Iz Hrvatske udruge poslodavaca za Net.hr kažu kako će pred Marka Primorca postaviti iste zahtjeve kao i pred Marića - dakle i porezna reforma kojom bi građanima rasle plaće. 

Početkom svibnja, dok se još ičime nije dalo naslutiti da bi ministar financija Zdravko Marić mogao podnijeti ostavku, na njegov je stol stigao prijedlog Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) za veliku poreznu reformu kojom bi se rasteretio rad, a zaposlenima rasle neto plaće u rasponu od 200 pa čak do 1600 kuna.

"Visoko opterećenje plaća i dalje predstavlja ogroman teret za poslodavce, unatoč manjim poreznim reformama koje je Vlada provela posljednjih godina", kazao je tim povodom predsjednik HUP-a te predsjednik uprave Plive, Mihael Furjan.

Marić 'uzeo u obzir' HUP-ov prijedlog

Prijedlog je izradila radna skupina predvođena glavnom ekonomisticom HUP-a Ivom Tomić. Ona je u razgovoru za Net.hr potkraj svibnja kazala da visoka opterećenja na plaće predstavljaju ogroman teret poslodavcima i onemogućuju značajan rast dohotka svim zaposlenicima, osobito visokokvalificiranim, zbog čega oni sve češće odlaze u inozemstvo ili odabiru rad na daljinu za strane poslodavce. 

"Ovaj problem se posebno ogleda u svjetlu trenutnih ekonomskih zbivanja sa značajnim rastom cijena koja stavljaju dodatni teret i na poslodavce, ali i na njihove zaposlenike", kazala nam je tada Tomić.

Ministar Marić za HUP-ov je prijedlog kazao da se "uzima u obzir", ali i uz neizbježnu distancu (jer odluka je na koncu politička) kazao da ga treba "dodatno analizirati". Sve u svemu, dojam je bio da je ministar financija, tijekom čijeg je šestogodišnjeg mandata provedeno nekoliko manjih poreznih reformi, pozitivno reagirao na prijedlog pristigao iz HUP-a. 

Porezno rasterećenje rada - manje novca u proračunu

Potom su, tijekom svibnja, započeli razgovori s ministrom Marićem, a održan je i sastanak na kojem su predstavnici HUP-a obrazložili razloge zbog kojih smatraju da hitno treba poduzeti korake za porezno rasterećenje rada. Pritom je iz pozicije ministra financija i Vlade najdiskutabilnija činjenica da bi takvo porezno rasterećenje rada utjecalo na smanjenje proračunskih prihoda.

"(…) Međutim, manjak se može i mora nadoknaditi uštedama i reformama rashodovne strane proračuna, povećanjem uplata u proračun nakon što se smanje opterećenja i poveća broj zaposlenih te raspodjelom troškova na izvore koji ne potiču rast konkurentnosti hrvatskog gospodarstva", objasnila je glavna ekonomistica HUP-a Iva Tomić u razgovoru za Net.hr potkraj svibnja. 

No, onda je prošloga tjedna ministar Marić neočekivano podnio ostavku. U Vladi su već sljedećeg dana najavili da će Marića na tom mjestu naslijediti Marko Primorac, izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu gdje predaje kolegije Javne financije, Upravljanje javnim dugom te Upravljanje financijama u javnom sektoru. Primorac je, među ostalim, 2016. godine bio članom Stručne radne skupine za reviziju poreznog sustava i izradu novih zakonodavnih rješenja u poreznom sustavu, a njegovi studenti su za RTL kazali kako je sklon promjenama u poreznom sustavu te da je "često iznosio svoja mišljenja i otvoreno pokazivao svoje frustracije vezane za loš porezni sustav." 

HUP: S Marićem smo blisko surađivali oko toga

Budući da Primorac još nije zasjeo u ministarsku stolicu, a nije ni službeno predstavljen široj javnosti - prošloga tjedna kada je Marić podnio ostavku bio je u izolaciji zbog covida - još nije poznato ni kakav je njegov stav o prijedlogu HUP-a. Stoga smo HUP upitali hoće li i novom ministru iznijeti svoj prijedlog porezne reforme koja bi rezultirala rastom plaća, jesu li s njim već kontaktirali oko toga i smatraju li da će smjena na čelu Ministarstva financija ubrzati (ili usporiti) porezna rasterećenja rada. Od glavnog direktora HUP-a Damira Zorića dobili smo uopćen, pomalo generički odgovor, kojim je već odgovarao na upite o Marićevu odlasku.

"Hrvatska udruga poslodavaca nastavlja dijalog s Vladom Republike Hrvatske oko niza važnih pitanja vezanih uz gospodarstvo. Ministar Marić bio je jedan od najvažnijih sugovornika Hrvatske udruge poslodavaca iz redova Vlade, a moram naglasiti kako je prema HUP-u uvijek bio izrazito profesionalan i pokazivao razumijevanje za naše prijedloge, osobito u posljednjem razdoblju, kada smo s njime blisko surađivali na prijedlogu porezne reforme i fiskalnog rasterećenja rada", odgovorio nam je Zorić putem maila. 

'Stručnjaci hvale Primorca, nemamo razloga ne vjerovati'

No, sljedeće dvije rečenice iz Zorićeva odgovora ipak su znakovite: "Pred novog ministra g. Primorca će biti stavljeni isti zahtjevi, stručnjaci ga hvale, a nemam im razloga ne vjerovati. Poduzetnici očekuju uspješnu suradnju i s novim ministrom, s kojim će biti važno otvoriti pitanja vezana za konkurentnost hrvatskog tržišta rada." 

HUP, dakle, usprkos smjeni na čelu Ministarstva financija ustrajava na svome prijedlogu.

A što bi taj prijedlog značio za zaposlene posve konkretno se vidi u Prijedlogu porezne reforme za poreznim rasterećenjem rada koji je HUP predstavio 3. svibnja ove godine. Prezentaciju možete pogledati OVDJE.

Nekima bi plaće rasle i više od 2000 kuna

Prema tom prijedlogu i detaljno razrađenom izračunu, zaposlenima s plaćom od 3750 kuna ista bi rasla 144 kune. Onima s 5000 kuna rasla bi za 405 kuna, a zaposlenima s plaćom od 7000 kuna za 628 kuna. Plaće od 10.000 kuna narasle bi za 963 kune, one od 12.000 kuna "skočile" bi za 1186 kuna, a od 15.000 kuna za 1521 kunu. Više od 2000 kuna narasle bi plaće u iznosima od 20.000 kuna naviše.

Smisao ovog prijedloga, kako su objasnili u HUP-u, u tome je da se poreznim rasterećenjima rada i rastom plaća u Hrvatskoj zadrže mladi i visokoobrazovani kadrovi koji najčešće, nezadovoljni, odlaze u inozemstvo.