu "sada iskorištavaju narodne inicijative koje služe podrivanju demokratskog poretka, koji se temelji na ravnoteži predstavničkog i sustava neposrednog izjašnjavanja".

Njegov je prijedlog na sjednici Odbora podržao HDZ-ov Vladimir Šeks, no usprotivio joj se ministar uprave Arsen Bauk. "Suglasan sam da treba promijeniti ustavne odredbe koje se tiču referenduma. Ustavne promjene su na dnevnom redu i Sabor ih može donijeti doslovno sutra. Ako se može naći dvotrećinska većina za moratorij na održavanje referenduma, onda se može naći i za ustavne promjene, barem u dijelu koji se tiče referendumske procedure", komentirao je tada Bauk Hini.H

I.V.

Izvorni članak možete pogledati OVDJE