Što zapravo stoji iza Glavaševićevog "outanja" na tribini projugoslavenske "Documente", koja je izazvala braniteljske prosvjede, i "ja ne mrzim" dirigirane histerije koja je uslijedila? Namjera da se abolirane Srbe proglasi "civilnim žrtvama rata" o trošku proračuna.
Da je Hrvatska pred bankrotom, poznato je. Međutim, dok se će s jedne strane sutra na saborskom odboru raspravljati o Nacrtu prijedloga Zakona o mirovinskom osiguranju, kojim će se znatno, i to ne bez političkog cilja, umanjiti prava braniteljske populacije, i to najviše one najosjetljivije - udovica i djece poginulih branitelja, dotle se s druge strane gura Zakon o izmjemama i dopunama Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, kojim bi se "civilnim žrtvama rata", i to naravno i onima s neprijateljske strane, dalo određena primanja iz proračuna. I ne samo to, povlaštene mirovine umirovljenika iz JNA će se povećati, a branitelja smanjiti!
Postojanje takvog zakona Fred Matić negira, no Bojan Glavašević ga je najavio, a najava i opravdanje tog zakona je bilo i tema njegovog sudjelovanja na tribini "Documente".
Tko bi sve bio uključen u to i koliko će to sve skupa koštati teško je prognozirati. No činjenica je da bi abolicijom obuhvaćeni bivši neprijateljski borci lako mogli biti prevedeni u "civile". Pod civilne žrtve rata bi lako mogli biti podvedeni i svi koji su na bilo koji način stradali u RSK: "Documenta" je već i ranije razne srpske borce koji su stradali u međusobnim obračunima, ili u raznim zločinima u RSK, rado, kad god je mogla, podvodila pod "žrtve hrvatske strane". Bojan Glavašević je zapravo dao najavu svega toga na spomenutoj tribini, kad je postavio pitanje koja je razlika između civila koji je stradao u Vukovaru i onog u Borovom Selu.
Razlika je, naravno, prije svega u državljanstvu. Pravno gledano, Hrvatska ne bi trebala imati nikakvu moralnu niti pravnu obvezu isplaćivati državljanima neprijateljske države nikakve naknade, kao što uostalom ni Britanija nije ništa isplaćivala civilnim žrtvama u Njemačkoj, primjerice u Dresdenu, ali jest svojim žrtvama. Takva ozbiljna pravna pitanja se međutim često zamagljuju medijskom drekom o "mrziteljima Srba" i sličnom, a cijeli "ja.ne.mrzim" cirkus bi lako mogao biti i artiljerijska priprema za takva zakonska rješenja. Time bi se ne samo ponizilo praktički sve građane Hrvatske, nego bi se i prirodu rata revidiralo iz agresije u "građanski rat". Naime, takvim rješenjem bi se insinuiralo da su "civilne žrtve" sa srpske strane bili pobunjeni građani Hrvatske, iako oni to nikad nisu bili prije vojnog poraza velikosprskog projekta 1995: bili su građani RSK, Srbije, odnosno Republike Jugoslavije, a Hrvatska nije pravni sljednik niti jedne od njih. S te strane, radi se o političkoj malverzaciji, ali isto tako i o rušenju ionako prenategnutog proračuna: ne treba sumnjati da će gotovo svaki od dvjestotinjak tisuća izbjeglih tražiti nekakvu naknadu, ostvari li se takvo zakonsko rješenje. Civilne žrtve rata bili bi i oni Srbi kojima su vojnici RSK ubili nekog ili ga ranili, poput recimo nedavno ubijenog navijača Zvezde Marka Ivkovića, Srbina iz RSK kojem su vojnici RSK ubili oca. Dakle Hrvatska bi iz svog džepa plaćala za zločine jugoslavenske Miloševićeve vojske.
Mirovine JNA povoljnije, HV nepovoljnije
S druge strane, unatoč tome što se Fred Matić kune da se prava branitelja neće smanjivati, najavljeno je da će se novim zakonom o pravima branitelja rasteretiti proračun za 50 - 60 milijuna kuna. Kako će se proračun rasteretiti ako se primanja umirovljenih branitelja, njih oko 72.000, računajući i preko 13.000 poginulih čiji članovi obitelji imaju prava na obiteljsku mirovinu? Nikako, naravno.
Naime po novom zakonu mirovine invalida DR dio koji će se isplaćivati preko posebnog zakona će se smanjiti, a dio koji se isplaćuje preko općeg zakona, prema stažu, odnosno uplatama u mirovinski fond, povećati. Oni, dakle, koji su u trenutku ranjavanja ili pogibije bili mladi ljudi, bez radnog staža - a takva je bila većina branitelja, smanjit će se mirovine, i to vjerojatno znatno. S druge strane, onima koji su natukli solidan radni staž u JNA pa temeljem toga primaju mirovine po posebnom propisu će se mirovina po svoj prilicipovećati. Jasno da hrvatski branitelji nisu bili u stanju odraditi zakonom predviđenih 40 godina.
No da stvari budu gore, pravo na opskrbninu (skrb) za one koji nemaju uvjete za mirovinu, dakle nisu invalidi ili slično, a koja je do lani iznosila nešto više od 1000 kuna pa je smanjena, je prebačeno s Ministarstva branitelja na Opačićkino Ministarstvo socijalne skrbi, a time je 1058 socijalno najteže pogođenih izgubilo svako pravo na bilo kakvu naknadu! Naime oni su time prevedeni u socijalne slučajeve, što je potez bez presedana, jer se nigdje u svijetu bivši vojnici ne tretiraju kao socijalni slučajevi. Dakle, oni gube pravo na skrb ako imaju bilo kakvu imovinu - nekakav stari auto, kuću, ili bilo što. Oko 4.000 branitelja bez posla je ipak uspjelo zadržati tu sirotinju, ali pitanje je do kad.
Ne treba govoriti ni da će ovaj potez, koji nije usmjeren na čuvanje proračuna već je dio sustavne politike obespravljivanja i obeshrabrivanja veterana DR, pa i njihovogo otvorenog ponižavanja, pridonijeti i novim brojnim ovrhama i deložacijama. Brojni umirovljeni branitelji su digli kredite koje sa smanjenim mirovinama više neće moći otplaćivati.
Najteže će ipak novim zakonom biti pogođeni branitelji koji primaju najnižu braniteljsku mirovinu u iznosu od oko 2.400 kuna, a takvih je većina, jer nemaju nikakvog radnog staža i mirovina im je određena isključivo temeljem braniteljskog statusa. Isto tako, teško će biti pogođene ratne udovice i djeca poginulih branitelja koja studiraju ili još nisu zaposlena.
- Autor: Marcel Holjevac
- Photo: Robert Anic/PIXSELL
Izvorni članak možete pogledati
OVDJE
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.