IBRAHIM ABUSHAALA - GADAFI - in memoriam

Dana 28. studenoga 1991. godine u obrani Hrvatske od velikosrpsko-četničke-JNA agresije i domaćih srbo-četnika svoj život dao je braneći Lipik dragovoljac Domovinskog rata iz Libije, Ibrahim Abushaala - Gadafi, jedan od zapovjednika obrane toga grada/zapovjednik 1. lipičke satnije 76. samostalnog pakračkog bataljuna ZNG RH. Po zanimanju je bio medicinski tehničar a u svojoj je domovini odslužio vojsku. U slobodno se vrijeme bavio boksom.

Nakon što su ga Srbi/JNA u listopadu djelomično okupirali, na današnji dan 1991. Lipik je gotovo potpuno pao pod njihovu okupaciju. Dan ranije pobunjeni su Srbi i zločinačka JNA, dodatno ojačani specijalnim i okopnim jedinicama, pokrenuli snažni napad i potisnuli hrvatske branitelje. No srbo-četnička-JNA okupacija nije potrajala dugo, jer je već dana 6. prosinca Lipik oslobođen, kao prvi oslobođeni grad u Domovinskom ratu, nakon višemjesečnih borbi u kojima je poginulo više od 100 branitelja i uništeno 90% objekata, a grad su branili dragovoljci iz raznih dijelova Hrvatske.

Libijac Gadafi (nadimak je dobio po nekadašnjem predsjedniku te afričke države Muammaru al-Gaddafiju, Lipičani su ga zvali i - Martin) bio je čovjek sa ratnim iskustvom iz rata između Libije i Čada, a njegova žena bila je Hrvatica Zorica Jurki, koju je upoznao u Libiji gdje je radila 8 godina kao medicinska sestra. U Lipik se doselio još prije izbijanja ratnog sukoba i stavio hrvatskim braniteljima na raspolaganje, a kao već iskusan vojnik iz spomenutog rata vrlo je brzo zadobio njihovo povjerenje, učio ih rukovati oružjem i uvježbavao te ustrojavao obrambene punktove. Bio je stručnjak za gerilsko i urbano ratovanje, sklon improvizacijama, stoga je često odlazio u opasne diverzantske akcije. Nakon što je poginuo zapovjednik obrane Zdravko Mance Gafafi je u 2 navrata zapovijedao obranom grada, a zanimljivo je reći da su osim Gadafija u obrani grada poginuli i ostali zapovjednici obrane: Marijan Žunić, Zdravko Mance i Berislav Ivošević. Osim spomenute četvorice poginuo je i još jedan zapovjednik obrane, Branko Božičević - Brada, ali u borbama za Bosansku Posavinu 1992. godine. Tijekom jeseni i zime 1991. godine u Lipiku i Pakracu vođene su teške borbe protiv neprijatelja, pa su ljudi kao što je Gadafi, i nekolicina stranih dragovoljaca u Pakracu, bili i više nego dobro došli. Nakon pogibije heroja Domovinskog rata Gadafija, srbo-četničko-zločinački agresor ga je na svojoj televiziji prikazivao kao ''libijskog plaćenika'' te su uz njega snimili i poginulog branitelja Branka Marinčića - Đinca (kojeg je, pogrešno, kamera cijelo vrijeme prikazivala), na što je reagiralo libijsko veleposlanstvo u Beču prosvjedom kod hrvatske vlade, uputivši svoje službenike u Zagreb radi istrage u vezi sa pogibijom libijskog državljanina. Nakon što su službenicima predočeni dokazi, odnosno, dokumenti koje su tražili kao i tijelo poginulog Gadafija, nakon završetka istrage oni su se ispričali i zamolili da se njegovo tijelo na zahtjev obitelji, prebaci u Libiju. Gadafi je tamo pokopan u rodnom gradu Misrati, a prije toga je imao u Zagrebu posmrtni obred u skladu sa islamskim/muslimanskim običajima kojeg je predvodio muftija Šefko Omerbašić. Lipičani su dobro znali da njihov Gadafi nije bio nikakav plaćenik nego istinski hrvatski domoljub i branitelj. Posmrtno je dobio čin bojnika HV.