Hrvatsku u Bruxellesu zastupa Slovenija

U Briselu se nastavlja izvanredni sastanak čelnika zemalja Europske unije.

Hrvatski premijer Andrej Plenković najavio je da će čelnici EU-a drugi dan svoga summita razgovarati o gospodarskim pitanjima i pripremama za povlačenje sredstava za plana za oporavak EU sljedeće generacije. Prije svega s ciljem da raspravimo pitanja koja su važna za gospodarstvo država članica pa tako, naravno, i za Hrvatsku, a to je program gospodarskog oporavka i otpornosti nakon krize, kojom smo svi pogođeni zbog covida-19 kao i provedbi što učinkovitijoj dogovora iz srpnja - gdje smo postigli sporazum o instrumentu EU iduće generacije i novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, rekao je premijer Plenković. Hrvatska vlada također ulaže napore u tom smjeru, rekao je Plenković prije početka drugog dana sastanka na vrhu zemalja članica EU-a.

- Na tom tragu bit će i aktivnosti hrvatske vlade u mjesecima i godinama koje slijede, prateći rad ove Europske komisije i kroz sedmogodišnji proračun, dodao je.

Plenković će napustiti summit nešto ranije kako bi na vrijeme stigao u Dubrovnik, gdje će se sastati s američkim državnim tajnikom Mikeom Pompeom. Nakon njegova odlaska, na summitu će ga zastupati slovenski premijer Janez Janša.

EU poziva na prekid armensko-azerbajdžanskih borbi

Nakon što je jučer prihvaćen zaključak o odnosima s Turskom i plan sankcija protiv dužnosnika vlasti u Bjelorusiji, zbog nasilnog gušenja prosvjeda poslije predsjedničkih izbora, na dnevnom su redu summita programi za oporavak društava i gospodarstava od posljedica pandemije koronavirusa, jačanje jedinstvenog tržišta, industrijska politika te digitalizacija.

Predsjednici država i vlada zemalja članica Europske unije pozvali na prekid sukoba Azerbajdžana i Armenije, koji je počeo zbog sporne regije Gorskog Karabaha.

- U odnosima između Europske unije i Turske, dvije su mogućnosti, ili će napetosti rasti, a to ne želimo, ili će napetosti smanjiti i krenut ćemo prema konstruktivnom dijalogu. To je ono što želimo, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Prvi dan summita, čelnici zemalja članica uspjeli su riješiti pitanje ciparske blokade, dogovorivši sankcije protiv četrdesetak bjeloruskih dužnosnika, ali na tom popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko jer očekuju da bi on mogao prihvatiti međunarodno posredovanje u rješavanju krize.

Cipar je blokirao uvođenje sankcija protiv osoba odgovornih za izborne prijevare, represiju i nasilje prema prosvjednicima u Bjelorusiji. Nikozija je uvjetovala sankcije protiv bjeloruskog režima uvođenjem sankcija protiv Turske, koju optužuje zbog istraživanja nalazišta plina u ciparskoj isključivoj gospodarskoj zoni.

Postupak uvođenja sankcija protiv bjeloruskih dužnosnika počinje odmah, ali na popisu nije bjeloruski predsjednik Aleksander Lukašenko, kojeg EU ne priznaje za predsjednika jer nije izabran na poštenim izborima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da Lukašenko izostavljen jer se EU još nada da bi Lukašenko mogao prihvatiti međunarodno posredovanje za rješavanje političke krize u zemlji.