HRVATSKI NACIONALNI POKRET: POTPORA ZABRANI PROSLAVE „DANA USTANKA“ U SRBU 27.SRPNJA

Zbog poštovanja prema svim žrtvama tog fašističkog pokolja Nesrba u istočnoj Lici i jugozapadnoj Bosni i ne dopuštajući rehabilitaciju četničkog pokreta danas, Hrvatska stranka prava i sve članice Saveza za Hrvatsku će otići dan ranije, 26. srpnja u Srb te se pokloniti svim žrtvama ovog pokolja na komemoraciji koja će se održati u 11.00 sati u središtu Srba kod prilaza spomeniku. Udruga Hrvatski Nacionalni Pokret daje svoju punu potporu HSP-u i Savezu za Hrvatsku u zahtjevu da se zabrani proslava tzv „Dana ustanka“ u Srbu te poziva sve koji su u mogućnosti da dođu dana 26. Srpnja 2014. godine kako bi se poklonili svim žrtvama pokolja četničko-partizankih odreda u istočnoj Lici i jugozapadnoj Bosni tijekom 2. Svijetskog rata. Jednako tako zahtjevamo od svih nadležnih institucija da se taj spomenik jednom teroru ukloni iz tog srednjevjekovnog hrvatskog grada pošto je prema svemu sudeći izgrađen bez građevinske i lokacijske dozvole. Pokušali smo doći do informacija jesu li na tom lokalitetu prije obnove spomenika izvršena arheološka ispitivanja jer postoje indicije da se na tom mjestu nalazila stara crkvica i moguće srednjevjekovno hrvatsko groblje.Pokušali smo se pozvati i na zakon o pravu na pristup informacijama ali do podataka o građevinskoj, lokacijskoj i uporabnoj dozvoli te o provedenom arheološkom ispitivanju nismo uspjeli doći iako je tadašnja HDZ-ova vlada iz državnog proračuna izdvojila 3 milijuna kuna za obnovu spomenika. Da se podsjetimo: Četnička komponenta ustanka na području RH izbila je je u Srbu krajem srpnja 1941. godine, koji pokreče bivši senator iz Knina Niko Novaković-Longo, a u Srbu se organizira četnički centar na čelu sa bivšim trgovcem i poslanikom JRZ Stevom Rađenovićem. Partizani tek krajem veljače i početkom ožujka 1942. godine zauzimaju lapačku dolinu i jedan dio četničkih organizatora napušta Liku i sklanja se u sjevernu Dalmaciju, u okolicu Knina, dok jedan dio zaostaje i skriva se kod svojih kuća ili u njihovoj neposrednoj blizini te tajnim kanalima nastavlja suradnju s Rađenovićem koji je u Kninu postao najbliži suradnik popa Đujića. Istoga dana 27.srpnja 1941. godine skupina četnika zaustavljaju vlak sa katoličkim hodočasnicima i župnikom Weldemarom Maksimilijanom Nestorom koji se iz sela Kosova kraj Knina i s proslave blagdana sv. Ane vraćaju u Drvar. Četnici su ih izveli iz vlaka, odveli ih do jame Golubnjača i sve ih poubijali. O tome postoji i pisani trag u knjizi partizana Steve Babića: Drvar 1941-1945 – Sjećanje učesnika, II. sv., Drvar, 1972., str. 207-208). Istog dana, nakon mise u Bosanskom Grahovu zarobljen je svećenik Juraj Gospodnetić, te mučen i pečen na ražnju. U ova dva prepada poubijano je 560 nedužnih i nenaoružanih hrvatskih civila. Zločini na istom području nastavili su se i narednih dana. Tako je u obližnjoj Krnjeuši početkom kolovoza poubijano 240 civila, od kojih čak 50-tero djece. Ubijen je i tamošnji župnik vlč. Krešimir Barešić, a katolička crkva je zapaljena. Nedugo nakon toga u obližnjem hrvatskom selu Brotnji ubijaju 37 seljaka iz roda Ivezića, bez razlike, muško, žensko, djeca ili starci. Najmlađa žrtva bio je Jakov (Jure) Ivezić, 3 godine, a najstariji Luka (Jose) Ivezić, 82 godine. Taj pokolj hrvatskog stanovništva u Brotnji, udaljenoj od Srba 15-tak kilometara, preživjelo je svega troje mještana. Smatramo da je vrijeme da se i srpspka i ona partizanska strana suoći sa istinom te konačno prizna počinjene zločine za vrijeme 2. svjetskog rata nad Nesrpskim i pretežno hrvatskim stanovništvom. UDRUGA HRVATSKI NACIONALNI POKRET PREDSJEDNIK : KREŠIMIR VRPKA