MLINARIĆ ĆIPE ZA DIREKTNO 'Trenutna uhićenja predstava su za javnost; prošlo je 29 godina, ispadamo smiješni'

09.10.2020. 08:53:00

U noći s 20. na 21. studeni 1991. godine, nakon okupacije Grada Vukovara, 260 civila, pod krinkom evakuacije, krvnički je i hladnokrvno ubijeno. Nezamisliva je tortura koji su prolazili prije samog ubojstva - od psihičkog do fizičkog zlostavljanja. Od tog stravičnog masakra prošlo je gotovo 30 godina, a za njega skoro da nitko nije ni odgovarao. U srijedu je odjeknula informacija da se na području Vukovarsko-srijemske županije provode uhićenja osumnjičenih za ratne zločine na Ovčari.

Ratni zarobljenici su, podsjetimo, autobusima odvezeni kod hangara na Ovčari. Jedini 'grijeh' bio im je što su Hrvati. Na njih su dizali ruke dotadašnji prijatelji, kolege s posla pa čak i susjedi. Bez imalo milosti tučeni su s čvrstim predmetima. Preživjeli svjedoci tih događaja opisujući situaciju u hangaru kazali su da se "pucanje kostiju čulo kao da pucaju grane".

Važno je napomenuti da je najmlađa žrtva tog stravičnog događaja imala samo 17 godina, a najstarija 74. Krvnici nisu imali milosti ni prema trudnici koju su hladnokrvno smaknuli pred iskopanom masovnom grobnicom.

Gotovo 30 godina je prošlo, a krvnici s Ovčare i dalje slobodno šeću ulicama i mjestima na kojima su nekada "dijelili smrt".

'Zašto se čekalo do sada?'

Bivši vukovarski branitelj, zatočenik srbijanskih koncentracijskih logora i saborski zastupnik Domovinskog pokreta Stipo Mlinarić Ćipe za portal Direktno komentirao je uhićenja koja se provode na području Vukovarsko-srijemske županije rekavši da je ta reakcija "zakašnjela" te da je to "puštanje dimne zavjese da bi se prikrila afera JANAF".

"Zašto su čekali do sada?", upitao je pa nastavio:

"Zašto su čekali do sada? Tu se ne radi samo o devet ljudi, ima ih više koji su bili u Negoslavcima, koji su bili na Ovčari u trenutku masakra. Među 260 ljudi iz vukovarske bolnice bio je, na žalost, i moj brat. Mislim da je to trebalo napraviti puno ranije".

Naš sugovornik spomenuo je načelnika Negoslavaca Dušana Jeckova koji je rekao da su to bili radnici Vupika. "Nitko od njih nije radio svoj posao, osim što su radili na poslu stvaranja velike Srbije. Svi muškarci bili su mobilizirani, a žene su im kuhale i bile medicinske sestre", rekao je Mlinarić Ćipe.

Vrijeme da netko odgovara za te zločine, kazao nam je Mlinarić Ćipe, došlo je 1997. godine kada je bila mirna integracija. "Na žalost, Hrvatska je tek 2017. godine podigla optužnicu za takve stravične zločine od Ovčare, Veleprometa pa do Borovog sela. Ovo je zakašnjela reakcija, poraz Hrvatske koja je dozvolila da takav gnjusan zločin prepusti Srbiji pa da Srbija od toga radi farsu", rekao je naš sugovornik pa dodao:

"Na žalost, do 2020. godine i ono malo svjedoka koji su preživjeli Ovčaru i ostala događanja poumirali su prirodnom smrću. Sada više nema ni svjedoka... Nema ni 62 tijela koja su ubijena na Ovčari te nema 340 ljudi koji se vode kao nestali. Prema tome, nema tijela, nema svjedoka - što možemo očekivati tog njihovog uhićenja kada će nakon mjesec dana pritvora biti pušteni. Na kraju od toga neće biti ništa".

'Uhićenja su predstava za javnost'

Prema njegovim riječima, država ne da ne može nego ne želi to riješiti jer su i ranije "imali sve mehanizme". Istaknuo je da bi država koja drži do sebe već davnih dana to riješila.

"Još nije riješen ni masakr 12 policajaca koji su 2. svibnja 1991. godine ubijeni u Borovom Selu. Hrvatska država nije poduzela ozbiljne korake, ozbiljne istrage prije 20 godina, pa prije 15 godina...", rekao je dodajući da su trenutna uhićenja "predstava za javnost" i da je to "totalno zakašnjelo i aljkavo odrađeno".

Na pitanje što misli kako će  čelnik SDSS-a Milorad Pupovac reagirati na uhićenja, Mlinarić Ćipe je odgovorio:

"Ako su dirnuli u nekoga iz SDSS-a radit će se pritisak na Andreja Plenkovića koji se kune da nema nikakve veze s istragama i aferama. Vidjet ćete da će ti ljudi biti pušteni iz pritvora i, na žalost, uvijek politika presudi oko svega", rekao je dodajući da je "zastrašujuće što politika tek 2020. godine rješava zločine iz 1991.".

"Zastrašujuće je i to što oni 2020. godine privode starca od 70-ak godina, a prošlo je 29 godina od tog zločina... To je poražavajuće!", rekao je naš sugovornik.

Svjedočio je ubojstvima

Napomenuo je kako bi želio vidjeti, ako se tim ljudima dokaže krivica, koliko su oni koštali Hrvatsku, odnosno kolika im je mirovina i slično. Tragedijom je nazvao i mogući scenarij "što su oni još i naplatili od države".

"S druge strane, imamo 3100 hrvatskih branitelja koji su se ubili - jednim dijelom i zbog te nepravde koja je tolika da se 'vrišti do neba'", istaknuo je.

Tražit će, kako je rekao, odštetu za logoraše koje su držali u zarobljeništvu na svom teritoriju u Srbiji.

"Ti ljudi (logoraši), a među kojima sam i ja, poniženi su 1991. godine na najgori način. Sad te hrvatska država tjera da pojedinačno ideš tužiti po srbijanskim sudovima, odnosno da ideš dokazivati da si bio njihov zarobljenik", rekao je Mlinarić Ćipe.

Istaknuo je da je u logorima ubijeno više od 30 ljudi te da je i sam svjedočio dvjema ubojstvima - jednom u Sremskoj Mitrovici, drugom u logoru u Stajićevom.

Hrvatska država, kako je rekao, "po tom pitanju nema namjeru nešto napraviti". 

"Ovih pet milijuna kuna što daju, to je zamagljivanje kao i ovo uhićenje od srijede u smislu mi nešto radimo.. To je bacanje magle i guranje problema pod tepih", smatra.

Također, ukazao je i na još jedan problem logoraša rekavši da je to populacija koja umire s 50 do 53 godine.

Upitan je li istinita tvrdnja da je pravda spora, ali dostižna budući da je prošao ratni pakao tijekom Domovinskog rata, Mlinarić Ćipe kazao je da je kod nas "pravda spora, ali nedostižna".

'To više nije ni pravda...'

"Nema pravde nakon 29 godina", rekao je pa dodao da to "više nije ni pravda".

"Tako neodgovorno, tako nesposobno.. ne znam koju riječ da upotrijebim, a da ne budem pregrub. Dno dna je da su zločinci 20 godina od mirne integracije slobodni, odnosno da slobodno žive u svojim selima te da slobodno koriste blagodati hrvatskog državnog proračuna", rekao je dodajući da "ispadamo smiješni jer je stvarno previše vremena prošlo".

"Prošlo je više od 20 godina. Poznajem roditelje koji su umrli u mukama jer nisu pronašli svoju djecu ne razmišljajući o krivcima. Bitno im je bilo samo pronaći tijelo da ga dostojanstveno pokopaju prije nego što umru. No nisu to dočekali. Dočekali smo da se premijer ispričava u Varivodama za ubojstvo civila koji su se dogodili 20 dana poslije vojne operacije 'Oluja'... Osuđujem svaki zločin, ali to je napravio pojedinac ili pojedinci, a ne Hrvatska", nastavio je Mlinarić Ćipe dodajući ako "Hrvatska to ubojstvo nije naredila, premijer se nema što ispričavati".

"Srbijanska država počinila je zločin nad Vukovarom. Sravnali su grad sa zemljom, odveli ljude iz bolnice i poubijali ih. Dakle, država je stala iza toga, a ne pojedinac", kazao je.

Situacija iz Grubora je, kako je rekao, zločin pojedinaca pa se osvrnuo i na saborsku zastupnicu SDSS-a Anju Šimpragu koja je za saborskom govornicom pričala da se "jadna, nesretna vozila dva dana traktorom do Srbije majčice".

"Omogućen im je miran odlazak u Srbiju. Ljudima iz Vukovara, pa i meni, nije bilo nikakvog izbora. Izbor nam je bio metak u glavu ili štala u Stajićevom na minus 18 i provesti tamo devet mjeseci", rekao je.

'U meni nema grama mržnje...'

No unatoč svemu, Mlinarić Ćipe kazao je da u njemu nema ni grama mržnje. "U meni vapi želja za pravdom, ali se ona polako smanjuje. Vidimo protok vremena, a pravde nema", rekao je pa nastavio:

"Kada sam govorio o logorima, mene novac ne zanima iako sam ga krvavo zaradio. Želim odštetu od Srbije! Taj novac dat ću za liječenje djece oboljele od malignih bolesti. S blagoslovom ću im dati i pomoći im..."

Izvor: Direktno.hr

Izvorni autor: Lorena Šipek/Foto: Patrik Maček/PIXSELL

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.