Ruski energetski rat - taktikom "spaljene zemlje"

10.08.2022. 17:16:00

Je li odluka o Ruskoj invazija na Ukrajinu katastrofalna pogreška koja će vratiti Rusiju godinama unazad ili u raspad? Može li se ponoviti povijest nakon rusko-japanski rat 1904./05. godine kada je Rusija u očima svijeta bila poražena i ponižena, a poraz izazvao ogorčenje, nemire, pobune i prvu revoluciju 1905.godine u ruskom narodu? Je li to početak kraja Putinove ere?


Na početku 21. stoljeća Rusija je pokrenula vojnu invaziju na Ukrajinu, stvarajući najveći vojni sukob i najveću izbjegličku krizu u Europi od Drugog svjetskog rata.
Svjedoci smo novoga rata u Europi koji sve više poprima globalne dimenzije i dovodi svijet bliže još jednom globalnom ratu. Putin ratom želi ispraviti „nepravde“ koje su počinili njegovi prethodnici u području Crnog mora, uništiti Ukrajinu i teritorij pripojiti Rusiji, a stanovništvo porobiti, raseliti ili protjerati. Putin smatra kako je u prošlom stoljeću učinjena povijesna pogreška, jer je Ukrajini bilo dopušteno da postane federativna jedinica unutar bivšeg Sovjetskog Saveza (poput Hrvatske u bivšoj Jugoslaviji), a nakon raspada Sovjetskog Saveza 1992. godine omogućeno joj je da postane i neovisna nacionalna država. "Petar Veliki je 21 godinu vodio Veliki sjeverni rat. Ratovao je sa Švedskom i činilo se kao da im je nešto uzeo. Nije im uzeo ništa, vratio je ono što je bilo rusko" 1 Uspoređujućih sebe s ruskim carem koji je vladao početkom 18. stoljeća i ratom prisvojio švedski teritorij kojim je Rusiji osigurao izlaz na
Baltičko more i put u Zapadnu Europu, novi “Pravitel” (Vladar), nova titula za ruskog predsjednika Putina, smatra kako je sada vrijeme "… na nama da vratimo ono što je rusko i ojačamo zemlju. Ako pođemo od činjenice da su te temeljne vrijednosti temelj našeg postojanja, sigurno ćemo uspjeti riješiti probleme koje su pred nama." 2 Od Petra Velikog Rusija je vodila ekspanzionističku politiku diljem Europe i Azije, pokoravala narode i osvajala tuđe zemlje. Ne samo da je bio car i autokrat cijele Rusije, on je također bio veliki knez Finske i kralj Poljske. Rusku imperijalnu politiku danas prepoznajemo na primjeru aneksije Krima i agresiju na Ukrajinu. Putin je uvjeren da je njegova sudbina obnoviti Rusiju kao veliku silu.
Rusija je svojom vojskom 24. veljače 2022. godine napala ukrajinsku državu. Kršeći sve postojeće norme međunarodnog poretka, pokrenula je specijalnu vojnu operaciju, objašnjavajući kako se želi stati na kraj “nesputanim ekspanzijama prema potpunoj dominaciji SAD-a i drugih zapadnih država koje su pod njima na međunarodnoj sceni". U istini, radi se o puno dubljim geopolitičkim procesima koje je pokrenula Rusija. Aleksandar Dugin, ruski filozof kojega nazivaju „Putinov mozak“, zbog utjecaja što ga ima u Kremlju, govori 1 Veliki sjeverni rat, vođen je između Švedske i Rusije od 1700. do 1721. godine. U tom zamršenom slijedu povijesnih događanja Švedska je na kraju izgubila rat. Rusija je dobila izlaz na Baltik i pripojila Ingriju, Estoniju, Latviju te veliki dio
Karelije. Time je ostvaren cilj zbog koga je Petar Veliki vodio rat - izlaz na Baltičko more i Europu. Sebi na čast dao je izgraditi novu prijestolnica Rusije- Sankt Petersburg 1712. godine. 2 Putinov pamflet: “O povijesnom jedinstvu Rusa i Ukrajinaca” od 12. srpnja 2021. godine, po svojoj prirodi sliči Memorandumu srpske akademije nauka i umjetnosti iz 1986. godine u kojem se problematizira položaj Srba unutar Jugoslavije, negira državnost hrvatskog naroda i postojanja Hrvata kroz povijest na prostorima Republike Hrvatske.
Kao što je Memorandum postao nositelj velikosrpske ideje za provedbu krvave agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu, tako je Putinov pamflet postao opravdanje za vraćanje Rusiji "ukradenog" ukrajinskog teritorija.

U pamfletu se navodi kako su tri istočnoslavenske etničke skupine - Rusi, Ukrajinci, i Bjelorusi zapravo "jedan narod"
nasljednici srednjovjekovne Kijevske Rusije. Taj narod je podijeljen nakon raspada Sovjetskog Saveza prije 30 godina, a po Putinovom mišljenju, današnja Ukrajina je najvećim dijelom nastala otimanjem ruskog teritorija u 20. stoljeću.
Krivci za to su boljševici koji su stvorili Ukrajinu kad je osnovan SSSR 1922. godine. Putin tvrdi da je time Rusija opljačkana. Odluka o provođenju vojne operacije je “vraćanja teritorija”, a vjerojatno je donesena prije ljeta 2021. godine, prije nego što je Putin objavio svoj pamflet.

kako „…ovo nije rat za Ukrajinu. Ratujemo protiv Zapada i stvaramo nešto novo,'' odnosno “borimo se protiv svijeta u kojim vlada jedan centar moć, borimo se za svijet s više centara moći i gdje svatko može birati s kime će biti blizak, a ne biti prisiljen na služenje Americi, jer nema drugog izbora”. To nije samo rat za Ukrajinu. "Ovo je početak prijelaza iz liberalno-globalističkog američkog egocentrizma u istinski multi-polarni svijet" i taj se proces "više ne može zaustaviti", smatra Putin. (Newsweek, 14. 7. 2022.). Ukrajina je samo jedna od prepreka koja će se riješiti na ovaj ili onaj način u procesu ostvarivanja ruskih ciljeva. Cilj je ruskog režima stvaranje jednog pravoslavnog centra svjetske moći, novog Ruskog svijeta, Trećeg
ruskog carstva, koje bi obuhvaćalo prostore Ukrajine, Krima, Bjelorusije i Moldavije 3 , odnosno stvaranje velike i moćne Rusije s 200 milijuna stanovnika po novim međunarodnim pravilima.
U geopolitičkom smislu tako velik prostor bogat prirodnim resursima i energentima, s ukrajinskom plodnom zemljom, resursima Dombasa te kontrolom Crnog mora, generirao bi ogromnu moć tog carstva u svijetu na temelju monopola prodaje hrane, energenata i drugih sirovina. Koristeći resurse i hranu kao oružje, Rusija već sada utječe na politike mnogih zemalja u Europi i svijetu. Danas gledamo posljedice vezivanja ekonomija zemalja EU na ruske energente i sirovine. Mađarska uvozi 65 % nafte i 80% plina iz Rusije i danas ne dozvoljava prolazak niti šalje vojnu pomoć Ukrajini preko svog teritorija zbog straha od prekida opskrbe energentima. Također, zbog velike ovisnosti o ruskom plinu i nafti Njemačka nevoljko isporučuje oružje Ukrajini. Vidimo na dijelu rusko manipuliranje, prijetnje i ucjenjivanje

4 . Rusija želi kontrolu nad Ukrajinom zbog njezinih ogromnih resursa, nevjerojatne proizvodnje i strateškog
položaja:
- Resursi: velike rezerve ugljena, željezne rude, prirodnog plina, mangana, soli, nafte, grafita, sumpora,
kaolina, titana, nikla, magnezija, drveta i žive.
- Proizvodnja: ukrajinska proizvodnja čini 18% svjetskog izvoza suncokreta, šafranike i ulja od pamuka;
13% kukuruza; 12% ječma, 8% pšenice i pira.
- Geostrateški položaj: Ukrajina se nalazi na sjevernim obalama Crnog i Azovskog mora. Graniči s
Poljskom, Slovačkom i Mađarskom, Bjelorusijom, Moldavijom te Rusijom. Ukrajina je važno čvorište između Europe, Azije i Bliskog istoka.
S više od 170 000 km cesta, 22 000 km željezničkih linija i 13 morskih luka, Ukrajina ima dobro izgrađenu infrastrukturu za brzo kretanje unutar zemlje.
Nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine u Ukrajini su pronađene ogromne rezerve prirodnog plina 5 , a 80% njih nalazi se u priobalnom području Krima, Azovskom moru, zapadnim Karpatima i području Dnjepara i Donjecka na Istoku. Nakon Rusije i Norveške, Ukrajina je treća zemlja po rezervama prirodnog plina u Europi. S tim rezervama prirodnog plina EU bi mogla većinu ruskog plina zamijeniti ukrajinskim plinom. Ako bi se to dogodilo Rusija bi mogla izgubiti stotine milijardi dolara i svoje najveće tržište plina – Europsku Uniju. Rezerve plina bile su jedan od najvažnijih razloga zašto je Putin anektirao Krim i pokrenuo proruski separatistički pokret u Donbasu.

Slika 1. Nalazišta prirodnog plina i osvojeno područje od strane ruskih snaga Nalazišta rezervi prirodnog plina u Ukrajini Područje pod kontrolom Rusije - 9.8.2022. (UK MoD) 3 „Ukrajina i Krim, Bjelorusija i Moldavija, to je moja zemlja“,( Made in the USSR), zadnja pjesma koju je Oleg Gazmanov pjevao na stadionu Lužnjiki 18. 3. 2022., u Moskvi, pred sto tisuća sudionika uz nazočnost Putina, a povodom proslave osme godišnjice aneksije Krima. Na istim je idejama srpski režim 1990tih započeo ratove u bivšoj Jugoslaviji. 4 Slavoj Žižek “Putinov veliki plan: No valja znati kako Rusija nikako ne zanemaruje globalno zatopljenje. Radi klimatskih promjena arktička ruta postat će ključna. (Na kraju, zato je i Trump želio od Danske kupiti Grenland). Zbog eksplozivnog razvoja Kine, Japana i Južne Koreje, glavna prometna ruta će ići sjeverno od Rusije i Skandinavije. Ruski strateški plan uvijek je bio profitirati od globalnog zatopljenja, tj. kontrolirati glavnu svjetsku prometnu rutu, plus
razviti Sibir i kontrolirati Ukrajinu. Tako bi Rusija zavladala proizvodnjom hrane u toj mjeri da će moći ucjenjivati cijeli svijet. To je moguća ekonomska stvarnost koja hrani Putinov imperijalni san”. (Jutarnji list/The Guardian: Pacifism is the wrong response to the war in Ukraine, 21. 6. 2022.)
5 https://en.wikipedia.org/wiki/Natural_gas_in_Ukraine#%3A~%3Atext%3DUkraine%20has%20been%20estimated%20
to%2Cat%205.4%20trillion%20cubic%20meters.

Prije deset godina Ukrajina nije imala tehnologiju ili opremu za eksploataciju tih rezervi. A i predsjednik Ukrajine je u to vrijeme bio osoba po mjeri Rusije i njenih interesa. Putin nije trebao brinuti o aktivaciji ukrajinskih rezervi plina. Ali u veljači 2014. godine dolazi do političkih promjena u Ukrajini i na vlast dolaze prozapadne snage.
Tada je Putin započeo procese kojima nastoji povratiti kontrolu nad Ukrajinom. Započinje aneksiju Krima gdje su otkrivena velika nalazišta prirodnog plina. Zaoštravaju se aktivnosti proruskih separatista u regiji Donbas. Oni zauzimaju područja naftnog polja Yuzivska na istoku Ukrajine. To polje je otkriveno 2010. u suradnji s kompanijom Shell, a eksploatacijom bi se pokrila trećina godišnjih potreba za prirodnim plinom Ukrajine. Nakon separatističkog zauzimanja tihi plinskih polja, Shell je odustao od svog deset milijardi dolara vrijednog projekta u regiji. Do kraja 2014. zapadne naftne kompanije 6 ExxonMobil, Shell, Chevron i mnoge druge napustile su svoja područja istraživanja u Ukrajini, a Rusija ostaje i dalje najveći izvoznik prirodnog plina na europskom tržištu.
Zašto Putin želi kontrolirati ta nalazišta iako već posjeduje najvećih rezervi prirodnog plina? On to želi da bi spriječio Ukrajinu da ih počinje eksploatirati jer bi to rezultiralo katastrofalnim gubitcima za Rusiju. Zauzeta i raseljena područja pretvorena su u „spaljenu zemlju“ i sigurno se neće eksploatirati niti će biti obnovljena.
Bitno je Rusiji da prirodni plin ostane i dalje u dubini ukrajinske zemlje. Rusko vodstvo planiralo je brzo zauzeti Ukrajinu 7 , a svijet staviti pred svršen čin. Trebao je to biti snažan i brzi vojni pohod u trajanju od nekoliko dana u kojem bi se izolirao glavni grad i političko vodstvo zemlje. U isto vrijeme brzim napadajima oklopno-mehanizirane postrojbe ruske vojske razbile bi se i izolirale ukrajinske snage koje bi bile primorane na predaju ili uništenje. Ruski „blitzkrieg“ pred svijetom je trebao demonstrirati rusku vojnu superiornost i moćni vojni stroj. 

I mnogi vojni analitičari, a i većina javnosti, mislili kako će ruska vojska brzo pregaziti Ukrajinu. Međutim, ruski „ blitzkrieg“ je propao nakon par dana. Kao Hrvati u Domovinskom ratu i Ukrajinci herojskim otporom brane svoju zemlju, trpe, ali i nanose teške gubitke protivniku, usporavajućih rusku agresiju daleko bolje i dulje nego što je većina ljudi u svijetu očekivala. Ruski vojni planeri i Putinov saveznik, bjeloruski
6 https://www.theguardian.com/environment/earth-insight/2014/mar/06/ukraine-crisis-great-power-oil-gas-rivals-
pipelines
7 Ratni planeri Vladimira Putina vjerovali su kako će Rusiji trebati mala vojna snaga i nekoliko dana da istjeraju
ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. (Sky News, 28. Jul, 2022.)
Ruski plan „A“ bio je da s oko 8 000 pripadnika zračno desantnih snage za četiri sata zauzmu Predsjedničku palaču, vladine zgrada (radio i TV stanice) u Kijevu. U prvom valu s oko 1.000 specijalaca trebalo je zauzeti aerodrom Antonov u Hostomelu, gradiću pokraj Kijeva, a u drugom valu sletjeti u velikim transportnim avionima IL 76 sa 7.000 vojnika i oklopnim vozilima te nastaviti napredovati prema Kijevu, uhvatiti ili ubiti predsjednika Zelenskog i vladu, zauzeti parlament, preuzeti TV i radio-stanice te objaviti pobjedu. To bi bio presudan udarac za ukrajinski borbeni moral i daljnju volju za pružanje oružanog otpora. Ako plan „A“ odnosno četverosatni rat ne uspije, započinje se s planom „B“, za tri dana opkoliti i započeti blokadu Kijeva te ga prisiliti na predaju, a Ukrajinu pregaziti za tjedan dana. Opkoljene ukrajinske postrojbe prisiliti na predaju ili uništiti. Za provedbu planirane operacije smatrali su dovoljnim 190 tisuća vojnika.

Predsjednik, Lukašenko bili su zatečeni otporom „Nisam očekivao, ali ruska operacija u Ukrajini se odužila“. Zaustavili su je podjednako ukrajinski herojski otpor i golema nespremnost ruske strane na stvarnu situaciju na bojištu.
Načelnik stožera američke kopnene vojske još je 1997. godine zaključio kaka se američka vojska mora transformirati i pripremiti za nove nesigurnosti i neizvjesnosti u budućnosti, jer „Vojska koja je pokazala takvu sposobnost na bojnome polju godine 1991. (Irački rat 1991. g.), bila je usavršena za djelovanje u svijetu koji više nije postojao” 8 . Ocjena koju bi danas mogli pripisati i Ruskoj vojsci. Zastarjela vozila, oružje i taktike su karakteristike ruske vojske iz sovjetske ere. Masivna topnička paljba s kojom sve uništavaju pred sobom i napadaju sa slabo opremljenim i obučenim postrojbama u velikom broju ukrajinske gradove i vojsku, bez obzira na ljudske žrtve, daje im zasad prednost i uspijevaju napredovati. Ali, kako pristiže suvremeno zapadno oružje Ukrajincima, koji brzo uče i vješto ga koriste, smanjuje se ruska prednost Nakon više od pet mjeseci rata borbena moć ruske kopnene vojske je smanjena 9 , (Pentagon, 9.8. 2022. objavio da su Rusi u Ukrajini ostali bez 70-80 tisuća vojnika), a mnoge postrojbe su izgubile razinu svojih operativnih sposobnosti 10 . I ovdje se potvrdila, kao i u Domovinskom ratu, Napoleonova izreka: “u ratu je odnos morala prema fizičkom 3:1”, odnosno visoko motivirana vojska, po vrijednosti je tri puta vrjednija od nemotivirane snage iste veličine. Rade li Ukrajinci podvig za 21. stoljeće? Rusi nisu postigli ono što su planirali postići u kratkom vremenu i krenuli su u brutalan i barbarski rat uništavajući sve pred sobom, pokazujući time i karakter ruskog režima. “Svijet nije vidio ovakvo barbarstvo već 80 godina”, kazao je predsjednik Ukrajine Zelenski. Predsjednik Zelenski nazvao je to nacizam 21. stoljeća ili ruski fašizam, odnosno rušizam. Rusisti provode agresiju nad Ukrajinom primjenjujući taktiku spaljene zemlje. Kao što je srbo-četnička vojska JNA, barbarski uništila Vukovar, Lipik i druge gradove, ubijala i tjerala hrvatsko stanovništvo u progonstvo 1991. godine, sada Ruska vojska uništava velike gradove diljem Ukrajine i tjera ukrajince u izbjeglištvo diljem svijeta. Kao što je Milošević želio stvoriti Veliku Srbiju na idejama Ilije Garašanina, Putin je prihvatio fašističko razmišljanje i metode filozofa Ivana Iljina, kako obnoviti Rusiju kao veliku silu i stvoriti „carstvo ruskog svijeta“. Kao što je karakter Miloševićevoga režima bio fašistički, danas Putinov režim postaje fašistički.

Putinov režim potiče javnost da iskaže podršku ukrajinskom ratu isticanjem znaka "Z", koji tjednik Economist naziva "polu-svastikom".

Plakat je prikazan na ulici u Moskvi 20. srpnja 2022. Ruski vojni pilot drži palac gore, a piše "Sve će nam uspjeti!".(W.P. August 5, 2022). Prepoznajući namjere Putinovog fašističkog režima i opasnosti koje bi uništenje Ukrajine moglo donijeti po svjetski međunarodni poredak i ugroziti samo postojanje EU, većina evropskih zemalja sa SAD-om, te druge demokratske zemlje u svijetu, oko 46 zemalja, uvele su dosad neviđene sankcije koje bi trebale osakatiti i izolirati rusko gospodarstvo. Ukrajini se pruža vojna i ekonomsku pomoć kako bi izdržala agresiju i kako bi izazvali kolaps ruskog imperijalnog autokratskog režima.

8 M.Kostanjevac; Menadžment u vojnoj organizaciji, HVU, Zagreb, 2008. str. 226.  Kongresnica Elissa Slotkin rekla je za CNN da je više od 75.000 ruskih vojnika ili ubijeno ili ranjeno otkako je Rusija započela svoju invaziju 24. Veljače 2022.. Rusija je uložila goleme resurse u invaziju Ukrajine. Rekli su nam i da je više od 80% ruskih kopnenih snaga zapelo, ne napreduju i da su umorne" Na, početku invazije ruska kopnena vojska brojila je 150 000 vojnika i dosad se u rotacijama izmjenilo oko ¾ od ukupne kopnene vojske koja broji oko 900 000. (Newsweek, Russian Casualties in Ukraine Surpass 75,000: U.S. Intelligence, 27.7. 2022.)
Vojni stručnjaci smatraju kada stopa žrtava dostigne 10%, uključujući mrtve i ranjene u postrojbi, to postrojbu čini nesposobnom za daljnje izvršavanje borbenih zadataka. (https://portal.braniteljski-forum.com/blog/novosti/domovinski-rat-sjecanje-na-branitelje-3)
The Economist, Vladimir Putin is in thrall to a distinctive brand of Russian fascism, Jul 28th, 2022.

Poznavatelj ruskog ekonomskog sustava Anders Aslund 12 , smatra kako će ovaj sukob vjerojatno biti jednako loš kao što je bio rusko-japanski rat koji je trajao od 27. siječnja 1904. do 23. kolovoza 1905. godine. Taj rat je bio toliko destabilizirajući za Rusiju da je rezultirao revolucijom 1905. godine, izjavio je
Aslund za The Sun (3. lipnja 2022.). Pet mjeseci od uvođenja sankcija prve analize stručnjaka s Yalea potvrđuju djelovanje sankcija na gospodarstvo Rusije. Zbog sankcija je oko 1000 stranih tvrtki obustavilo svoje poslovne aktivnosti u Rusiji dovodeći u pitanje pet milijuna radnih mjesta, pa se očekuje smanjenje
BDP za ovu godinu oko 15% - 20 %. 
Cijena rata Rusiju košta između 500- 900 milijuna dolara dnevno, ovisno o intenzitetu provođenja operacija, što je više nego godišnji budžet oružanih snaga RH. 14 Ruski BDP u veličini je kao pola kalifornijskog, odnosno u razini je talijanskog ili španjolskog. Iako je Rusija računala sa sankcijama, nikako
nisu planirali tako dugi rat i tako velike troškove. Prodajom energenata Rusi zarađuju oko jednu milijardu dolara dnevno i, uz zalihe koje su spremili, postoji prividni osjećaj stabilnosti, ali na duže vrijeme može se očekivati pojava ozbiljnih gospodarskih poremećaja i smanjenje ekonomskih aktivnosti. Rusija jednostavno ima premalu ekonomiju da bi rat bio održiv.
Kako nam je „Historia magistra vitae est“ –„Povijest je učiteljica života“, želio bih se prisjetiti događaja s početka 20.oga stoljeća, sukoba o kojemu se malo pisalo, a i danas se malo uči, velikoga rata između Ruskog i Japanskog Carstva na Dalekom istoku. Ishod tog rata je za carsku Rusiju bio izuzetno nepovoljan, ona je u očima svijeta bila poražena i ponižena. Rusko-japanski rat je duga i komplicirana priča, s mnogo čimbenika i političkog uplitanja koji su doveli do
sukoba. I jedni i drugih su si željeli prisvojiti i iskorištavati tuđe zemlje - Mandžuriju i Carstvo Koreje. Zbog tih suprotstavljenih interesa 1904. godine izbio je veliki rat, a važnu ulogu u njegovom nastanku imale su i druge kolonijalne sile. Iako Japan nije bio u mogućnosti odlučno poraziti Rusiju na kopnu, njegove kopnene i pomorske pobjede zajedno s revolucionarnim nemirima u Rusiji, omogućile su prevagu japanskog carstva. Poraz je izazvao ogorčenje, nemire, pobune i prvu revoluciju u Rusiji od 1905. do 1907. godine s kojom započinje raspad carskog autokratskog režima. Desetak godina kasnije izbija Oktobarska revolucija 1917. godine koja donosi kraj carskog režima, a na vlast tada dolaze boljševici predvođeni Lenjinom. I Washinton Post 15 uspoređuje elemente trenutne ruske agresije u Ukrajini s rusko-japanskim ratom iz 1904. godine.
„…Rat u Ukrajini ulazi u šesti mjesec, neki povjesničari smatraju kako Putin više sliči ruskom caru Nikolaju
II, koji je vodio rat protiv Japana 1904.-1905. i doveo Rusiju u katastrofu. Baš kao što je Nikolaj II podcijenio Japance, tako je učinio i Putin, koji je bio uvjeren da će njegova invazija na Ukrajinu biti laka pobjeda, kao što je Nikolaj II pretrpio sramotne pomorske poraze, tako ih je pretrpio i Putin, kao što je bilo potapanje zapovjednog broda ruske crnomorske flote, kao što su ruska zvjerstva u rusko-japanskom ratu 16 bacilo mrlju na Nikolajevu vladavinu i naštetila međunarodnom položaju carske Rusije, tako su ruska zvjerstva u Ukrajini ozbiljno naštetila ugledu Rusije i Putina. U oholosti cara Nikolaja II postojala je i rasistička komponenta i uvjerenje kako se europska sila nema zašto bojati male azijske zemlje i koja neće imati smjelosti napasti
njezine snage“…. U Economistu od 28. srpnja 2022., navodi se kako na ruskoj državnoj televiziji Ukrajince nazivaju „crvima“, a mržnju i rasizam možemo uočiti i u drugim ruskim medijima i društvenim mrežama. 
Rat je imao utjecaja na društvena, politička, ekonomska i vojna područja u svijetu, a imao je utjecaja i u našim krajevima. I danas nakon 117 godina ovaj rat nije izgubio na važnosti u međunarodnim odnosima. Ima li sadašnji rusko - ukrajinski rat dodirnih točaka s rusko-japanskim ratom iz 1904/05. godine? Može li se povijest ponoviti u novome ruhu? Može li i doći do destabilizacije Rusiju kao 1905/07. godine?

Anders Aslund, švedski ekonomist i bivši suradnik u Atlantskom vijeću. Autor: Russia's Crony Capitalism: The Path
from Market Economy to Kleptocracy.
13 https://papers.ssrn.com/sol3/papers.cfm?abstract_id=4167193.( od 25.7.2022.)
14 Russia Spending an Estimated $900 Million a Day on Ukraine War, Newsweek (Thu, May 26, 2022). Neki smatraju da
je realno oko pola miljarde dolara, (vidi: T. Ahonen, Russia War Costs).
15 Washintong Post: Putin’s hubris in Ukraine recalls Russia’s disastrous war with Japan, August 1, 2022.
16 Procjenjuje se da je 20 000 kineskih civila ubijeno tijekom rata od ruskih vojnika dok su prolazile kroz Mandžuriju.

Ukrajina nije Japan iz 1904. godine, ali sličnosti sukoba za Rusiju mogla bi pokrenuti društveno-političke procese promjena kada cijena rata izađe na vidjelo. Neuspjesi na bojnom polju protiv Japana bili su iskra za proteste koji su potaknuli unutrašnje pobune protiv autokratskog režima, a teška gospodarska situacija prisilila cara Nikolaja II da prekine daljnje ratovanje i zaključi mir.

Pripremio: mr. sc. Marijan Kostanjevac, pred., (pukovnik u mirovini)

Izvor: Portal dnevnih novosti

Izvorni autor: Marijan Kostanjevac/Foto: privatni album

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.