Prije rata u BiH je živjelo 760.000 Hrvata, a danas samo 435.000!

U Bosni i Hercegovini će se od 1. do 15.listopada održati prvi popis stanovništva nakon rata. Taj popis posebno će biti važan za hrvatski narod, kojem će to biti zadnja karta za zadržavanje konstitutivnosti. Prema podacima Katoličke crkve, prije rata u BiH je živjelo 760.000 tisuća Hrvata, što je činilo 17,38 posto ukupnog broja stanovništva. Međutim, danas u ovoj podijeljenoj zemlji živi samo 435.000 Hrvata. Do ovog broja došlo na osnovi popisa stanovništva koje svake godine čine svećenici tijekom obilaska svojih župa. Uskoro će se pokazati je li taj popis točan, no on na prvi mah izgleda poprilično alarmantno. Pogotovo, nakon procjena američke obavještajne CIA-e da u ovom trenutku na području BiH živi oko 3.800.000 stanovnika. Hrvati nestali iz Sarajeva U nedavno objavljenoj monografiji o stanju katoličkih župa u Bosni Hercegovini od 1991. do 2011.god, stoji da je s područja Federacije BiH tijekom rata protjerano 230.000 Hrvata, dok je s teritorija Republike Srpske prognano 152. 856 Hrvata. Brojke su nemilosrdne, tako se navodi da je u Dodigovu entitetu ostalo još samo 11.924 Hrvata. Najviše hrvatskog stanovništva u odnosu na popis iz 1991. god nestalo je s područja današnje Vrhbosanske biskupije, a posebno iz Sarajeva, Zenice, Kaknja, Vareša, Travnika, Bugojna, Kotor Varoša, Jablanice i Konjica. Između ostalog navodi se da je prije rata u Travniku i Zenici živjelo više od 46.000 građana hrvatske nacionalnosti, a da ih danas nema više od desetak tisuća. Još težu sudbinu doživjeli su Hrvati u Republici Srpskoj, naime prije rata samo u Banjoj Luci i Derventi bilo ih je više od 50.000. Međutim, mora se istaknuti da su zabilježeni i povratci, ali slabi, u Federaciju se najveći broj Hrvata vratio 1996. i 1997. god.. U te dvije godine u domove se vratilo oko 24.000 ljudi hrvatske nacionalnosti, pretpostavlja se da se do danas u ovaj entitet vratilo ukupno 72.000 Hrvata, dok je na području Republike Srpske povratak bio gotovo nikakav. Tome su najviše pridonijeli konstantni napad na hrvatske povratnike, opća nesigurnost, te slaba obnova razrušenih domova. Hrvati su se praktički uspjeli održati samo u mjestima koje je kontrolirao HVO, odnosno gdje su i prije činili natpolovičnu većinu stanovništva, a to su: Grude, Posušje, Široki Brijeg, Čitluk, Dobretići, Domaljevac, Ljubuški, Kupres, Tomislavgrad, Livno, Usora, Neum, Orašje, Kreševo, Prozor-Rama, Odžak, Žepče, Čapljina, Kiseljak i Mostar. Zanimljivo je istaknuti da je dosta Hrvata živjelo i na području Distrikta Brčko, prije rata, prema nekim podacima malo više od 30.000 tisuća, a danas svega 13.000. Isto tako treba naglasiti kako na području 20 općina u RS nije zabilježen ni jedan povratak hrvatskog stanovništva.

MATE PRIMORAC