POTRES U BOSNI! Zatresla se i cijela regija; Prijeti li Hrvatskoj razoran potres?

Potres magnitude 4.2 pogodio je u nedjelju nešto poslije 9 sati područje 7 km od Mramora, između Srebrenika i Tuzle u BiH. Kako javlja Euromediteranski seizmološki centar (EMSC), potres se dogodio na dubini od 10 kilometara. Stanovnici Tuzle javljaju za portal Klix.ba da su se zgrade tresle 5-10 sekundi, a podrhtavanje tla se osjetilo i u okolnim gradovima, od Srebrenika, Gračanice, Lukavca do Brčkog. Prema svjedočenjima na stranici EMSC-a, potres se osjetio i u Banjoj Luci, kao i u Šidu, Bačkoj Palanci i 123 km udaljenom Novom Sadu, ali i u dijelovima Slavonije. Hrvatska Seizmološka služba potres je okarakterizirala kao jak, a u svom priopćenju navodi da se osjetio u Posavini.Procjenjuje se da se u epicentru potres osjetio intenzitetom VI stupnja Mercalli Cancani Siebergove ljestvice. Zasad nema podataka o bilo kakvoj materijalnoj šteti. Hrvatska seizmološka služba već godinama upozorava na činjenicu da je Hrvatska u opasnosti od potresa, dok se istodobno slabo poštuju građevinski propisi zaštite od potresa te da su podaci strukovno zaostali Najugroženija područja u Hrvatskoj su grad Zagreb, te Dubrovnik i okolica. Radi se o najviše naseljenim i seizmički najosjetljivijim područjima, koja su u prošlosti već zabilježila jake potrese. Primjerice, U Dubrovniku je 1667. godine zabilježen potres intenziteta 10 po Mercalli-Cancani-Siebergovoj, koji je prouzročio stravično razaranje u gradu i doveo do smrti oko 3000 ljudi. U Zagrebu je 1880. godine zabilježen potres intenziteta 9 po MCS ljestvici, koji je imao teške posljedice. Državna uprava za zaštitu i spašavanje je prošle godine napravila dokument u procjeni mogućih šteta od potresa, u kojemu je jasno navela moguće posljedice jakog potresa na naseljenim područjima Hrvatske. Hrvatski seizmolozi su više puta upozorili i da su podaci koje imaju strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. Sami podaci su dobri, ali njihova obrada je nedostatna. Allegretti upozorava da su podaci strukovno zaostali i nedovoljno kvalitetno obrađeni. Jedan od ključnih problema je premalo ulaganje u struku. Primjerice, Hrvatska je u sklopu NATO-va programa Znanost za mir i sigurnost dobila novčanu donaciju za nabavu pet seizmografa, ukupne vrijednosti 50-ak tisuća eura, od kojih četiri, zbog nedovoljnih sredstava za montažu, stoje u Zagrebu, a samo je jedan montiran na Brijunima. Gusta i kvalitetna mreža seizmoloških postaja ipak ne može predvidjeti hoće li se potres dogoditi i kada, ali pomaže pri kvalitetnoj i detaljnoj izradi seizmoloških karti, što je korisno pri prikupljanju informacija o posebno ugroženim područjima i izradi preporuka o izbjegavanju šteta koje bi potresi napravili. Kod samih potresa ima jako puno faktora koji igraju ulogu. Ključni faktori su dubina potresa i mjesto na kojemu se zemlja zatrese. Što ja manje dubina, veća je opasnost od stradavanja, a isto vrijedi i za lokaciju. Dodatni faktor je pridržavanje građevinskih propisa. Dobar primjer za to je usporedba stradanja u Haitiju i u Čileu. Potres u Haitiju imao je magnitudu od 7,0 stupnjeva, a onaj u Čileu magnitudu od 8,8 stupnjeva. Ipak je u Haitiju stradalo 300.000, a u Čileu, zemlji naviknutoj na potrese, gdje se svi građevinari pridržavaju strogih propisa pri gradnji, 800 ljudi.