„Veljko Marić se u srbijanskom zatvoru osjećao napuštenim od hrvatske vlade i države koju toliko voli“, istaknula je europarlamentarka Marijana Petir večeras u Bujici. Istaknula je da je Srbija otela Marića jer za njim nije bila ni raspisana međunarodna tjeralica te da bi Hrvatska trebala postaviti prepreke Srbiji prije ulaska u EU kako bi se riješila pitanja nestalih, granice te vraćanje kulturnog blaga u Hrvatsku. Objasnila je da je Ministarstvo pravosuđa i hrvatska Vlada tek nakon njenog posjeta Veljku Mariću u zatvor, poslalo zahtjev za Marićev transfer u Hrvatsku. Čak ni ministar branitelja Predrag Matić nije odobrio da se iz Zaklade hrvatskih branitelja dadne novac i pomogne Marićevoj ženi da plati odvjetnika, kupi ljekove i hranu, rekla je Petir. Marića je Srbija otela jer nije bila ni raspisana tjeralica i sudilo mu se na temelju zakona koji Srbija nije mogla i nije smjela donijeti, što je potvrdila i pravna analiza koju su radili svjetski pravni stručnjaci. „Naša vlada ne brine o zaštiti digniteta ni hrvatskih branitelja, ni hrvatske države jer Srbija sudi o zločinima počinjenima na našem teritoriju. Pa i pravna analiza je pokazala da je Srbija donošenjem takvog zakona pomiješala i realnu i univerzalnu jurisdikciju, a taj je zakon i prijetnja suverenitetu i ostalim 17 članica EU čiji su se stanovnici borili na strani Hrvatske u Domovinskome ratu“, istaknula je Petir. O tome da Hrvatska ne smije priznati taj zakon i presudu, složio se i predsjednik HSP Ante Starčević Ivan Tepeš naglasivši da bi prema hrvatskom Zakonu o ništetnosti iz 2011. godine, Marić već drugi dan trebao biti pušten iz Remetinca. Istaknuo je da ni pomilovanje nije najsretnije rješenje jer bi to značilo da i osoba prihvaća tu presudu. „To je pravni presudan jer mi zakonski ne priznajemo taj sud, odnosno zakon ,ali priznajemo presudu. Hrvatskim bi građanima trebali suditi samo sudovi u Hrvatskoj“, napomenuo je Tepeš, naglasivši da se cijeli „Slučaj Marić“ razriješio jer je Hrvatska u predizbornoj godini. „Ako Vlada poklekne na ovu presudu, to će onda značiti da je priznala četničku politiku u Srbiji, a s takvom Srbijom Hrvatska mora imati hladne odnose dok se stvari ne definiraju. To če biti ravno veleizdaji svih političkih dužnosnika na vlasti –  moramo poštivati svoje zakone, a ne one koji su nam nametnuti od Beograda“, dodao je Tepeš. Predsjednik UHBDR-a 1991. Koprivnica Mladen Pavković kazao je pak da je slučaj Marić jedan od najzamršenijih sa mnogo nevjerodostojnih dokaza. Spoemnuo je i dokument koji je 2010. godine poslalo hrvatsko Ministarstvo pravosuđa, a u kojem je pisalo da „Ministarsvo pravosuđa RH ima čast na vaše zamolbe (Beogradu), dostaviti evidenciju i sve dokumente vezane uz Veljka Marića te da koriste prigodu izraziti osobno poštovanje“. Na to je Tepeš kazao da nije iznenađen takvim odgovorom hrvatskih dužnosnika “jer su oni uredno surađivali i s haškim sudom i sve dokumente o hrvatskim braniteljima su bez problema dijelili drugima“. Na pitanje zašto se Hrvatska i njeni dužnosnici ne odnose prema svojim veteranima s jednakim poštovanjem kao na primjer SAD, Petir je istaknula da Hrvatska mora „mijenjati svijest te raditi na odgoju djece koja danas ne znaju tko su hrvatski branitelji, kako je izgledao Domovinski rat i kako je nastala hrvatska država te da tek kada na vlast dođu političari koji vole Hrvatsku i kojima je stalo do građana, da će i Hrvatska moći dijeliti ovacije svojim braniteljima“. Tepeš je dodao da je i sam premijer Zoran Milanović iskazao nepoštovanje prema braniteljima na sastanku na Markovu trgu i svojom odjećom. „Nije imao ni kravatu, na sastanak je došao nespreman, a čak je i ministar Matić posprdno progovorio što su branitelji došli na sastanak u uniformama“, objasnio je. Marijana Petir je dodala da mnogi i u među onima koji iskazuju poštovanje braniteljima – kalkuliraju jer je Hrvatska u izbornoj godini. Istaknula je da bi „Hrvatska Srbiji trebala nametnuti takav Zakon i prepreke prije nego Srbija otvori poglavlje 23. jer bi se Srbija trebala ponašati u skladu s ostalim državama EU“, dodala je Petir. Tepeš je pak kazao da Hrvatska „ne smije susjedima olakšati ulazak u EU bez da raščisti pitanje nestalih i povratak kulturnog blaga“.