Republika Srpska preko Interpola traži deset pripadnika HVO-a!

Otkrivamo za koje ratne zločine ih se tereti i što mogu očekivati nakon izdavanja međunarodne tjeralice U slučaju da se aktualne najave Hrvatskog generalskog zbora o podizanju optužnica u BiH protiv visokorangiranih ratnih zapovjednika HV-a i HVO-a pokažu točnima, možebitni osumnjičenici iz vojnog vrha Hrvatske i Herceg-Bosne pridružit će se popisu od deset bivših pripadnika HVO-a, čija se imena već nalaze na Interpolovim tjeralicama. Riječ je, među ostalima, o Anti Kurdiji i Jozi Brici, kojima se u Doboju u odsustvu sudi za privođenje, zatvaranje i maltretiranje srpskih civila 1992. u bosanskoj Posavini. I u ostalim slučajevima bivših vojnika HVO-a, koji se nalaze u bijegu od bosansko-hercegovačkog pravosuđa, radi se o optužnicama za zlostavljanje civila, što znači da se, prema podacima Interpola, ne traže zbog najtežih ratnih zločina poput ubojstava, masovnih likvidacija ili deportacija civila. Privođenje nije automatsko S druge strane, na Interpolovoj tjeralici po zahtjevu iz BiH su dva bivša pripadnika Vojske Republike Srpske, koje se sumnjiči za učešće u genocidu, riječ je o Svetozaru Kosoriću i Branu Gojkoviću. Susjedna država traži i dvadesetak pripadnika radikalnih islamskih skupina, svojih državljana, koje dovodi u vezu s terorizmom i sudjelovanjem u sirijskom i iračkom ratu. Zanimljivo da prema trenutnom javnom registru Interpola, Hrvatska i Srbija ne traže nikoga za ratne zločine. No, valja znati da osim što Interpol može i ne prihvatiti zahtjev za raspisivanjem tjeralice, dio tjeralica ne objavljuje se javno u interesu istrage. Budući da velika većina bivših pripadnika HVO-a koje Interpol traži ima i hrvatsko državljanstvo, pametno je pretpostaviti da se od optužnica, istraga i suđenja u BiH skrivaju u našoj zemlji, koristeći pravne mogućnosti koje im status hrvatskih državljana pruža pred međunarodnom potjernicom. Raspisivanje međunarodne tjeralice za nekim, naime, kako smo utvrdili u odvjetničkim krugovima, ne znači automatski i njegovo privođenje, pritvaranje i izručivanje državi koja je od Interpola zatražila pomoć. Postupak izručenja - Ako ne postoji međudržavni sporazum dviju država koji predviđa preciznu proceduru, u ovom slučaju za izručivanje osumnjičenih za ratne zločine, takvi slučajevi uvijek su specifični. Koliko znam, s Bosnom i Hercegovinom nemamo takav sporazum, već ugovor o međusobnoj pomoći kad je riječ o kaznenom progonu teškog kriminala, pranja novca i još nekih teških kaznenih djela - tvrdi jedan od naših sugovornika iz odvjetničkih krugova. Prema informacijama koje smo prikupili, MUP je dužan osobu s međunarodne tjeralice privesti istražnom sucu koji odlučuje o daljnjem postupanju, odnosno prikuplja dokumentaciju od Interpola, zemlje koja je zatražila raspisivanje potjernice i domaćeg pravosuđa. Tada kreću dugotrajne procedure kakvih smo se nagledali u slučaju Dragana Vasiljkovića i Milana Španovića i kakvu ćemo tek gledati u slučaju Ivice Todorića. Vedran Marjanović / Slobodna Dalmacija