Slika Jure Francetića kojom je ilustriran tekst 'Ustaška vojnica - uspostava, ustroj i početni razvoj oružane sile Ustaškog pokreta' u časopisu Vojna povijest, izazvao je buru u dijelu javnosti, a njegovo je povlačenje tražio bivši predsjednik Stjepan Mesić. Reagirao je i ministar Željko Jovanović. Autor, međutim, upozorava da nitko od njih nije pročitao tekst. Nakon što je ministarstvo Željka Jovanovića povuklo preporuku za korištenje časopisa Vojna povijest u školama zbog teksta o Ustaškoj vojnici ilustriranog slikom Jure Francetića, što je tražio i  bivši predsjednik Stjepan Mesić, portal Dnevno je za mišljenje upitao povjesničara mr. Amira Obhođaša, autora spornog teksta. - Iako od 1. srpnja 2013. Hrvatska postaje članicom Europske unije, pred nama još dugačak put do istinski demokratskog društva. To dokazuju i zbivanja oko najnovijeg broja časopisa Vojna povijest. Naslovna tema ovog broja jest 'Ustaška vojnica-uspostava, ustroj i početni razvoj oružane sile Ustaškog pokreta', što je izazvalo burne reakcije u medijima Republike Srpske, a što su zatim prenijeli i ovdašnji mediji i to doslovce i slovom i duhom. O standardima koji vladaju u novinarstvu Republike Srpske ne bih htio raspravljati, ali vjerujem da čitatelje ne treba previše podsjećati kako su njihovi mediji izvještavali o događajima na ovim prostorima 90-tih godina. Kad danas po toj istoj metodi banjalučke novine 'Press' potpuno tendenciozno i iskrivljeno interpretiraju navedeni članak, to ne bi trebalo nikog previše čuditi. Međutim, kada hrvatski mediji potpuno nekritički prihvate ovako sročen tekst i prenesu ga na svojim stranicama za zapitati se je što ovdje nije u redu?- kaže  mr. sc. Amir Obhođaš, autor članka koji je zbog objave slike Jura Francetića na naslovnici časopisa Vojna povijest izazvao buru u dijelu hrvatskih medija. Promptno je na to reagirao ministar Željko Jovanović te je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povuklo preporuku koju je za  korištenje lista u školama izdalo u rujnu 2011. godine. >>> Zbog naslovnice sa Francetićem Ministarstvo povuklo preporuku za korištenje 'Vojne povijesti' u školama Povjesničar Obhođaš, iza kojeg je nekoliko knjiga s tematikom NDH, ogorčen je izjavama da tekst 'glorificira ustaštvo'. - Bivši predsjednik Stjepan Mesić, zahtijevao je zabranu ovog broja Vojne povijesti i njegovo povlačenje iz prodaje, jer, tvrdi, riječ je o 'dobro zamišljenoj i realiziranoj kampanji rehabilitiranja ustaštva'. Naravno, što je sporno u tekstu nije naveo i za pretpostaviti je da ga nije ni čitao, ali on to nije smatrao preprekom u donošenju ovakvog suda i traženju njegove zabrane – istiće Obhođaš. >>> Zgroženi Mesić traži povlačenje časopisa Vojna povijest zbog 'kampanje rehabilitiranja ustaštva' Na članak je reagirao i Savjet za nacionalne manjine. - Iz njihovog pisma upućenom uredništvu Vojne povijesti ponovno se može razaznati da se ni Savjetu nije dalo čitati članak. U pismu se uredništvo Vojne povijesti optužuje za prešućivanje zločina počinjenih od strane NDH, što je naprosto netočno, a u to su se mogli i sami uvjeriti da su čitali dalje od naslova i da su došli do trećeg odlomka na prvoj stranici teksta - upozorava Obhođaš. Na kraju se oglasilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta koje je zatražilo stručno mišljenje od povjesničara, koji su navodno pročitali ne samo sporni broj Vojne povijesti, već i posljednjih šest, te jednoglasno zaključili '…da su naslovnica, kao i način na koji su obrađene pojedine teme u broju 27 iz lipnja ove godine neprihvatljivi za korištenje u osnovnim i srednjim školama'.   - Iz priopćenja Ministarastva znanosti nije vidljivo tko su ti nezavisni stručnjaci, po kojem su kriteriju odabrani da iznose svoj vrijednosni sud, čime se to veličaju totalitarni režimi i što je to konkretno sporno u načinu na koji su obrađene teme iz broja 27. i u nekim prethodnim brojevima Vojne povijesti. Presuda je međutim jasna: 'Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta povlači svoju preporuku za korištenje VP-a kao dodatno nastavno sredstvo za korištenje na satovima povijesti u školama i ponovno ga može dobiti samo pod uvjetom da svaki pojedinačni broj časopisa prije njegovog tiskanja dostavi na mišljenje Agenciji za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta.' Iako je riječ samo o davanju preporuke, u posljednjoj rečenici teško se je oteti prizvuku cenzure - upozorava Obhođaš. Vlada li Hrvatskom još uvijek ideološki način razmišljanja? Navodi kako je iz cijelog ovog slučaja vidljivo kako demokratske vrijednosti u mnogim segmentima našeg društva još uvijek nisu zaživjele. - Diskreditiranje i blaćenje putem medija, proizvoljno donošenje sudova, nespremnost na dijalog i na saslušavanje mišljenja suprotnog vlastitom, odlike su ideološkog načina razmišljanja. Članak 'Ustaška vojnica - uspostava, ustroj i početni razvoj oružane sile Ustaškog pokreta' zapravo je presjek knjige 'Ustaška vojnica. Oružana sila ustaškog pokreta u Nezavisnoj državi Hrvatskoj', znanstvenog rada na kojemu su osim mene radili i Mario Werhas, dr.sc. Bojan Dimitrijević i Zvonimir Despot. U predgovoru knjige kolega Dimitrijević je zapisao: 'Istraživati i pisati o temama vezanima uz Ustaški pokret za znanstvenike je oduvijek predstavljao svojevrstan rizik. Činjenica je da su i NDH i Ustaški pokret, pa otuda i Ustaška vojnica, bili definirani negativno još u vrijeme socijalističke Jugoslavije terminima kao fašistički, kvislinški ili zločinački. Stoga je uvijek postojao svojevrstan rizik da znanstvenik koji se usudi istraživati te teme, bez obzira koliko objektivan pri tome bio, bude i sam politički okvalificiran kao 'ustaški', 'proustaški' ili čak 'profašistički' nastrojen. Čak i u vrijeme socijalističke Jugoslavije kada su se povjesničari, osvjedočeni članovi komunističke partije, bavili ovom temom, bilo je preporučljivo staviti koji epitet (takozvani, kvislinški itd.) ispred naslova tema koje je 'pokrivala' NDH. Također, činjenica da su pripadnici Ustaškog pokreta imali odlučujuću ulogu u nastanku NDH utjecala je da se terminom 'ustaški' obuhvati i ono što je bilo izvan pokreta ili vojnice. Došlo je tako do sveopće kontaminacije povijesnih tema iz razdoblja NDH terminom ustaški, naravno ako ona nije bila partizanska ili antifašistička. Ovaj trend uočljiv je i kod pojedinih istaknutih povjesničara toga razdoblja, kako u Hrvatskoj, tako i u drugim republikama tadašnje Jugoslavije.' -naglašava Obhođaš dodajući kako su arhivski izvori o Ustaškoj vojnici samo fragmentarno sačuvani a istraživanje i objavljivanje znanstvenih povijesnih radova na ovu temu dovoljno je složeno i bez ovakvih ideoloških podmetanja. Znanstvena obrada temelj je svake rasprave o spornim pitanjima iz naše prošlosti, a dijalog koji iz toga proističe indikator je stupnja demokratizacije određenog društva – zaključuje Obhođaš. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE