Snažna ciklona Xaver, koja uz kišu i orkanske vjetrove bijesni sjeverom Europe, donijela je poteškoće u prometu, a tisuće ljudi su morale napustiti svoje domove iz straha od najopasnije oluje u posljednjih nekoliko desetljeća

Snažna ciklona Xaver, koja uz kišu i orkanske vjetrove bijesni sjeverom Europe, donijela je poteškoće u prometu, a tisuće ljudi su morale napustiti svoje domove iz straha od najopasnije oluje u posljednjih nekoliko desetljeća, piše France24.

Četiri osobe se smatraju mrtvima ili nestalima kao posljedica ove ciklone. Britanske vlasti već su evakuirale 10 tisuća domova, dok Njemačka, Nizozemska, Belgija, Danska i Švedska jačaju svoje obrane od poplave. Naleti vjetra brzine i do 228 kilometara na sat zabilježeni su u Škotskoj. Stotine letova je odgođeno diljem sjeverne Europe, zatvorene su mnoge trajektne i željezničke linije kao i najduži most u Europi, onaj između Švedske i Danske.

U Škotskoj je jedna osoba poginula, a četvero je ranjenih

Crometeo piše da je Nizozemska prvi puta nakon 2007. godine zatvorila barijere između otoka Schonwen-Duivenland i Noord-Beveland, a zbog sigurnosnih razloga su odgođeni i mnogi letovi. Meteorolozi su za Nizozemsku izdali crveni, najveći stupanj upozorenja. U Nizozemskoj su zabilježeni udari vjetra preko 150 kilometara na sat, a na sjeveru države je zaustavljen sav željeznički promet. Tisuće ljudi je evakuirano s istočnih obala Engleske i Walesa zbog opasnosti od poplava i plime. Zadnje upozorenje kaže da će to područje pogoditi najveća plima u zadnjih 60 godina. U nekim područjima se očekuje dizanje razine mora iznad razine zabilježene 1953. godine. U Škotskoj je 100 tisuća ljudi, a u Irskoj 10 tisuća, ostalo bez električne energije. Željeznička stanica u Glasgowu je evakuirana nakon što je olujni vjetar porazbijao stakla na krovu. U Škotskoj je jedna osoba poginula, a četvero je ranjenih. U Britaniji je obalno područje pod jakim udarom klime.

Prve poplave u Njemačkoj

Vjetar sve više stvara probleme na obalnom području Belgije i Njemačke. U Danskoj su stanovnicima savjetovali da ne izlaze iz domova. Sjeverne i središnje dijelove Njemačke pogodilo je nevrijeme s naletima vjetra do 120 kilometara na sat. Zatvorene su mnoge prodavaonice, škole kao i vladini uredi. Vlasti ističu da bi ovo mogla biti najjača oluja u Njemačkoj u zadnjih 50 godina i zamolili su građane da ne izlaze iz domova bez razloga. U Hamburgu su već odgođeni neki avionski letovi. Prve poplave zabilježene su u Frieslandu u Schleswig- Holsteinu, a tamošnje škole su zatvorene. Oluja je zatvorila i tradicionalne Božićne sajmove u Hamburgu, Kielu i Lübecku. Oko dvije tisuće ljudi evakuirano je u obalnom području Belgije. Britanski The Star je ranije pisao da je prva žrtva ove oluje muškarc iz Škotske, vozač kamiona koji se prevrnuo i sudario s ostalim vozilima. Četiri su osobe pritom ozlijeđene. U Velikoj Britaniji bez struje je ostalo 100.000 domova, a u prekidu su željezničke veze, otežan je i cestovni promet, također i brodski. U Njemačkoj i Danskoj, tj. u moru oko Hamburga, gdje je 1962. zabilježena katastrofalna olujna nesreća sa 340 poginulih, vlasti su izdale upozorenja na opasnost od snažnog vjetra. Zabilježena mu je brzina od 160 km/h. Trajekti ne voze, otkazani su letovi iz Hamburga.

Očekuju se jake plime

Vodostaj rijeke Labe raste, u pokrajinama Schleswig-Holstein i Donja Saska, piše Die Zeit, zatvorene su škole, ne rade ni vjetroelektrane, kojih je na tom području inače priličan broj upravo zbog povoljnih smjerova vjetra. I u danskim pograničnim područjima uz Njemačku vlakovi ne voze. Ovaj izvantropski sustav niskog tlaka, piše Crometeo, u Skandinaviju i veći dio Sjeverne Europe donio je jako nevrijeme. Xaver, kako je oluju nazvao berlinski Institut za meteorologiju, "napast" će tijekom dana i Švedsku i južnu Norvešku, osjetit će se na sjeveru Poljske i u baltičkim zemljama. Ne bi bilo dobro da se ponovi povijest jer je 3. prosinca 1999. oluja slične jačine u Danskoj "ubila" 20 ljudi i pričinila štetu od čak 2,6 milijardi dolara. Moguć su ishod Xavera i jake plime, kakva je sjevernu Njemačku zahvatila sredinom veljače 1962., poginulo je 340 ljudi, a vodostaj je bio 360 centimetara viši od prosječnog maksimuma plime, navodi Crometeo. More je bilo na još višoj razini, 435 cm višoj od prosjeka, u siječnju 1976., također na sjeveru Njemačke, no tada su posljedice nevremena, upravo zahvaljujući boljim nasipima nakon katastrofe 1962., u Hamburgu i okolici bile manje. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE