Položeni vijenci na Spomen križu na Srđu: Dubrovnik se sjeća svog najtežeg dana

06.12.2014. 17:15:24

Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Križa na Srđu predstavnici Grada Dubrovnika, Županije Dubrovačko-neretvanske i predstavnici udruga proisteklih iz Domovinskog rata odali su počast poginulim braniteljima Dubrovnika. Vijenac je položen na mjestu gdje je na današniji dan prije 23. godine, u jednoj od najtežih bitaka Domovinskog rata na jugu Hrvatske, obranjen Dubrovnik. Na današnji dan 1991. godine dogodio se najžešći topnički napad srpsko-crnogorskih snaga. U 12-satnom neprekidnom granatiranju Grada poginulo je 19 branitelja i građana, 60 ih je ranjeno, a pričinjena je i ogromna materijalna šteta. Samo u povijesnoj gradskoj jezgri izgorjelo je osam palača, a oštećena su 382 stambena i 19 javnih objekata Inače, tog najtežeg dana 6. prosinca 1991. godine Dubrovnik su na prvim crtama obrane obranila točno 163 branitelja, po čemu će dubrovačka 163. brigada Hrvatske vojske kasnije i dobiti svoju brojčanu oznaku. Program obilježavanja 23. obljetnice počeo je još u petak satom povijesti u dubrovačkim školama, a u subotu ujutro položeni i na brdu Srđ poviše Dubrovnika gdje se odvila ključna bitka za tvrđavu Imperijal. Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić ovom prilikom je istaknuo kako je taj dan iskazana simbioza branitelja i civila što je jedan nevjerojatan čin hrabrosti, te kako bez branitelja Dubrovnika, on danas ne bi bio ni hrvatski niti slobodan. ''Na današnji dan 1991. godine bilo je časno boriti se u Dubrovniku, braniti se, boriti se za njega, taj dan je jedan od rijetkih u 15 stoljeća ovoga Grada u kojem je svatko dao najbolje od sebe. S posebnim pijetetom se prisjećamo onih koji su dali svoj život. Bez ljudi koji su ovdje, u Sustjepanu i u Gradu dali svoje živote ne bi bilo niti hrvatskog Dubrovnika niti slobodnog Dubrovnika'', rekao je dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić te dodao kako je više od pet tisuća ljudi taj dan gasilo Grad u plamenu. ''Oni su omogućili da Dubrovnik i danas bude UNESCO-om zaštićen grad, a ta simbioza branitelja i civila, ljudi koji su bez oružja branili ovaj Grad je nevjerojatna hrabrost koje vjerojatno do danas nismo svjesni'', istaknuo je Vlahušić te se još jednom zahvalio svima koji su položili život za Domovinu, ali i njihovim obiteljima koji teško žive nakon toga. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić na Srđu je rekao je kako su svi u Dubrovniku i okolici ispunjeni ponosom jer je na današnji dan prije 23 godine pokazano veliko srce i velika hrabrost. Nažalost, ističe župan, dubrovački branitelji danas su podcijenjeni. ''Čini nam se da uloga hrvatskih branitelja Dubrovnika nije dovoljno vrednovana i možda je i podcijenjena jer je njihov doprinos bio golem u oslobađanju cijene hrvatske države'', ocijenio je Dobroslavić te dodao kako je pobjeda na obroncima Srđa pokazala kako se moguće oduprijeti puno brojnijem i bolje naoružanom neprijatelju.
DV, H
 

Documenta poziva na procesuiranje ratnih zločina za opsade Dubrovnika

Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću te podgorički Akcija za ljudska prava i Centar za građansko obrazovanje u subotu su u znak sjećanja na 6. prosinca 1991., najkrvaviji dan opsade Dubrovnika, pozvali Vrhovnog državnog tužitelja Crne Gore da izvijesti je li to tužiteljstvo nešto učinilo ili namjerava učiniti u procesuiranju ratnih zločina pripadnika JNA, odnosno državljana Crne Gore u opsadi Dubrovnika. Documenta i spomenute organizacije iz Podgorice u zajedničkom priopćenju napominju kako su gotovo 240 dana Dubrovčani živjeli u kopnenoj i pomorskoj blokadi, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima. Od posljedica rata na dubrovačkom području stradalo je 116 civila, poginulo je 430 hrvatskih branitelja i 165 pripadnika JNA iz Crne Gore, 443 osobe zatočene su u logorima Morinj i Bileća, prognano je 33 tisuće osoba i uništen 2.071 stambeni objekat. Dana 6. prosinca 1991. od granatiranja je poginulo 19 ljudi, 60 je ranjeno, spaljena je knjižnica Međunarodnog univerzitetskog centra i znatno oštećena stara jezgra grada, podsjećaju udruge. No, ističu, do danas nije poznato da je u Crnoj Gori pokrenut kazneni postupak protiv bilo koje osobe zbog ratnih zločina prilikom opsade Dubrovnika (od 1. listopada 1991. do kraja lipnja 1992.). I to unatoč tomu što su državni dužnosnici prihvatili odgovornost za štetu od organizirane pljačke u kojoj su crnogorski državljani sudjelovali na teritoriji Hrvatske prilikom ratnih djelovanja na području Dubrovnika. "Praksa dosadašnjeg vođenja postupaka za ratne zločine pred crnogorskim pravosuđem je pokazala ozbiljan nedostatak sposobnosti institucija da istraže, utvrde činjenično stanje i donesu adekvatne presude za počinjene ratne zločine. Očekujemo od novog Vrhovnog državnog tužiotelja da promijeni takvo stanje stvari i javnost informira o svim poduzetim aktivnostima u pogledu procesuiranja odgovornih za zločine počinjene tijekom napada i opsade Dubrovnika 1991. godine", zaključuju u priopćenju.
(H)
Izvorni članak možete pogledati OVDJE

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.