SDSS-ov Milorad Pupovac poručio je u petak na Odobru za Ustav kako će kao član vladajuće većine podržati predložene kandidate za nove ministre i potpredsjednike Vlade, no osvrnuo se na odluku Ustavnog suda o ćirilici u Vukovaru. “Postoji jedan dio građana Republike Hrvatske kojem smeta pozdrav Za dom spremni. Za njega ima mjesta, i policija ga štiti, a za jedno pismo u minimalnoj upotrebi, koje nigdje zakonom nije kriminalizirano, i predsjednica i drugi tvrde da povrjeđuju ljude koji su pretrpjeli ratna stradanja. Dijalog pod tom pretpostavkom nema nikakve šanse”, rekao je Pupovac referirajući se na nedavnu odluku Ustavnog suda zbog koje je gradonačelnik Vukovara Ivan Penava jučer išao i na sastanak kod predsjednice. Novinari u Saboru su ga pitali kako tumači da je predsjednica jučer dala potporu gradonačelniku Ivanu Penavi i građanima Vukovara koji, kako je rekla, “već više od četvrt stoljeća trpe nepravdu nastalu neobjašnjivo sporim i neučinkovitim djelovanjem institucija”. Zanimalo ih je i kako vidi da su po pitanju uporabe ćirilice u Vukovaru na stranu Penave, osim predsjednice, stali i premijer Andrej Plenković te ministar unutarnjih poslova Davor Božinović. “Očito u ovom trenutku imamo različita mišljenja”, poručio je Pupovac i dodao da i kada postoje različita mišljenja, a dijeli se ista odgovornost, “onda se o njima treba raspraviti”. Odluku Ustavnog suda o tome da se prava srpske nacionalne manjine u Vukovaru moraju povećati vezano za dvojezičnost smatra vrlo jasnom, “bili zadovoljni s njom ili ne”. “Ona je vrlo jasna u pogledu toga što se treba provoditi i u pogledu toga što se treba raspravljati. Daljnje razvodnjavanje te odluke je razvodnjavanje uloge Ustavnog suda i poretka RH”, naglasio je Pupovac. Negirao je da će ovo utjecati na SDSS-ove zastupnike kod glasovanja o novim ministrima u Saboru, te istaknuo kako je rekonstrukcija Vlade raspravljena kao posebna tema i najavio da će koalicijski partneri o odluci Ustavnog suda raspravljati nakon potvrde novih ministara. Pupovac je ustvrdio kako je dio odluka Ustavnog suda obligatoran (obvezatan), primjerice što se tiče žiga ili davanje zahtjeva na dostavljanje dokumenata ispisanih na ćirilici temeljen usmenog zahtjeva. “Te odluke su obligatorne i o njima, prema nalazu Ustavnog suda, nema rasprave. Ima rasprave o tome može li se provoditi druge dijelove odredaba zakona o službenoj upotrebi jezika i odredaba o Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina te odredbama Ustava, a da to ne izaziva sukobe i tenzije”, rekao je. Pupovac ocjenjuje kako oni koji su sada počeli komentirati odredbe Ustavnog suda najavljuju i prijete “sukobima u kojima su sudjelovali i prije nekoliko godina”. Podsjetimo, vukovarski gradonačelnik Ivan Penava reagirao je ovog vikenda na zaključak Ustavnog suda o pravima srpske nacionalne manjine u Vukovaru, sazvavši konferenciju za novinare. Na konferenciji je poručio kako je odredba Ustavnog suda na čekanju sve dok se ne budu ispoštovala prava stradalnika Domovinskog rata. U svojem zaključku, prisjetimo se, predsjednik Ustavnog suda Šeparović kazao je da Ustavni sud zabrinjava što gradsko vijeće nije donijelo odluke o pravima pripadnika srpske nacionalne manjine. Iako to nije izrijekom navedeno, na novinarsko pitanje je potvrdio da je među tim odlukama i ona o ćiriličnim natpisima u Vukovaru. “Temeljne vrijednosti Ustava RH, koji je donesen prije Domovinskog rata, su pravo na ljudski život, ljudsko dostojanstvo i ljudsku slobodu. Do narušavanja tih prava došlo je uslijed velikosrpske agresije na Hrvatsku kada su Vukovarci masovno ubijani, mučeni, zatvarani, ponižavani, silovani… Kada će njihova temeljna prava doći na red? Ako je itko obespravljen i čeka toliko na svoja prava onda je to ogromna tiha većina koja i danas živi u Vukovaru i u tišini čeka pravdu noseći svoj ogromni križ”, rekao je Penava na konferenciji za novinare. Gostujući u Dnevniku Nove TV u nedjelju, na pitanje zašto misli da još uvijek nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru, Penava je kazao: „Zato što postoji niz odredbi Ustava koji se tiču temeljnih ljudskih prava koje nažalost u 28 godina većina građana Vukovara nije imao prilike konzumirati. Država nije našla snage provesti odredbe Ustava i naprosto u smislu reda i pravde nepojmljivo mi je da inzistiramo na provedbi nečega što je puno, puno manje znači od ljudskog život, pravo na dostojanstven život, protiv zlostavljanja, što sve skupa u Vukovaru imamo, što je većina građana ovoga grada na svojoj koži osjetila.“