LUSTRACIJA: Za sve je kriv Šeks?!

HDZ za svoj prijedlog Zakona o lustraciji polako priprema teren u hrvatskoj javnosti. Trebat' će objasniti zašto tek sada. Najnovija je teza kako se Tuđman zapravo nije protivio lustraciji (bio je protiv da se u nju ide dok traje rat), a da je zapravo oba pokušaja njenog uvođenja krajem devedesetih spriječio Vladimir Šeks.

Iako se u Hrvatskoj rasprava o lustraciji bezuspješno vodi već 20 godina, zapravo od osamostaljenja, lustracija se ovih dana vraća na velika vrata i po svemu sudeći mogla bi biti jedna od top tema predizborne kampanje slijedećih parlamentarnih izbora.

Naime, predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko vrlo ozbiljno priprema Zakon o lustraciji, nažalost barem 15 godina prekasno. Sve bivše zemlje istočnog komunističkog bloka, pa čak i Srbija, imaju Zakon o lustraciji. Neke poput Poljske i Istočne Njemačke vrlo su ga temeljito provele, i nakon toga su doživjele pravi procvat, ali u Hrvatskoj nikada nije bilo istinske političke volje za takav jedan zakona – ni devedesetih godina ni u dvijetisućitima.

Istine radi, Zakon o lustraciji dva je puta predložila samo Hrvatska stranka prava (1998. i 1999. godine) i oba ga je puta tadašnja vladajuća HDZ-ova većina odbila uvrstiti u saborsku proceduru. Pravaški prijedlog zakona odnosio se na sprečavanje nositelja nekadašnjih visokih dužnosti u komunističkoj partiji, tajnim policijama, obavještajnoj službi da budu nositelji vlasti i u neovisnoj Hrvatskoj. Taj je dio prijedloga zapravo bio sporan s obzirom da je u nekim dijelovima bio suprotan Ustavu i drugim hrvatskim zakonima koji brane diskriminaciju po političkoj osnovi, a zbog raširene slične prakse u zemljama Europe osudilo ga je i Vijeće Europe u svojoj rezoluciji 1096 kojom lustraciju dopušta samo protiv onih koji su svojim djelovanjem kršili ljudska prava, a ne protiv svih dužnosnika prethodnoga političkog sustava. Lustracija bi se, po tome prijedlogu, odnosila na predsjednika države, premijera, članove Vlade, članove Sabora, zaposlenike tajnih službi, članove odbora u državnim tvrtkama, sudstvo, urednike i novinare, ali i šefove javnih tvrtki...

Lustracija i 'drug' Sova

Upravo na tom tragu ide i novi HDZ-ov prijedlog koji polako izlazi na svjetlo dana. Dakle, ljude koje bi obuhvatio zakon se ne bi kriminaliziralo, ali bi ih se na određeni način preispitivalo u devet različitih kategorija i na temelju njihovog priznanja da su sudjelovali u obnašanju funkcija u bivšoj državi na kraju bi ih se jednostavno eliminiralo iz javnog i političkog života. Samo sada treba objasniti što se čekalo sve ove godine i tko je kriv što je Hrvatska ostala jedina postkomunistička zemlja koja se nije obračunala s totalitarnim dijelom svoje prošlosti.

Hrvatska je iz temelja promijenila svoje zakonodavstvo, donijela je i mnoge zakone koje nije željela, ali nikada Zakon o lustraciji, iako je bio najpotrebniji u godinama nakon stjecanja neovisnosti. Godinama je vladala zabluda kako je zapravo Tuđman bio protiv lustracije. No sada se i ta teza polako ruši.

Njegovi dugogodišnji najbliži suradnici su tvrde kako je na Tuđmana vršen pritisak s dvije strane. HDZ-ova desnica je forsirala donošenje lustracije, dok su prvih godina Manolić, Boljkovac i Mesić bili protiv, a kasnije tzv. tehnomanagerska struja, a zapravo radilo se o kadrovima iz bivšeg sistema koje je predvodio Franjo Gregurić. I tako je godinama, uz brojne svađe zakon odgađan.

Najnovija priča servirana iz HDZ-ovskih krugova, a koja će očito dobiti svoje mjesto u javnosti, govori kako je upravo Vladimir Šeks najdugovječniji hrvatski političar i saborski zastupnik bio glavni protivnik lustracije. Na svjetlo dana izašla je sada saborska rasprava s kraja devedesetih u kojoj Vlado Šeks u ime kluba zastupnika HDZ-a u Saboru pronalazi tisuću i jedan razlog protiv njenog donošenja. "Tisuće i tisuće građana bi njime bile pogođene, kazao je Šeks, dodajući kako se on zapravo kosi sa Tuđmanovom politikom nacionalne pomirdbe i da bi on bio "nemoralan i štetan po državne i nacionalne interese Hrvatske".

Uz tu Šeksovu ulogu, mediji će vrlo brzo "uvezati" izjave Josipa Manolića, Josipa Boljkovca, Andrije Hebranga i Petra Kljajića o Šeksovoj udbaškoj prošlosti.

- Vladimir Šeks bio je agent Slobodana Miloševića od 1990. godine nadalje. Hrvatsku su u to vrijeme vodili političari koji su sjedili na dvije stolice, ponajprije jer nisu znali kako će se završiti proces osamostaljenja Hrvatske. Jurišaju na mene jer znam sve o njima, tvrdio je svojevremeno Boljkovac.

Antikomunisti napravili revoluciju, vlast ostala komunistima i udbašima!

- U bivšoj Jugoslaviji Šeks je kotirao vrlo visoko u komunističkim strukturama, bio je član UDBA-e i zamjenik republičkog javnog tužitelja. Čovjek koji je sve špijunirao i znao sve o svakomu, govorio je Hebrang.

O Šeksovoj navodnoj udbaškoj prošlosti, njegovim kodnim imenima Sova, Zlatko, Kolega, podaci su ostali u arhivama bivših službi i nikada ih nitko javno nije objavio. No priča je ostala, pa se danas savršeno uklapa u scenarij (živih) protivnika lustracije.

Dakle s jedne strane je bila desnica predvođena Šuškom, Pašalićem i Vukojevićem koja je nerjetko tvrdila kako su zapravo antikomunisti proveli revoluciju, a na vlasti su ostali isključivo bivši komunisti i udbaši. Splet nesretnih okolnosti će dovesti do toga da će nakon Tuđmanove smrti upravo Šeks postaviti Sanadera za nasljednika u HDZ-u (kontra Pašalića), a da će na vlast u državi doći reformirani komunisti Ivice Račana. Kada se HDZ vratio na vlast pod vodstvom Sanadera oči svijeta bile su uperene prema Hrvatskoj koju se optuživalo za skrivanje generala Gotovine i lustracija je bila potisnuta u drugi plan.

Dakle 15 godina nakon Tuđmanove smrti Karamarko se ponovno vraća lustraciji, ali na jedan blaži – 'lajt' način. I što će se sada dogoditi? Vjerojatno ništa spektakularno. Čak i ako se donose neki zakon, on će biti samo deklarativan, jer kada bi zaista išli lustrirati osobe iz javnog i političkog života, mnogi bi morali otići, a prvi predsjednik države.

Ostaje također vidjeti hoće li Vladimir Šeks uspjeti i ovo preživjeti kao i sva iskušenja u zadnjih 25 godina?

• Autor: Dražen Boroš/Dnevno.hr
• Photo: Borna Filic/PIXSELL