Savjet/Vijeće branitelja opravdano smatra kako je moguće izraditi Zakon o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga za mjesec dana, a potom ga uputiti u parlamentarnu proceduru za što je potrebno još mjesec dana, pa bi istinski branitelji svoj zasluženi novac u vidu braniteljskog dodatka mogli očekivati na svojim računima nakon još mjesec dana, što je sve ukupno tri mjeseca od današnjeg dana, jer je procedura objave registra branitelja već pokrenuta Savjet/Vijeće branitelja (potpisnici Rezolucije branitelja u FBiH) su kao prioritetni zadatak te Rezolucije branitelja, naveli izradu Zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga i korisnika svih braniteljskih prava. Federalno ministarstvo branitelja je, također, najavilo za 2017. godinu, kao jedan od prioritetnih zadataka, izradu registra branitelja i korisnika braniteljskih prava. To je federalni ministar branitelja, Salko Bukvarević, najavio na sastanku sa županijskim ministrima branitelja, direktorima uprava za branitelje u HBŽ-u i SBŽ-u, predstavnicima braniteljskih udruga, te predstavnicima Zastupničkog doma Parlamenta FBiH, održanom 25. siječnja ove godine u zgradi Vlade u Sarajevu. Rezolucija branitelja u velikom dijelu utemeljena je na zaključcima Doma Naroda Parlamenta FBiH od 20. lipnja 2014. godine gdje u točki 5. tih zaključaka stoji sljedeće: „Do 31. srpnja 2014. godine izraditi Zakon o jedinstvenom registru pripadnika Oružanih snaga i korisnika prava iz oblasti braniteljsko-invalidske zaštite, koristeći preciznu ratnu evidenciju svih braniteljskih kategorija i uputiti u parlamentarnu proceduru“. Međutim, zaključci, pa tako ni ovaj, nikada nisu primijenjeni u praksi, već su ostali mrtvo slovo na papiru, jer nije bilo nikada političke volje, a ni inicijative za njihovo oživotvorenje. Stoga je potpuno opravdan i legitiman zahtjev Savjeta/Vijeća branitelja tražiti i napokon dobiti Zakon o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga FBiH-a, kao i korisnika braniteljskih prava, što podržava i Federalno ministarstvo branitelja u Sarajevu. Ispada kako su zahtjevi Savjeta/Vijeća branitelja i Federalnog ministarstva branitelja u ovom dijelu kompatibilni, odnosno podudarni. No, je li to baš tako? Borbeni i neborbeni sektor Sa sastanka u Sarajevu, iz Federalnog ministarstva branitelja, pa i iz dobrog dijela braniteljskih udruga tzv. “krovnih ili temeljnih, odnosno reprezentativnih“, upućivani su sljedeći signali i zaključci: – postojeća braniteljska prava u 2017. neće se umanjivati, odnosno zadržat će se na postojećoj razini, a sve prema preporukama MMF-a i financijskom aspektu socijalnih i braniteljskih davanja; – pri izradi Zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga treba se rukovoditi pozitivnom praksom susjednih država, odnosno RH; – treba razlučiti što je prva, a što druga crta bojišnice; – od federalnog ministra branitelja se moglo čuti kako treba riješiti pitanje dezertera iz Oružanih snaga FBiH-a; – paralelno s izradom zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga, treba raditi i na izmjenama Zakona o slobodi pristupa informacijama i zakona o osobnim podacima. Kada su zaključci sa sastanka objavljeni u medijima, na nekim portalima se digla uzbuna kako su u panici pripadnici „München bojne“ ili „Duldung-bojne“, jer se na tim portalima pojavio neočekivan broj neuobičajenih pregleda u odnosu na neke druge objavljene sadržaje. Savjet/Vijeće branitelja od svog formiranja konstantno ukazuje na potrebu izrade jedinstvenog registra pripadnika oružanih snaga FBiH-a, i to je prioritetna zadaća tog Vijeća u provedbi Rezolucije branitelja. Zašto? U sadašnjoj vojnoj evidenciji pripadnika oružanih snaga FBiH-a ima 585.000, a kraj rata u BiH (potpisivanje Daytonskog mirovnog sporazuma, 23. 12. 1995.) dočekalo je 229.000 pripadnika oružanih snaga komponente Armije BiH, dok je komponente HVO-a bilo njih 37.000 (prema službenim vojnim podacima označenim pod „Vojna tajna – Strogo povjerljivo“ s kojim raspolaže Savjet/Vijeće branitelja. Naime, prema službenim vojnim podacima kojima raspolaže federalno Ministarstvo branitelja u Sarajevu, to Ministarstvo skrbi za oko 95.000 pripadnika oružanih snaga iz obje vojne komponente, a oni su – ratni vojni invalidi, obitelji poginulih branitelja i dobitnika najviših ratnih priznanja. Povoljno umirovljenih pripadnika oružanih snaga o kojima skrbi i plaća ih FZ MiO većim dijelom, a manjim dijelom federalno Ministarstvo branitelja, do sada u FBiH ima oko 45.000, s time što se trend takvih umirovljenja godišnje povećava, jer ima još dosta aspiranata na povoljne vojne mirovine, što ukupno iznosi oko 140.000 pripadnika oružanih snaga, odnosno korisnika prava na osnovu sudjelovanja u Domovinskom ratu. Nitko još nije razriješio pitanje odvajanja borbenog od neborbenog sektora pripadnika oružanih snaga, za što se Savjet/Vijeće branitelja od svog osnutka bori, odnosno razdvajanje prve od druge crte bojišnice, kako je to zatražila gđa Ljilja Kovačević, direktorica Uprave za branitelje HBŽ-a; Kada se sve zbroji i oduzme, od 585.000 pripdnika oružanih snaga, koji se danas vode u vojnoj evidenciji, treba oduzeti 267.000 pripadnika koji su dočekali kraj rata, pa se dobije cifra od 318.000 „ubačenih pripadnika oružanih snaga FBiH“. No, sada se postavlja pitanje – tko su oni? Tko su sve korisnici? Službeni početak rata u BiH je utvrđen datumom 18. rujna 1991. godine (dan agresije na općinu Ravno – dan agresije na BiH), a kraj rata 23. prosinca 1995. (dan potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma). Ti se datumi koriste u svim zakonima o pravima branitelja i članova njihovih obitelji u FBiH, dok se za prestanak neposredne ratne opasnosti u BiH uzima datum 22. travnja 1996. godine. No, taj datum nije relevantan pri određivanju početka i završetka rata u BiH, čime se žele izbjeći špekulacije oko ukupnog broja pripadnika oružanih snaga u BiH, što je opće prihvaćena činjenica. Sada se postavlja pitanje – tko su sve korisnici prava po osnovu sudjelovanja u Domovinskom ratu, a takvih je oko 140.000 prema službenim vojnim podacima? Među tih 140.000 ima RVI, dobitnika najviših ratnih odličja, povoljno umirovljenih po zapovjednim dužnostima i zakonima o povoljnijem umirovljenju pripadnika oružanih snaga, obitelji poginulih, zatočenih i nestalih branitelja, silovanih žena i sl. No, jesu li svi ti među korisnicima prava zasluženo u toj skupini od 140.000 i treba li im zadržati postojeća prava u 2017. godini, kako to zagovaraju resorni ministar, Salko Bukvarević, i pripadnici krovnih ili temeljnih udruga? jesu li svi korisnici bili sudionici rata u borbenom sektoru? I napokon- što je borbeni, odnosno neborbeni sektor, te prva, odnosno druga crta bojišnice? Na sva ta pitanja Savjet/Vijeće branitelja, odnosno udruga Zaboravljeni branitelji, imaju jasne i nedvosmislene sljedeće odgovore: Tako je borbeni borbeni sektor, odnosno prva crta bojišnice, sektor koji je direktno izložen neprijateljskom oružju odnosno oruđu, a tu spadaju svi rodovi vojske koji su obuhvaćeni neprijateljskim djelovanjima, počevši od pješadije, topništva, inženjerije, saniteta, logistike i zapovjedništva koja su bila neposredno do prve crte bojišnice. Neborbeni sektor, odnosno druga crta bojišnice, je sektor koji nije bio direktno zahvaćen djelovanjem neprijateljskog oružja ili oruđa, a tu spadaju pripadnici radne obveze i civilne zaštite, zapovjedništva, logistike, saniteta, te drugih pratećih službi koji nikada nisu bili blizu prve crte bojišnice, već su cijelo vrijeme rata proveli u toplini svojih ureda, zgrada, robnih kuća, stanova i kuća, podruma, zaštićeni od teoretske mogućnosti pogibelji od neprijateljskog oružja ili oruđa. Kako bi odgovorio na pitanja – nalaze li se mnogi od korisnika braniteljskih u skupini neborbenog sektora i koliko ih je ukupno? – Savjet/Vijeće branitelja krenulo je u raskrinkavanje takvih skupina korisnika prava jer se ono isključivo bori za skupinu branitelja u borbenom sektoru. No, sada se postavlja i novo pitanje: tko sve može naći mjesto u borbenom sektoru kada se federalno Ministarstvo branitelja, te predstavnici mnogih tzv. “krovnih ili temeljnih, reprezentativnih“ udruga bore za koncept izrade jedinstvenog registra po uzoru na susjedne države, odnosno RH? Svi smo upoznati s teškoćama koje su dočekale zagovornike izrade jedinstvenog registra branitelja u RH i kako je taj registar objelodanio sav jad i krivu sliku braniteljske populacije u RH, jer su u tom registru našli mjesta i pripadnici oružanih snaga RH koji tamo ne pripadaju, odnosno pripadnici neborbenog sektora RH, što zagovara federalno Ministarstvo branitelja i pojedine tzv. “krovne ili temeljne udruge.“ Ne po uzoru na RH Stoga Savjet/Vijeće branitelja neće pristati na formulu izrade jedinstvenog registra pripadnika oružanih snaga FBiH po uzoru na jedinstven registar pripadnika oružanih snaga RH, jer taj koncept neće učiniti ništa pošteno i u njemu će ostati pripadnici oružanih snaga FBiH-a, njih nešto manje od 585.000, dok će korisnici braniteljskih prava ostati kao i do sada. Zato se Savjet/Vijeće branitelja zalaže za izradu Zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga uz obvezatno odvajanje borbenog od neborbenog sektora; objavu korisnika svih braniteljskih prava; pripadnike borbenog sektora utvrditi na način “odozdo“, po vodovima, a to utvrđivanje će učiniti komisija od 5 članova (zapovjednik voda, te zapovjednici desetina, odnosno rojeva za svaki vod po četvorica; od ukupnog broja pripadnika borbenog sektora odvojiti korisnike braniteljskih prava sukladno službenoj vojnoj dokumentaciji i evidenciji federalnog Ministarstva branitelja, Ministarstva obrane BiH, te Federalnog Zavoda MiO; pripadnike neborbenog sektora svrstati u skupinu tog sektora iz kojeg broja valja ukinuti braniteljska prava po osnovu sudjelovanja u Domovinskom ratu (RVI, dobitnike odličja, povoljnija umirovljenja, obitelji poginulih zatočenih ili nestali osoba koje nisu bili sudionici borbenog sektora), za koje pripadnike će federalno Ministarstvo branitelja i federalni Zavod za Mio donijeti rješenja o prestanku prava, jer braniteljska prava isključivo pripadaju borbenom sektoru. Kako bi se izradio Zakon o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga FBiH, potrebne su određene zakonske pretpostavke, odnosno treba pristupiti izmjeni postojećih zakonskih rješenja u Zakonu o slobodi pristupa informacijama i Zakona o osobnim podacima. Naime, za izradu Zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga potrebni su podaci koji su u postojećim zakonima zaštićeni, pa je federalno Ministarstvo branitelja već pokrenulo inicijativu za izmjenu spomenutih zakona sukladno zaključku 5. Doma naroda od 20. lipnja 2014. godine. U zaključku stoji kako treba „izraditi Zakon o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga koristeći preciznu ratnu evidenciju svih braniteljskih kategorija.“ Sada se, napokon, s pravom nameće pitanje – kada se može očekivati izrada Zakona o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga FBiH koji će opustiti sve istinske branitelje u FBiH i aktivirati postojeće proračune (federalni, županijske i općinske), čime će se uštedjeti znatna novčana sredstva u federalnom Ministarstvu branitelja, te Ministarstvu financija FBiH, jer će mnogi uhljebi, skorojevići i pripadnici „München bojne“ i „Duldung bojne“ ostati bez svojih nezasluženih prava, a istinski branitelji će konačno dobiti svoja zaslužena prava sadržana u braniteljskom dodatku? Savjet/Vijeće branitelja opravdano smatra kako je moguće izraditi Zakon o jedinstvenom registru pripadnika oružanih snaga za mjesec dana, a potom ga uputiti u parlamentarnu proceduru za što je potrebno još mjesec dana, pa bi istinski branitelji svoj zasluženi novac u vidu braniteljskog dodatka mogli očekivati na svojim računima potom za mjesec dana, što je tri mjeseca od današnjeg dana, jer je procedura objave registra branitelja već pokrenuta. Objava liste dezertera Realno je za očekivati poteškoće oko objave registra, jer će se snage okupljene u neborbenom sektoru, koje su ujedno korisnici braniteljskih prava, grčevito boriti da svoja nezaslužena primanja zadrže, ne vodeći računa o istinskim braniteljima koji su sada bez ikakvih prava. Ali, možemo ih utješiti da se ne trebaju oni bojati objave registra, jer se njihova imena u njemu neće naći jer tamo i ne spadaju, već u njemu mogu naći mjesto samo istinski branitelji i domoljubi, koji su žrtvovali sve što su imali, a zauzvrat su „dobili od šake do lakta“ od bešćutnih političkih elita, njihovih uhljeba, sljedbenika, tzv. “prijatelja i kumova“, tzv. “krovnih, temeljnih ili reprezentativnih“udruga itd. Ipak neki su ostali dosljedni sebi i svom vjernom pratitelju Bogu i nikada nisu pali, jer su vjerovali da će kucnuti čas i doći dan kojem će moći vjerovati i koji na njihovu sreću dolazi. Kako ne bi ispalo da se članovi Savjeta/Vijeća branitelja ne slažu baš sa svime što traži federalni ministar branitelja, Salko Bukvarević, reći ćemo da se slažemo s objavom imena dezertera iz oružanih snaga FBiH, jer objavom tih imena istina o Domovinskom ratu će doći na svoje u svojoj potpunosti.