Junaci Domovinskog rata: ‘Omege’ iz Bjelovara razbijale četnike od Slavonije do Dalmacije!

Zapovjednici ove izuzetno zaslužne policijske jedinice, koja je razbila srpsku pobunu u Pakracu u ožujku 1991. godine, bili su Miralem Alečković i Hamdija Mašinović, a kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika. 

Godine 1990. i velikim dijelom 1991., do formiranja Hrvatske vojske krajem godine, našu Hrvatsku branile su policijske postrojbe sastavljene od najboljih hrvatskih mladića, koje su u travnju 1991. dijelom prerasle u jedinice Zbora narodne garde: 1. brigade (Zagreb, Varaždin), 2. brigade (Zagreb, Sisak, Karlovac), 3. brigade (Osijek, Istočna Slavonija) i 4. brigade (Split, Dalmacija).

Posebna jedinica policije Policijske uprave Bjelovar „Omege“ osnovana je 23. veljače 1991. kao prva regionalna jedinica specijalne policije u Hrvatskoj. Pokrivala je područje od zapadne Slavonije do Podravine.  

Omege su ratovale u cijeloj Hrvatskoj kroz cijeli rat, a završetak rata ove slavne postrojbe bio je slom četnika u Gračacu u Oluji, zatim čišćenje terena Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice te oslobođenje velikih dijelova Bosne i Hercegovine sve do Kulen Vakufa. 

Zapovjednici su bili Miralem Alečković i Hamdija Mašinović, a kroz „Omege“ je tijekom rata prošlo 302 djelatna i 418 pričuvnih pripadnika.

Prvo djelovanje jedinica je imala u Pakracu 2. ožujka 1991. čime je postala prva hrvatska oružana postrojba koja je borbeno djelovala u Domovinskom ratu.

Nakon serijala intervencija u Pakracu slijedila je obrana policijske postaje u Glini, te tragična epizoda zasjede u Siraču u kojoj su poginula dva, a ranjena sedmorica pripadnika. Potom je tu ne manje tragična epizoda u Kusonjama u kojoj se pokušalo spasiti bjelovarske gardiste.

Slijede bitke za Daruvar i Doljane te deblokada Pakraca probojem kroz Kukunjevac

U rujnu je jedinica imala ključnu ulogu u osvajanju vojarni JNA u Doljanima i Bjelovaru. Do kraja 1991. godine „Omege“ su nastavile svoj ratni put na liniji Pakrac – Lipik, gdje su intervenirali čak 11 puta.

Jedinica je bila i jednim od ključnih čimbenika uspjeha u operaciji „Otkos 10“ kojom je oslobođena Bilogora. Također je sudjelovala i u oslobodilačkim operacijama „Papuk 91“ i „Alfa“.

Tijekom Domovinskog rata živote za Hrvatsku su položili ovi pripadnici specijalne policije Omege: Željko Cindrić, Ivica Filković, Dražen Baniček, Dubravko Lukačević, Davor Hegedić i Saša Rakijaš. Teže i lakše je ranjeno 50 djelatnika aktivnog i pričuvnog sastava ove slavne postrojbe. U agresiji na Pakrac sudjelovali su četnici iz Prijedora i hvalili razaranjem bolnica, dječjih vrtića, katoličkih crkava:

Bitka za Pakrac i protjerivanje lokalnih četnika – Hrvatska slavi svoje sinove!

Posebna jedinica policije sastavljena je 1991. od psihofizički najsposobnijih hrvatskih mladića iz policijskih postaja Bjelovara, Križevaca, Koprivnice, Đurđevca, Virovitice, Čazme, Daruvara, Grubišnog Polja i Pakraca. Nakon provedene selekcije izvršeno je zaduživanje djelatnika materijalno tehničkim sredstvima i naoružanjem, te je otpočelo provođenje intenzivne obuke. Zbog specifične situacije u gradu Bjelovaru, gdje su smještene četiri neprijateljske vojarne, Jedinica je dislocirana na područje mjesta Mala Pisanica u nastavni centar “Kukavica”, a kasnije i na planinarskom domu „Kamenitovac“.

Nakon kratkotrajnih priprema dana 02.03.1991. godine temeljem zapovijedi ministra UP jedinica je upućena na područje Pakraca. U PP Pakrac policajci srpske nacionalnosti razoružali su mlade redarstvenike te su odbili izvršavati zapovijedi MUP-a RH. Rečenog dana u 04,00 sata Jedinica je upućena u Pakrac, a iz pravca Kutine pristigle su snage Specijalne policije i ATJ Lučko. Kolona vozila zaustavljena je u šumi Krndija kod Omanovca gdje su bile postavljene barikade preko ceste.

Nakon uklanjanja barikada Jedinica je oko 06,00 sati stigla u grad Pakrac. Dio Jedinice ušao je u zgradu općine gdje su Srbi izvjesili srpsku zastavu, a drugi dio je ušao u zgradu policijske postaje gdje je zatečeno nekoliko policajaca, dok su ostali policajci uklonili sva policijska vozila, naoružanje i sredstva veze izvan policijske postaje.

Kalvarija

Neposredno nakon privođenja više osoba iz zgrade općine, s brda Kalvarija te iz obližnjih stambenih zgrada započela je pucnjava iz automatskog naoružanja po zgradi policijske postaje i općine. Nakon prestanka pucnjave koordiniranom akcijom specijalnih jedinica i ATJ Lučko izvršeno je čišćenje užeg i šireg djela grada te je sigurnosno stanje stavljeno pod kontrolu hrvatskih redarstvenika.

Ubrzo su u grad stigli pripadnici tzv. JNA, oklopnim vozilima, koja su rasporedili u središte grada ispred zgrade općine i vladikinog dvora čineći tzv. “tampon zonu”.

Tijekom dana u grad su stigli najviši državni, vojni i policijski dužnosnici RH iz ex Jugoslavije koji su vodili cjelodnevne pregovore oko smirivanja stanja.

Banovina

Poslije odlaska pregovarača, oko 18,00 sati odbjegli policajci i njihovi istomišljenici započeli su pucnjavu iz streljačkog naoružanja koja je nakon intervencije prestala. Zbog specifične situacije Jedinica se zadržala na području Pakraca do 05.03.1991. godine kada je vraćena u N.C. “Kukavica”. Dana 06.03.1991. godine Jedinica je vraćena na područje Pakraca u odorama temeljne policije gdje je obnašala svakodnevne zadaće. Nakon relativnog smirivanja situacije u Pakracu Jedinica je vraćena u N.C. “Kukavica” gdje je intenzivno provodila obuku po posebnom programu pripremajući se za predstojeće zadatke.

A slijedeći teren je bio ‘najvrući’ teren -onaj u Glini na Banovini gdje su četnici spremali veliku pobunu i genocid nad hrvatskim stanovništvom, što se dogodilo i od napada na Glinu u lipnju 1991. godine…., a zatim ponovno kod općeg napada četnika i JNA na Pakrac u kolovozu 1991. u vrijeme općeg napada na Vukovar.

Omege su ratovale u cijeloj Hrvatskoj kroz cijeli rat od 1991. do 1995. godine. Završetak četverogodišnjeg razbijanja četničkih postrojbi bila je Oluja. Ova slavna postrojba iz Bjelovara doprinijela je ključnom slomu četnika u Gračacu u Oluji, a zatim čišćenju terena od neprijatelja na području Vrlike, Svilaje, Petrove Gore, Korenice sve do oslobođenja dijelova Bosne i Hercegovine do Kulen Vakufa.

Ratni put slavne policijske postrojbe ‘Omege’ iz Bjelovara

Zbog izuzetnog zalaganja tijekom Domovinskog rata, odlukom predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana odlikovano je Spomenicom domovinskog rata – 235 pripadnika postrojbe – 6 posmrtno;

Red bana Josipa Jelačića – 2 djelatnika;

Red kneza Domagoja – 17 djelatnih i 4 pričuvna djelatnika;

Red Nikole Šubića Zrinskog – 19 djelatnik i 1 pričuvni (posmrtno) djelatnik;

Red hrvatskog križa – 10 djelatnika;

Red hrvatskog trolista – 76 djelatnih i 18 pričuvnih djelatnika;

Red Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – 6 djelatnika;

Medalja «Bljesak» – 88 djelatnih i 74 pričuvnih djelatnika;

Medalja «Oluja» – 128 djelatnih i 90 pričuvnih djelatnika;

*U spomen junacima Domovinskog rata koje hrvatski narod nikada zaboraviti neće