Vijesti Najčitanije

Manolić na suđenju Udbi: Perković je mogao reći ne, ali bi ostao bez posla

Manolić na suđenju Udbi: Perković je mogao reći ne, ali bi ostao bez posla
Službena politika je tvrdila: Najprije se želi neutralizirati neprijatelje bez obzira na sredstva kojima napada, bez obzira radi li se samo o propagandi protiv Jugoslavije i socijalizma ili se radi o terorizmu Nastavljeno je suđenje Josipu Perkoviću i Zdravku Mustaču. U sudu u Zagrebu pojavio se svjedok Josip Manolić, s njim u prostoriji bili su sudac Zdenko Posavec i Mustačeva braniteljica Lidija Horvat. Po informacijama direktno.hr-a Manolić je prije svjedočenja od 8 do 9:30 bio u jednom kafiću u Petrinjskoj ulici s Mustačevom odvjetnicom. To bi se moglo shvatiti kao priprema svjedoka. Manolić je danas rekao da su za Udbine likvidacije bili odgovorni Predsjednik predsjedništva Jugoslavije i ministar unutrašnjih poslova. Nakon predstavljanja sudu, Josip Manolić je sudskom vijeću govorio o svojoj radnoj i političkoj karijeri. Od 1945. do 1965. proveo je u represivnom aparatu bivše SFRJ. Na pitanje suca dr. Daustera što je to točno represivni aparat Manolić pojašnjava da je to rad u policiji i sudstvu. Period od 1965. do 1971. proveo je u parlamentu bivše SFRJ. Nakon političkih događanja 1971. u Hrvatskoj, kaže Manolić, zabranjen mu je pristup Parlamentu i isključen je iz političkog života. Godine 1978. oduzeta mu je putovnica. Manolić navodi da je Josipa Perkovića i Zdravka Mustača upoznao tek početkom 90-ih godina, nakon osamostaljenja RH, a 80-ih godina ih nije poznavao niti je imao bilo kakve kontakte sa SDS-om, jer kako kaže već je "bio penzioner i politički nije bio aktivan". Dr. Dauster je predočio Manoliću intervju koji dao Jutarnjem listu 03.08.2014. u kojem je rekao o Perkoviću: „Iz njegovog slučaja se napravila veća afera nego je bila potrebno. Odmah na početku se trebalo utvrditi da se radi o jednom pravnom problemu koji treba riješiti između hrvatskih i njemačkih pravosudnih tijela. Ja ne bih htio reći je li kriv ili ne. Prema mom mišljenju Đureković je bio kriminalac... „ i dalje: Na pitanje tko je odobravao politička ubojstva, Manolić u intervjuu odgovara: „Regulirano je bilo tko će to pitanje odlučiti, u prvom redu predsjednik vlade i ministar unutrašnjih poslova". Manolić je rekao da stoji iza svake riječi u navedenom intervjuu. Suca Daustera zanimalo je tko je bio odgovoran za politička ubojstva u to vrijeme. "Ti odgovori su kružili u krugovima vladajuće strukture u cjeline o tome kakav je postupak protiv neprijatelja socijalizma, kakve se mjere trebaju poduzeti. To su bile više-manje poznate stvari. U javnosti se tada javlja polemika da se ubijaju ljudi bez suda i bez razloga. Službena politika je tvrdila: Najprije se želi neutralizirati neprijatelje bez obzira na sredstva kojima napada, bez obzira radi li se samo o propagandi protiv Jugoslavije i socijalizma ili se radi o terorizmu. Poduzimaju se najprije mjere da se određene stvari spriječe u začetku, da ih se preduhitri, da se sustav zaštiti od tih napada. Ukoliko to ne uspije onda se ide na konkretne mjere protiv pojedinaca, a te konkretne mjere nisu proizvoljne. Za razliku od onih koji su tvrdili da se ubija bez razloga, za te mjere donosi odluku Predsjednik savezne Vlade i savezni ministar unutrašnjih poslova koji su najodgovorniji za sigurnost tog vremena", rekao je Manolić. Jeste to saznali od svjedoka ili iz pisanih izvora, pitao je sudac. "Za tu spoznaju mi nije trebao nikakav izvor, to je bila javna tajna u krugovima tadašnjih vladajućih struktura", rekao je Manolić. Odluke su, dakle, donosili savezni funkcionari, a na pitanje je li Vlada SR Hrvatske bila uključena u te odluke, Manolić je rekao kako "misli da je bilo normalno da se u sve odluke uključi i republika koja je bila zainteresirana za konkretne slučajeve". Konkretnih saznanja, kaže, nema ali načelno zna da je savezna služba mogla voditi i samostalne akcije mimo republika. "Znam na svom vlastitom slučaju. Kada je bila u pitanju istraga protiv Andrije Hebranga tada je to vodila savezna služba i savezna služba saslušavala je mene o Hebrangu i njegovoj djelatnosti. To govorim iz vlastitog slučaja koji se mogao primijeniti i na druge slučajeve", rekao je Manolić. "Oni koji su donosili odluke sigurno nisu ubijali. Ubijali su oni koji su bili zaduženi za operativne poslove u zaštiti ustavnog poretka. Udba", posvjedočio je Manolić. Na pitanje suca odakle to zna, Manolić je rekao da zna "iz općeg saznanja". "Kad čovjek sjedi na poziciji koja je bila moja za stvaranja hrvatske države, onda sam morao nekog vraga znati", rekao je Manolić. Lienhard Weiss, predstavnik Saveznog državnog odvjetništva ustvrdio je kako je Manolić u jednoj TV emisiji iz 10 mjeseca 2012. g. rekao: "Te akcije ubojstava bile su nešto što se samo po sebi razumije kod svih službi državne sigurnosti u svijetu. Operativac nije mogao reći ne, onda bi morao da napusti službu i tražiti novi posao". Pitao je Manolića za potvrdu te izjave. "Ja ostajem kod te izjave. Nije službenik birao što će učiniti nego je dobio naredbu što mora učiniti," rekao je Manolić. "Ako dobro razumijem hoćete reći Perković je dobio naredbu da ubije Đurekovića?", pitao je Weiss. "Ja na to ne mogu odgovoriti jer sam bio daleko od tih događaja 1982/83", rekao je Manolić. "Kako mogu razumjeti Vašu izjavu? Perković je bio zadužen za II odjel i nije mogao reći ne", nastavio je Weiss. "Mogao je reći ne s posljedicama da se mora odreći toga posla", objasnio je Manolić. Time je zapravo indirektno posvjedočio da je Perković znao za likvidacije i u najmanju ruku im se nije protivio. Tada je Manolić počeo s nelogičnostima. W: Zašto je mogao reći ne? M: Kad je čovjek u državnoj službi mora voditi računa o osvojim obvezama prema nadređenima, a tek onda o tome što to za njega znači. W: Koje je imao Perković u vezi s likvidacijama? M: Ponovite nisam čuo. W: Koje je imao Perković u vezi s likvidacijama? M. Kad se radi o konkretnom slučaju ja sam daleko od tih konkretnih slučajeva bio i ne mogu tvrditi ni da ni ne. W: Apstraktno: Koju ulogu je imao voditelj sektora emigracije u vezi likvidacijama? M: Ponovite molim. W: Opće gledano: Ako je naređena jedna likvidacija, kakve je dužnosti imao šef II odjela? M: Vi me navodite na konkretan slučaj, a ja to ne znam. Čak ne znam je li bio zadužen za likvidacije. Takva posebna služba sigurno nije postojala. Ispitivanje nastavlja odvjetnik Siniša Pavlović, zastupnik sutužiteljice Gizele Đureković koji Manolića podsjeća na njegovu izjavu da je savezna Udba vodila svoje samostalne akcije nezavisno od republičkih Udbi. Pita ga da mu kaže odakle to zna. Manolić ponavlja da to zna iz vlastitog slučaja i slučaja Hebrang. Nakon razjašnjenja da se radi o slučaju Hebrang u kojem je Manolić saslušavan kao svjedok, odvjetnik pita da svjedok objasni kada se to događalo. Manolić odgovara da se radi o obradi iz 1951. godine. Nekih drugih primjera ne zna. Drugo pitanje usmjereno je na razjašnjenje izjave"da Udba sigurno nije imala posebnu službu za likvidacije". Odvjetnik Pavlović je pitao: "Pa tko je onda provodio likvidacije?" Manolić lakonski odgovara: "Pa redovna operativa SDS". Manolić u ispitivanjima nije propustio oblatiti svjedoke Božu Vukušića i Vicu Vukojevića. Kaže da se o tome neće naći dokumente, ali da su oni pripadali jednoj grupaciji čiji je način djelovanja koja je bila u oštroj oporbi bivšoj Jugoslaviji od propagande do terorističkih akata. Na upit odvjetnika optuženih Beyera da Vukojevića i Vukušića smjesti u politički spektar odgovara da su sigurno pripadnici poraženog fašizma oni koji se u mirno doba hvataju za oružje. Između ostalog, optužio ih je i za otmicu Blagoja Zelića, iako su za te optužbe na sudu oslobođeni. Serija blaćenja ljudi bez ikakvih argumenata završava se Nobilovim pitanjem o razlozima smjene Vice Vukojevića s mjesta pomoćnika ministra unutrašnjih poslova, na što Manolić odgovara da je razlog smjene nedosljednost u obavljanju poslova te dodaje da postoje izvješća o vezanosti sa stranim obavještajnim službama ali Manolić o tome ne bi mogao govoriti. Svjedok Svetislav Bilušić se nije odazvao na zakazano svjedočenje, također videolinkom. Da je bolestan, sud u Zagrebu je saznao petnaestak minuta prije termina za svjedočenje. Nastavak suđenja je u ponedjeljak, kada bi svjedočiti trebao Vanja Špiljak.

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43133 članaka.