Prema riječima našeg čitatelja general Ljubo Ćesić u zagrebačkoj slastičarnici na uglu Martićeve ulice i Ratkajevog prolaza sastao se s Josipom Perkovićem. Slastičarnica je to u koju Perković često zalazi, a uz njih su bila i dvojica manje poznatih muškaraca. Susret se odigrao u diskreciji, na gornjoj etaži slastičarne.

Nedavno su hercegovački studenti objavili seriju sarkastičnih video zapisa koju su nazvali 'Nezavisni intelektualci'. Glavni junak njihove kreativne radionice bio je general Ljubo Ćesić Rojs, a posljednja tema njihova uratka bila je njegovo zastranjenje. Naime, kako su se tada šalili, Rojs je zažalio za Jugoslavijom, veličao Ivicu Račana i Stjepana Mesića, a u pomoć mu je priskočio Nino Raspudić. No, kao što kaže dobra, stara poslovica, u svakoj šali ima i istine. Naime, prema riječima našeg čitatelja (podatci poznati redakciji), general Ljubo Ćesić u utorak se, uz 'slatki zalogaj' sastao s Josipom Perkovićem! Družili su se u zagrebačkoj slastičarnici na uglu Martićeve ulice i Ratkajevog prolaza. Slastičarnica je to u koju Perković često zalazi, a uz njih su bila i  dvojica manje poznatih muškaraca. Susret se odigravao u diskreciji, na gornjoj etaži slastičarne. Pokušali smo kontaktirati generala Rojsa kako bi nam iznio svoju stranu priče u ovom slučaju, ali to nam nije pošlo za rukom. Naime, unatoč našim brojnim pokušajima, uvijek razgovorljivi Rojs, nije se javljao na telefon. Međutim, mora se priznati da je ovo druženje ako ništa drugo krajnje neobično. Svatko onaj tko imalo poznaje generala Rojsa zna da su najveće svetinje u njegovom životu uz obitelj Domovinski rat, Franjo Tuđman i njegova Hrvatska o kojoj uvijek rado progovara. Perković je s druge strane, čovjek kojim se ovih dana bavi kako pravosuđe tako i kompletna javnost zbog sumnje da je sudjelovao u ubojstvu hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića pod jugoslavenskim režimom. U javnu obranu Josipa Perkovića nisu stali mnogi, ali uz njegova odvjetnika Antu Nobila, hrvatska javnost svjedočila je žustroj borbi Zorana Milanovića da ga se ne izruči njemačkom pravosuđu. Razloge za to mnogi su vidjeli u takozvanom otvaranju pandorine kutije iz koje bi mogla izaći mnoga imena. "Perković je dio njihove ideološke, partizanske i velikosrpske mantre.", pričao je šef HČSP-a Josip Miljak. Stoga je krajnje neobično kako se u njegovom društvu našao zakleti ljubitelj svega hrvatskog - Rojs.

No, možda ovo druženje ne treba pripisati političkim vezama već njegovoj srdačnosti. Kao što je i sam kazao u svojoj božićnoj čestitci upućenoj Hrvatima: da Rojs u džepu ima posljednjih 200 kuna, a netko ga zatraži pomoć odmah bi mu dao sto kuna. Stoga je izgleda u dobrom duhu, ako je vjerovati tvrdnjama našeg šokiranog čitatelja, odlučio uz švarcvaldicu okrenuti i drugi obraz, te se podružiti s Perkovićem. Poznavajući Ljubu Hercegovca, mora da Perkoviću ponudio spas od napada koji se ovih dana lome preko njegovih leđa. Možda će ga on osobno,  preko brda, cesta i dolina koje je kopao svojim bargerom, odvesti ravno u Posušje, da se tamo skrasi od dosadnih Švaba. Možda je Rojs Joži Perkoviću ponudio spasenje jer je stari udbaš ipak Hrvat, a u njegovim očima jedan Hrvat ipak vrijedi više od svega njemačkog, premda su Hercegovci zakleti ljubitelji svega što iz te zemlje dolazi, ponajviše automobila. Moguće da je dobri general prije suda, drugu Perkoviću odlučio srediti diplomu Prometnog fakulteta. Ta i on sam je tamo studirao i vjerojatno dobro poznaje sve profesore, čistačice i domare. Smetnuo je međutim, da su ta vremena sređivanja po hercegovačkoj metodi s pršutima preko ramena, prošla onoga trenutka kada je izbila afera Index.

Ipak, ovaj čin zastranjivanja mogao bi se pripisati i Rojsovoj hrabrosti jer on, osim što je časno branio Hrvatsku, jednako tako časno je priznao da je u Kninu na proslavi Dana pobjede zviždao Zoranu Milanoviću. Junački je tada istupio u javnost i zapitao se 'Tko to meni može zabraniti da zviždim?'. Junački, jer u to doba zviždači su kao u neka mračna vremena završavali iza rešetaka. Jednako tako, priznao je i da ne bi zviždao samo trojici veličanstvenih: Tuđmanu, Šušku i Kuhariću. Hrabro je toga dana Ljubo Ćesić otišao u Čavoglave družiti se i s generalima i Markom Perkovićem Thompsonom, a potom je poslao i jasnu poruku Srbima. ''Ako oni opet počnu s provokacijama, mi smo spremni braniti se, satrat ćemo ih još jače nego prije,''

Govorio je Rojs junački i o problemima u Vukovaru koji je za njega simbol rata i razaranja. Sugerirao je tada Milanoviću i pijetlovima iz njegove Vlade da nije još vrijeme za uvođenje ćirilice. Nije Rojs bio licemjeran te je priznao, opet hrabro, da su upravo njegovi, misleći na HDZ, donijeli zakon o dvojezičnosti. Pričao nam je Rojs o svojem teškom životu jer on je, kako je tvrdio, za domovinu prošao jednu krizu, onu u ratu. Teško se nosio sa smrću prijatelja Zvonka Bušića kojemu vjerujemo, ne bi bilo drago kada bi vidio s kim Rojs jede kolače.

Oštro je Rojs svojedobno napadao ministra branitelja Freda Matića da treba u Vrapče jer je prozvao ljude koji su se za Hrvatsku istinski borili. Podsjetimo, tvrdio je ovo nakon što je ministar izbrisao 10 tisuća ratnih vojnih invalida, pripadnika HVO-a. Riječ je o ljudima koji u našoj zemlji primaju mirovine i imaju zdravstveno osiguranje, a nisu ratovali na području Hrvatske. Uglavnom su to oni koji su status dobivali upravo od Rojsa. "Matić treba ići u Vrapče, on je bolestan i priča nebuloze", tvrdio je general te zaprijetio. "Iznijet ću državnu tajnu kako smo im davali njihove statuse i šteta će se brojati ne u milijunima, nego u milijardama kuna". A možda mu je tu tajnu, odao upravo Perković!

Hrabro se Rojs nosio i s govorancijama predsjednika Stjepana Mesića govoreći da je veleizdajnik. " On se ne može pomiriti s tim da imamo Hrvatsku jer još uvijek pati za Jugoslavijom, žalosno je što nije jedini koji još uvijek o tome sanja.", komentirao je Rojs. Njegov napad na Mesića tu nije stao. " Smetaju mu odore, tko je on da mu smetaju odore. Veleizdajnik koji je dilao dokumente Englezima. Taj veleizdajnik htio je likvidirati Tuđmana zajedno s Manolićem. Da država normalno funkcionira 2000. godine bi mu se sudilo za veleizdaju.", govoro je Rojs.

Izgleda da se zastranjenje moglo dijagnosticirati u trenutcima kada nam je priznao da nije išao u Vukovar te da nije sudjelovao u ovogodišnjoj Koloni sjećanja. "Nisam išao u Vukovar, bio sam nedavno.", priznao je general. U tim trenutcima potporu nije dao niti Stožeru."Institucije se moraju poštivati, ja potporu dajem Stožeru i protivnik sam ćirilice, ali ne na ovaj način i na silu. Ne mislim čak niti da je to djelo Stožera već šakice revoltiranih ljudi. Možda je to igra iz političkog vrha.", kazivao je Rojs.

Međutim, ne treba generala osuđivati jer sve ovo možda se dogodilo nakon prometne nesreće na području Zapadne Hercegovine, nakon čega je primljen u mostarsku bolnicu. Iz neutvrđenih razloga, osobni automobil je prešao u suprotni kolnički trak i u tom trenutku se sudario sa nadolazećim kamionom. U nesreći je, u putničkom automobilu ozlijeđen Ljubo Ćesić Rojs i još jedna osoba, pisali su BIH mediji. Nadamo se da  'ta još jedna osoba', nije bio Josip Perković kojega je pokušavao 'prodilati' u svoj rodni kraj u kojemu ga mnogi veličaju.

• Autor: dnevno.hr
• Photo: Sanjin Strukic/24sata