Inicijativa EU 1481 organizira okrugli stol i drugu raspravu na temu:

Živjeti u komunističkoj Hrvatskoj i svjedočiti o postjugoslavenskoj tranziciji

Uvodna riječ: mr. Jure Vujić, pročelnik Odjela za politologiju MH Govornici: dr. sc. Marko Veselica Dražen Budiša - videoprilog prof. dr. sc. Ivo Banac Voditelj: doc. dr. sc. Ivan Bulić Hrvatska je uz Sloveniju jedina postkomunistička zemlja EU koja nije usvojila zakon o lustraciji. Čak su i nečlanice EU Makedonija i Albanija donijele takav zakon. Postoje razni modeli i prakse lustracije kao pravni i politički okvir i demokratski proces za suočavanje s prošlošću totalitarnih komunističkih režima. U svim postkomunističkim zemljama pozitivne posljedice provođenja  takvog procesa i zakona  vidljivi su na političkom, društvenom i gospodarskom planu, a posebice glede napretka demokratske pluralizacije i vladavine prava. _________________________________________________________________ …Totalitarni komunistički režimi što su vladali u Središnjoj i Istočnoj Europi u prošlome stoljeću, a kakvi i danas postoje u nekoliko zemalja u svijetu, bili su bez iznimke obilježeni masovnim kršenjem ljudskih prava. Ta kršenja, koja se razlikuju ovisno o kulturi, zemlji i povijesnom razdoblju, uključivala su ubojstva i pogubljenja, kako individualna tako i kolektivna, umiranje u koncentracijskim logorima, smrt od gladi, deportacije, mučenje, prisilni rad i druge oblike kolektivnog fizičkog mučenja, progone zbog etničkih ili vjerskih razloga, odricanje slobode savjesti, mišljenja i izražavanja, slobode tiska, te odsutnost političkog pluralizma… …Skupština je uvjerena da je svijest o povijesti jedan od uvjeta što ih treba ispuniti za to da bi se izbjeglo ponavljanje takvih zločina u budućnosti. Osim toga, moralna prosudba i osuda počinjenih zločina imaju važnu ulogu u obrazovanju mladih naraštaja. Jasan stav međunarodne zajednice o toj prošlosti mogao bi biti referencija za njihovo buduće djelovanje… (iz Rezolucije Vijeća Europe 1481)