Nakon dugogodišnjeg natezanja sa Slovenijom, čini se da bi Hrvatska bi mogla ući u novi granični spor sa susjedima i to nakon što je crnogorski premijer Zdravko Krivokapić otvorio je pitanje razgraničenja s našom zemljom.
Krivokapić je ustvrdio kako problem nije samo crta razgraničenja na moru, već i razgraničenje na kopnu po kojem Prevlaka, po protokolu potpisanom 2002., pripada Hrvatskoj.
Hrvatsko je stajalište jasno – poluotok Prevlaka je hrvatski, a oko crte razgraničenja na moru treba se dogovoriti i to ili bilateralno ili na Međunarodnom sudu u Haagu. Krivokapić je rekao da crnogorska vlada namjerava osnovati povjerenstvo koje će, u dogovoru s hrvatskom stranom, pokušati riješiti taj problem.
Reakcija Hrvatske
Iz hrvatskog Ministarstva vanjskih i europskih poslova odgovaraju kako postoji formalno uspostavljeno međudržavno povjerenstvo. Ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman odlazi potkraj tjedna u posjet Crnoj Gori, no zasad nema informacija da će granica biti jedna od tema.
Crnogorci otvaranje ove teme pravdaju stavom Europske unije da “više ne želi uvoziti granične probleme”.
“Sva se ta istraživanja događaju jako blizu te uspostavljene linije i njeno proširivanje je nedopustivo jer ona je i sada na štetu Hrvatske”, kaže nam Vidmarović.
Napominje kako postoji potpisani protokol, ali i mogućnost međunarodne arbitraže do koje, nada se, neće doći jer s Crnom Gorom imamo dobar odnos.
“Protokol je tu i treba se poštivati, a ne mijenjati. Ni pedlja dalje. To je čisti ekonomski interes i nema veze s politikom”, tvrdi Vdimarović.
Potrebno riješiti pitanje granice
Da je protokol potpuno jasan smatra i vanjskopolitički analitičar Denis Avdagić.
“Protokol iz 2002. sve jasno govori, no potrebno je riješiti pitanje granica. U ovom slučaju more može biti pitanje prijepora, no kopno nikako”, govori nam Avdagić.
Smatra kako ovo nije ništa novo jer to pitanje stoji već dulje vrijeme otvoreno.
“Postoji privremeni režim i izvlačenje ove teme nije potrebno s hrvatske strane. Hrvatska nema problem s Crnom Gorom”, dodaje
Avdagić priznaje kako je međunarodna arbitraža jedna od mogućnosti, ali “bolje ne ići za njom kada vidimo što se dogodilo na primjeru Slovenije”.
“Ovo pitanje bi svakako bilo bolje riješiti dogovorom, a ne posredstvom suda”, zaključuje.
Mijenjaju se odnosi?
Politologinja dr. sc. Jadranka Polović smatra kako međunarodno pravo ima primat, ali dodaje da je ovo političko pitanje.
“Treba ga gledati u kontekstu raznih non-papera koji su se pojavili u zadnje vrijeme. Oni nam govore da dolazi do promjene geopolitičkih odnosa u regiji”, smatra Polović.
Podsjeća kako je sporazum koji su 2002. potpisale Hrvatska i tada još uvijek Srbija i Crna Gora, međunarodna javnost pozdravila kao pozitivan korak.
“Tu je i problem Boke Kotorske koja je imala veliki značaj početkom 20. stoljeća i koja je od velike važnosti za Crnu Goru”, dodaje.
Polović objašnjava kako je do stabilizacije na tom području došlo 2009. ulaskom Hrvatske u NATO, a posebice 2017. kada je i Crna Gora postala dio tog saveza.
“Tada oni izlaze iz sfere utjecaja Rusije i Jadransko more postaje zatvoreno. Više jednostavno nema potencijala za sukob”, kaže nam.
Naglašava kako Hrvatska ima problem s morskim granicama, poput Savudrijske vale, Neuma pa sada i Prevlake, ali i dodaje da se ovdje radi o vrlo osjetljivom teritoriju koji je slabo povezan s ostatkom zemlje.
“S druge strane, s Crnom Gorom imamo jako dobre odnose i nadam se da će oni takvima i ostati”, zaključuje Polović.
Podsjetimo, povijest razgraničenja seže u 2002. kad su, nakon odlaska snaga UNMOP-a, promatračke misije na Prevlaci, dvije države potpisale privremeni protokol o granici koji je i danas na snazi. Krivokapić je nezadovoljan protokolom jer se u tekstu kaže da je kopnena granica de facto riješena, dok se o morskoj treba razgovarati i definitivno je utvrditi.
Što je stvarni razlog?
Stručnjak za međunarodne odnose, dr. Branimir Vidmarović, ipak smatra da je u pitanju nešto drugo što nema veze sa Unijom.
“To je jednostavno pitanje energetike. I sam protokol iz 2002. godine koji određuje morsku liniju ide na štetu Hrvatske. Sljedeća bitna godina je 2011. kada je u moru Crne Gore pokrenuto istraživanje mogućnosti crpljenja ugljikovodika”, objašnjava Vidmarović.
Dodaje kako su u taj projekt crpljenja ugljikovodika uključeni brojni divovi iz energetske industrije poput talijanskog ENI-ja i ruskog Novateka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.