HOS u Domovinskom ratu

U jučerašnjoj emisiji Duh ratnika voditelj i glavni urednik Dražen Šemovčan - Šeki ugostio je uglednog povjesničara i Hrvatskog branitelja Stipu Pilića. Tema njihovog razgovora bila je HOS u Domovinskom ratu. Cilj emisije bio je naglasiti činjenicu da su pripadnici HOS-a bili legitimna postrojba i da su oni također Hrvatski branitelji. Oni su u najtežim trenutcima kada se Hrvatska branila "golim prsima" stali u obranu svojega Doma i mnogi od njih su podnijeli stravičnu smrt za Hrvatsku Domovinu. Gospodin Stipe Pilić je slušateljstvu najprije objasnio, danas sporan poklič Za dom spremni, kroz povijest. Naveo je, kako se poklič prvi puta spominje 1566. godine i koristio ga je Nikola Šubić Zrinski, a glasio je Za dom sad u boj. U vrijeme od 1941-45., u doba NDH, koristio se pozdrav Za dom i Poglavnika spremni. U peridu Domovinskog rata koristio se poklič Za dom spremni i najviše ga je koristila postrojba HOS-a. Gospodin Pilić govori i o tome kako poklič Za dom spremni nije pozdrav koji je vezan uz ustaštvo i da se " on nikako ne bi smio zabranjivati, jer da to dovodi do novih sukoba i represije, te da se do istine dolazi istraživanjem i dokumentiranim dokazima". Na pitanje voditelja Dražena Šemovčana zbog čega je policija privodila HOS-ove zapovjednike u Splitu u vrijeme proslave Oluje, a zakon govori da spornosti nema, gospodin Pilić odgovara: "Premijer prebacuje odgovornost na policiju koja je djelovala prema internim zapovjedima."Problem je u tome što se zakon iz 1977. godine nije promijenio, a policija je prema starom zakonu postupala.Također gospodin Pilić govori o tome " kako je u Hrvatskoj vlast ne usklađena, zato jer, koristimo komunističko socijalističke zakone." On smatra kako "Ministarstvo kao produžena ruka vlasti ne razumije demo-kraciju, nego produbljuje totalitarizam." Slijedeća tema na koju su se gospodin Šemovčan i gospodin Pilić osvrnuli bila je skidanje Spomen ploče u Jasenovcu. Braneći Jasenovac Neovisnost i Suverenost Hrvatske, životima su izborili i bojovnici Hrvatskih obrambenih snaga - HOS-a 1. satnije "Ante Paradžik". Ovo su imena jedanaest heroja Domovinskog rata koji su braneći Jasenovac polo-žili svoje živote: Mario Huis, Dino Šimić, Zlatko Klasić, Ivan Bebić, Miroslav Martinovski, Miro Petrin, Davor Milaković, Slavko Jager, Željko Grgić, Željko Barić i Milan Špoljarević. Slavko Jager je rođeni Slovenac, Mariborčanin u dobi od 25 godina osakaćen je na stravičan način u kojem su mu četnici iskopali oči šarafcigerom i ispalili 76 metaka u njegovo tijelo. To je najvažniji argument zbog kojega se Spomen ploča ne smije dirati! U daljnjem kontekstu gospodin Pilić govori da je činjenica, da je Jasenovac bio ustaški logor, ali i da se slabo spominje kako je od kraja drugog svjetskog rata, Jasenovac postao logor drugog, totalitarnog, Titovog režima. Toj temi se mora ozbiljno i odgovorno pristupiti, na njoj raditi i istraživati ju, a za to je potreban veliki trud i vrijeme. Gospodin Pilić svoje izlaganje zaključuje činjenicom kako smo u Haagu htjeli biti prikazani kao Ustaški narod, "no to im nije uspjelo, pa nas sada grickaju iznutra." Političke elite su te koje odlučuju, a ostali su alatke u njihovim rukama. Ističe kako je " Braniteljska populacija ta koja je stala u obranu svojeg Doma i postavlja pitanje, hoće li Premijer i Vlada micanjem Spomen ploče koju pripisuju ustašama osuditi onda i Domovinski rat?" S tim činom dolazi se do izjednačavanja agresora i žrtve, ili još ekstremnije: u kojoj agresor postaje žrtva, a žrtva agresor.