ODMAZDA ZA RAZBIJENE PLOČE? Čelnici hrvatske i mađarske manjine upozoravaju na diskriminaciju latinice u Srbiji Do konca 2017. u Srbiji bi trebala biti usvojena Strategija razvoja kulture u kojoj se favorizira, pa čak obvezuje javna uporaba ćirilice, što manjinske zajednice koje se služe latinicom vide kao diskriminacijsku mjeru kojom se potiskuje njihovo materinsko pismo, objavio je u subotu tjednik „Hrvatska riječ“. „Prijedlogom Strategije kao poticaj korištenja ćirilice u javnoj uporabi predloženo je smanjenje poreza za listove i časopise, porezne olakšice privatnim nakladnicima za ćirilična izdanja, prednost u državnom financiranju prijevoda koji se publiciraju na ćirilici, obvezivanje komercijalnih televiizija da najmanje polovica titlova bude na ćirilici”, navodi među ostalim u autorskom tekstu predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća (HNV) Slaven Bačić. „Čini se da su predviđeni poticaji za korištenje ćirilice zapravo eufemizam za kažnjavanje uporabe latinice“, konstatira Bačić. Prijedlogom dokumenta kojim se definiraju strateški prioriteti i pravci razvoja kulture u Srbiji nezadovoljni su i u Mađarskom nacionalnom vijeću (MNV). „Osiguravanjem afirmativnih mjera za ćirilicu uporaba manjinskih jezika u kulturi će biti dovedena, osim faktički i pravno u nepovoljniji položaj“, naveo je dužnosnik MNV-a, koje predstavlja najveću manjinsku zajednicu u Srbiji. On dodaje da se predviđenim poticajima u sferi tiskanja listova, knjiga i časopisa, distribuiranja filmova, te utjecanjem na gospodarske subjekte, „praktično radi na kažnjavanju javne uporabe jezika i pisma velikog dijela nacionalnih manjina“. Predsjednik Izvršnog odbora HNV-a Darko Sarić Lukendić za list „Hrvatsku riječ“ napominje da su predstavnici nacionalnih manjina bili isključeni iz postupka izrade Strategije razvoja kulture u RS od 2017. do 2027. Dodaje da to čudi jer su predstavnici manjina sudjelovali u kreiranju Strategije informiranja koje je pripremalo isto Ministarstvo (kulture i informiranja). Predsjednik HNV-a Slaven Bačić još primjećuje da pisati latinicom ili ćirilicom u Srbiji više nije stvar izbora već rezultat djelovanja sustava. „Prijedlog Strategije kulture je nastavak ustavnih, zakonskih i prosvjetnih intervencija u posljednja dva i pol desetljeća i nesumnjivo će utjecati na daljnje slabljenje mogućnosti očuvanja identiteta manjinskih zajednica, napose onih čiju kulturnu i jezičnu sastavnicu čini latinično pismo“, zaključio je Bačić. Hina