Možemo li nakon pandemije očekivati inflaciju? Cijene rastu, kao i broj siromašnih

Nikada nismo bili suočeni s ovakvim restrikcijama s kojima smo se suočili tijekom pandemije, što je naravno, utjecalo na gospodarski rast i razvoj. Ovdje se ne situacije ne tiče samo Hrvatske, već se odrazila na čitav svijet. 

Tijekom pandemije javio se i ogromna problem nejednakosti - bogati su najčešće imali veći priljev novca, dok su siromašni padali u još veće dugove. Države su se također bacile u dug zbog milijarda pomoći - dok gospodarskog rasta nije bilo. 

Za sada, s Wall Streeta dolaze informacije kako je povećanje cijena kratkotrajno te se očekuje da će se nakon toga situacija popraviti. Zasad se ništa neće mijenjati na brzinu, no stvari ne izgledaju baš najbolje. 

Dok banke upozoravaju na 'neželjene uštede' građana, odnosno novac koji ne troše, već stoji na računu, veliki dio populacije jedva preživljava od mjesečne plaće - od koje ne ostaje prostora za uštedu. 

Europska središnja banka daje do znanja da će obuzdati inflaciju na najviše 2%, a cijene trenutačno divljaju s porastom od 100% za neke sirovine. Ovo stanje se najviše odrazilo na građevinu i tržište nekretninama, zbog vrtoglavo poskupljenja građevnih materijala. 

No, cijene hrane i osnovnih potrepština su također skočile u nebo - te nastavljaju u tom pravcu. Poskupljenje osnovnih životnih potrepština je otjeralo velik broj ljudi u očaj. Slika Hrvatske u tom smislu je poražavajuća, jer je gotovo milijun Hrvata na rubu siromaštva, te jedva pokrivaju osnovne troškove. 

Dovoljno govori to što je prag siromaštva za samce 2.710 kuna mjesečno, dok prosječna mirovina iznosi 2.558 kuna. S obzirom na trenutačnu ekonomsku situaciju i kontinuirani rast cijena, poboljšanja ove slike neće tako skoro biti.