Vijesti Najčitanije

Miljenko Stojić: Osinjak

Miljenko Stojić: Osinjak
»A'mete, pucaj, šta čekaš!«, razlijegale su se visoravni riječi iz romana »Medaljon« Anite Martinac. Ahmet je bio oznaš i tih je dana lovio i ubijao ljude po svojoj volji. Manda je bila majka četvero male djece koja je pomogla ranjenom čovjeku, Ahmetovoj lovini. On je dugih, mračnih jugokomunističkih godina slovio kao junak i častan čovjek, ona kao fašistkinja. A mi smo na Bilima, između Mostara i Širokog Brijega, obilježavali Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizama: nacionalsocijalizma, fašizma i komunizma. Ne prođe dugo i u medijima u hrvatskom društvu suknu polemika oko pozdrava »Za dom – spremni«. Preko 3.000 potpisnika, redom vrsnih intelektualaca, među njima neki biskupi i svećenici, preporučiše hrvatskoj predsjednici Kolindi Grabar Kitarović i predsjedniku HDZ-a Tomislavu Karamarku da taj pozdrav počne rabiti hrvatska vojska. Kao da su dirnuli u osinjak. Malo smirena govora u reagiranjima s različitih strana, a previše postupanja po davno izrečenoj jugokomunističkoj osudi. Ne želim biti sudac i izreći pravorijek glede svega ovoga. Očekujem da stvar u svoje ruke preuzmu intelektualci, a političari da im omoguće nesmetan govor. Na taj način shvaćam i potpisnike. Već nam je svima dozlogrdila nametnuta šutnja. Da se ne vraćamo previše nazad, spomenimo samo Joea Šimunića i Marka Perkovića Thompsona. Prvoga su kaznili zbog spomenutoga pozdrava, i to još oni iz Europe, drugome brane nastupati i pokušavaju ga kazniti, ovi tzv. naši. A mi bismo trebali šutjeti, kao i na bezbrojne druge primjere, zapravo ovo s pozdravom je potpuno beznačajno ako bismo to gledali odvojeno od svega drugoga. No, to je vrh ledenoga brijega. Mogao bih se složiti da nije najbolje pogođeno vrijeme za postavljanje pitanja o hrvatskoj šutnji, gledajući sa stajališta političara, ali s druge strane kada će to vrijeme zapravo biti? Odgovor, čini mi se, leži u tome da svatko radi svoj posao. Političari neka paze da nas uspješno provode između Scile i Haribde, drugi neka paze da narod sačuva svoje dostojanstvo, svijest o svojoj pripadnosti. I neka svatko to čini bez živciranja, naročito bez međusobne netrpeljivosti. U demokraciji ne bi trebalo biti zabranjenih tema, nametnutih mišljenja. Još je nešto iznjedrila ova strka oko pozdrava. Postali smo svjesniji djelovanja različitih u našoj sredini. Jesu li oni zaista to za što se predstavljaju? Ima zanimljivih očitovanja. Ako su prenaglili, neka malo prikoče, ako su na drugoj strani, pa izbacimo ih iz naše sredine. Imamo pravo biti slobodni. Neki komentari govore i da je sve zapravo nabačena lopta Sergeju Lavrovu koji nas već davno optuži za fašizam. I s tim bi se čovjek mogao složiti na jedan način. Kad dobro razmisli, opet dolazi do istog zaključka. Nije prije odrađen dobar posao, nije pročišćeno sve oko toga pozdrava i sad nas određeni razvlače kako žele i kada žele. A mi bismo trebali paziti kad ćemo povesti tihi razgovor o svemu tome, jer bi se ti neki mogli naljutiti i ponovno nas ubaciti u visoku politiku. Pritom ništa ne govore o komunističkim pozdravima i simbolima, između ostaloga o onome miroljubivom »Smrt fašizmu, sloboda narodu«. A Europski parlament jasno kaže kamo pripadaju. Očito nam neprestano žele krojiti kapu, iako mi imamo dosta svojih sposobnih krojača. Gledam Crkvu hrvatskih mučenika na Udbini, gledam pokušaj obnavljanja po Krbavi hrvatske povijesti, tako razrušene. Je li sve to započeto u prikladno vrijeme? Ne bih rekao. Politička magla je itekako bila gusta kad je biskup dr. Mile Bogović o svemu tomu govorio, a i sada je takvom. Međutim, on se usudio i uporno od tada ne samo da predstavlja taj pothvat, nego čisti našu nutrinu, izgrađuje našu kulturu sjećanja. Kroz povijest smo bili patnički narod, imamo svoje mučenike kojih se ne stidimo, na tim temeljima trebamo graditi svoju budućnost. I prigovori moradoše odpasti. Izvući nam je iz toga pravi zaključak. Na sv. misi u povodu Dana hrvatskih mučenika mnoštvo puka Božjega. Taj puk očito zna tko je i što je. Udbina ponovno živi. Pristigli su i pojedini političari, neki su s razlogom ili bez razloga izostali, najviše zahvaljujući procjeni je li pogodan trenutak. Okrugla je, 10. obljetnica. Biskup dr. Mile Bogović predvodi sv. misno slavlje. Začudo, sve prenosi HRT. Isplatilo se biti uporan, isplati se voljeti svoje. Istina, trenutno je Ahmet ponovno postao častan čovjek, Manda fašistkinja, ali... Miljenko Stojić

Više iz kategorije: Vijesti

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji Najčitanije

20. srpnja 1887. rođen pjesnik i pravaš Fran Galović, koji je kao austro-ugarski vojnik poginuo u Srbiji

Otkrijte život i djelo Frana Galovića (1887.-1914.), istaknutog hrvatskog pjesnika i pravaša. Saznajte o njegovoj dijalektalnoj poeziji i smrti u Prvom svjetskom ratu.

20. 7. 2026.
10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana Najčitanije

10. travnja 1947. Split – mladi hrvatski domoljubi skinuli jugoslavensku zastavu s Marjana

Na današnji dan 1947. hrabra skupina hrvatskih domoljuba skinula je jugoslavensku zastavu s petokrakom sa splitskog brda Marjan. Umjesto jugoslavenske zastave…

10. 4. 2026.
9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba Najčitanije

9. travnja 1992. početak napada na Ljubuški – najmlađa žrtva zločina vojske Jugoslavije 9-mjesečna beba

Nije vojska Jugoslavije samo ubijala po Hercegovini 1945. nakon završetka rata i još godinama nakon rata. Danas se zaboravlja da je ista zločinačka vojska…

9. 4. 2026.
6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom Najčitanije

6. travnja 1941. napad na Kraljevinu Jugoslaviju: 3 zemlje nastale njenim raspadom

Na teritoriju poražene i raspadnute Kraljevine Jugoslavije nastale su tri države, pod njemačkim i talijanskim utjecajem: Nezavisna Država Hrvatska, Srbija i…

6. 4. 2026.
Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala? Najčitanije

Kako je 01. travnja postao dan zbijanja šala?

Obilježava se 01. travnja, dan kada svatko sa svakim zbija šale, kada rijetko kome možete vjerovati u ono što kaže jer nećete biti sigurni šali li se ili…

1. 4. 2026.
27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat Najčitanije

27. ožujka 1941. Beograd – masonerija sudjelovala u puču koji je Jugoslaviju odveo u krvavi II. svjetski rat

Danas je u Srbiji (ali ne i Hrvatskoj) svima znano da je u prevrat u Beogradu, koji je izazvao rat u kojima su poginule stotine tisuća ljudi, bio djelo i…

27. 3. 2026.
Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili Najčitanije

Pravosudni cirkus u Turskoj: 30 godina zatvora hrvatskom kapetanu kojeg su sami pustili

10. 3. 2026.
Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska Najčitanije

Minhenska sigurnosna konferencija i Hrvatska

KAKO SE GOJKO ŠUŠAK NA MINHENSKOJ SIGURNOSNOJ KONFERENCIJI U VELJAČI 1993. BORIO ZA HRVATSKU Na jubilarnoj 30. Minhenskoj konferenciji o sigurnosti u veljači…

27. 2. 2026.
Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska u visokoj pripravnosti: Mogući napad na Iran već ovog vikenda, Trump još vaga odluku

Američka vojska spremna je provesti napad na Iran već ovog vikenda, iako predsjednik Donald Trump još uvijek nije donio konačnu odluku o tome hoće li takvu…

19. 2. 2026.
18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu? Najčitanije

18. veljače 1992. – što javnost ne zna o 50 koncentracijskih logora za Hrvate u Domovinskom ratu?

U mjestima gdje je srpski agresor slomio otpor golorukih branitelja ulazile su razularene individue u uniformama (JNA, četnici, šešeljevci, arkanovci, TO,…

18. 2. 2026.
16. veljače: Dogodilo se na današnji dan Najčitanije

16. veljače: Dogodilo se na današnji dan

1992. Izvršni direktor organizacije za zaštitu ljudskih prava Helsinki Watch Jeri Laber uputio iz New Yorka pismo predsjedniku Srbije Slobodanu Miloševiću i…

16. 2. 2026.
Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata Najčitanije

Serija tribina „Hrvatska vas zove“ obilježava 35 godina od početka Domovinskog rata

Povodom obilježavanja 35. obljetnice početka Domovinskog rata, Hrvatska družba povjesničara „Dr. Rudolf Horvat“ pokreće seriju tribina pod nazivom „Hrvatska…

14. 2. 2026.

Prikazano 12 od 43154 članaka.