Novi zakon o braniteljima već je izazvao pravu buru u javnosti. Kritike ne dolaze samo iz Hrvatske već i iz Srbije, a novi je zakon dodatno zahladio ionako krhke međunarodne odnose. Iz Srbije su stigle optužbe za iseljavanje građana srpske nacionalnosti tijekom rata, a Domovinski rat Beograd je okarakterizirao kao građanski. O stavu, statusu i položaju branitelja pripadnika policijskih postrojbi od kojih je dio srpske nacionalnosti u Studiju 4 govorili su policijski sindikalisti Siniša Mihelić i Neven Rajak. Na pitanje zna li se koliko je građana srpske nacionalnosti sudjelovalo u domovinskom ratu kroz policijske postrojbe Siniša Mihelić kazao je da je riječ o njih otprilike 10 do 15 posto. “Ne samo da su sudjelovali, nego da nije bilo nekih ljudi srpske nacionalnosti ne bi neki gradovi bili obranjeni, kao primjerice Šibenik”, rekao je Mihelić. Govoreći o broju Srba koji su stali u obranu Hrvatske i o tome kako su prošle njihove obitelji na području PU Karlovačke, Neven Rajak kazao je “da tu temu nije jednostavno komentirati”. “U Karlovačkoj županiji je s biračkih popisa nestalo 8677 osoba, od čega oko 8300 Srba. U 11 županija u Republici Hrvatskoj s biračkih popisa je izbrisano 67496 osoba od kojih su većina ljudi srpske nacionalnosti. Izbrisani su uglavnom Srbi koji nemaju pravo na osobnu iskaznicu, neće biti evidentirani na popisu stanovništva, itd. Tu je i biološki faktor. To je dosta kompleksno”, rekao je Rajak za HRT “Što se tiče nas i novog Zakona o braniteljima mislim da je taj zakon trebalo drugačije definirati. Mislim da se trebalo više konzultirati s ljudima koji su sudjelovali u Domovinskom ratu kao pripadnici srpske nacionalnosti. Mislim da je to jako vruć krumpir”, napomenuo je Rajak. “Trebalo je samo staviti da su sve to ljudi koji su sudjelovali u Domovinskom ratu. Međutim, postoji jedna mala sitnica koja se stalno promovira iz Republike Srbije, njihovih političara, gdje se imputira da je to bio nekakav građanski rat. Po meni je trebalo staviti – ne da su se branili od pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj koje su bile predvođene velikosrpskom politikom, nego samo dodati da su i pripadnici srpske manjine i drugih nacionalnih manjina u velikom broju sudjelovali u obrani od velikosrpske agresije”, rekao je Mihelić. “Na ovaj način se stavlja velik teret na Srbe u Hrvatskoj. Ne možete sve okarakterizirati kao agresore. Jednostavno mislim da je taj zakon trebalo drugačije definirati”, dodao je Rajak. Govoreći o optužbama za iseljavanje građana srpske nacionalnosti rečeno je kako je statistika jasna. “Jedan od razloga je ulazak Hrvatske u EU jer ljudi idu trbuhom za kruhom”, rekao je Mihelić. Dodao je kako bi ljudima trebalo omogućiti da u Hrvatskoj mogu bolje živjeti.