Pokretanje sankcija protiv Hrvatske od strane Europske komisije u Vladi nitko nije htio komentirati. Nakon što je medijima odjeknula vijest da je Europska komisija pokrenula sankcije protiv Hrvatske zbog ozbiljnog kršenja europskih pravila u vezi s europskim uhidbenim nalogom, premijer Zoran Milanović je iznenada napustio prezentaciju strategije obrazovanja koja je bila u tijeku. Premijerovi suradnici kažu da će se on očitovati kada pomno prouči što je to napisano u dokumentu kojeg je sačinila povjerenica Viviane Reding. Priliku za to će imati u utorak nakon susreta s makedonskim premijerom Nikolom Gruevskim kada su predviđene izjave za medije. U Banskim dvorima kažu da Viviane Reding ima malo manevarskog prostora za kažnjavanje, no ostaje činjenica da je 75 dana nakon ulaska u Europsku uniju, Hrvatska kao slučaj Europske komisije stavljena na dnevni red. Bez obzira kakve god bile te sankcije, ostaje pitanje koja je šteta načinjena Hrvatskoj kao mladoj, novoj članici Europske unije, ali i ono što ćemo vidjeti vrlo brzo – kakva je šteta za samog premijera te njegov imidž i imidž njegove Vlade među građanima. Hrvatska prva zemlje protiv koje se pokreće zaštitna klauzula iz pristupnog ugovora Sve zemlje članice koje su do sada ulazile u Europsku uniju imale su zaštitne klauzule, koje su se mogle aktivirati u prvim godinama članstva u slučaju kršenja europske pravne stečevine, ali se do sada to nikada nije dogodilo i Hrvatska će biti jedina zemlja kojoj će se to dogoditi. 'Ovo je do sada jedinstven slučaj', rekao je izvor iz Komisije, dodajući da su sve zemlje na koje se EU do sada širio imale zaštitne klauzule, ali se nikada nisu koristile. U ponedjeljak je Komisija objavila da kolegij povjerenika u potpunosti podupire aktiviranje članka 39 iz hrvatskog pristupnog ugovora, što će se formalno dogoditi u sljedećih nekoliko dana osim ako Hrvatska ne poduzme mjere koje bi opravdale preispitavanje te odluke. 'Potpredsjednica Reding, predsjednik Jose Manuel Barroso i povjerenik za proširenje Štefan Fuele obavijestili su kolegij povjerenika o situaciji i dobili punu potporu za buduću akciju. Stoga, ne bude li razvoja događaja u Hrvatskoj koji bi opravdao ponovno preispitivanje situacije, uskoro će se pokrenuti postupak predviđen člankom 39 hrvatskog pristupnog ugovora', rekla je novinarima Andreeva, glasnogovornica potpredsjednice Komisije Viviane Reding. Postupak se pokreće jer je Hrvatska po ocjeni Komisije prekršila Europski uhidbeni nalog, donošenjem zakona, kolokvijalno nazvanog 'lex Perković', kojim se primjena Europskog uhidbenog naloga ograničava na zločine počinjene nakon kolovoza 2002. Slučajevi Bugarske i Rumunjske nisu usporedivi s Hrvatskom, jer su te dvije zemlje ušle u Europsku uniju nespremne zbog čega je za njih i prije ulaska u članstvo uveden postpristupni monitoring, tzv. Mehanizam za suradnju i verifikaciju (VCM). Ali ni one nisu nikada kažnjene u okviru toga mehanizma. Bugarska jest kažnjena u srpnju 2008. godine, godinu i pol dana nakon ulaska u EU, kada joj je zbog slabosti u borbi protiv korupcije i u upravljanju sredstvima iz europskih fondova suspendirano oko 500 milijuna eura, koje nije iskoristila u pretpristupnom razdoblju, a na koje je još imala pravo i kao članica. Suspenzija je ukinuta nakon godinu dana, ali Bugarska nije uspjela iskoristiti sav taj novac jer su za dio tih sredstava istekli rokovi za povlačenje. Rumunjska nikada nije bila kažnjena iako je u nekoliko navrata dobivala upozorenja. I Mađarska je 2011. bila na udaru Europske komisije zbog zakona o medijima. Nakon upozorenja Europske komisije, Mađarska je napravila u svom zakonodavstvu promjene koje je Komisija ocijenila dovoljnima tako da su sankcije izostale. Mađarskoj je prošle godine bilo zamrznuto 495 milijuna eura iz europskih fondova, ali zbog pretjeranog proračunskog deficita. Sankcije su uvedene u ožujku prošle godine, a ukinute su u lipnju iste godine nakon što je ocijenjeno da je mađarska vlada poduzela dovoljno na smanjenju deficita. (M.B./S.V./Hina) Izvornu vijest možete pogledati OVDJE