S kolikim će proračunom raspolagati Tomašević, Puljak, Radić i Marko Filipović?

Četiri najveća hrvatska grada raspolažu s 14,8 milijardi kuna proračunskog novca, što je gotovo polovica ukupnih financijskih kapaciteta svih jedinica lokalne uprave i samouprave. Pritom lavovski dio otpada na Zagreb, a koji je u 2020. potrošio više od 12 milijardi kuna. Riječki proračun nešto je viši od milijardu kuna, splitski iznosi 870 milijuna kuna, a osječki 690 milijuna kuna. 

U Zagrebu, Splitu i Osijeku zavladale su nove političke opcije dok je Rijeka ostala pod okriljem SDP-a. No, izborne pobjednike u sva četiri grada čekaju veliki financijski izazovi. Pod pritiskom koronakrize osjetno su podbacili prihodi pa su gradske vlasti već drugu godinu prisiljene na mjere štednje i krpanje proračunskih rupa zaduživanjem. 

S druge strane, ne manjka izbornih obećanja o kapitalnim projektima i dizanju kvalitete komunalnih usluga. Kako bi ostvarili barem dio ciljeva, novi gradski vlastodršci morat će maksimalno koristiti vanjske izvore financiranja, među kojima najveći potencijal pružaju fondovi EU-a, 

Zagreb 

Pred najvećim izazovom nalazi se Tomislav Tomašević nakon što je odnio premoćnu pobjedu u Zagrebu. Od njega i njegove platforme Možemo građani Zagreba puno očekuju, a velika su i njihova obećanja. No, stanje gradskih financija daleko je od obećavajućeg.

I prije koronakrize Zagreb je godinama ‘poslovao’ s minusom, a prema procjenama, dug je krajem 2020. premašio najmanje dvije milijarde kuna, čemu treba pribrojiti i 2,6 milijardi duga Zagrebačkog holdinga.

Tomašević planira postići uštede racionalizacijom javne nabave i smanjenjem troškova za vanjske usluge. Najavljuje i značajno podizanje kapaciteta za povlačenje sredstava EU-a. Prioritet su sredstva iz Fonda solidarnosti za obnovu od potresa, a koja je Unija već odobrila. Odmah će krenuti i s pripremom projekata za sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost, iz kojeg čak 37 posto njih treba biti usmjereno na zelenu tranziciju.

‘Tim sredstvima financirat ćemo projekte energetske tranzicije, rješavati problem otpada, obnovu dotrajale komunalne infrastrukture te prometna rješenja. Dvadeset posto sredstava iz Mehanizma za oporavak mora biti usmjereno na digitalizaciju, a njih ćemo iskoristiti za poboljšanje IT infrastrukture grada’, rekao je Tomašević u predstavljanju gospodarskih ciljeva.

Split

Novi gradonačelnik Splita Ivica Puljak suočit će se s osjetno smanjenim proračunom u odnosu na plan. I on se uzda u fondove EU-a, već dosta dobro aktivirane u gradu pod Marjanom. Zahvaljujući agilnosti Razvojne agencije Split, u različitim fazama realizacije je 38 projekta za sufinanciranje iz fondova EU-a, ‘teških’ 363 milijuna kuna, među kojima je najznačajniji projekt razvoja i izgradnje tehnološkog parka na Dračevcu.

Puljak najavljuje liberalniju gospodarsku politiku koja će omogućiti smanjenje gradskih nameta. Prirez bi smanjio s 15 na deset posto, čime bi rasteretio građane za 20 milijuna kuna.

‘To se može postići. Prirez je ionako nedavno, u ovom mandatu, dignut s deset na 15 posto, dakle bilo je prostora za uštedu. Proračun je dosta narastao, možda i preko mjere. Prirez se neće moći smanjiti sutra, zato i govorimo da je to na rok od četiri godine, jer moramo biti odgovorni prema financijama. Sad je ključno pomoći građanima i poduzetnicima da prebrode krizu. A onda bismo, kako smo zaista liberalna stranka, ukinuli i porez od tri posto koji ugostitelji plaćaju na pića. Mislim da je to stvarno nepotreban namet, s obzirom na to da ionako plaćaju PDV’, rekao je Puljak za domaće medije.

Rijeka

Novi prvi čovjek Rijeke Marko Filipović nastavlja na temeljima koje je postavio dugogodišnji gradonačelnik Vojko Obersnel, kojemu je u zadnjem mandatu bio desna ruka.

Najavljuje veću sinergiju gospodarstva i gradske uprave u cilju pokretanja novog investicijskog ciklusa, uz snažno povlačenje novca iz fondova EU-a te aktivaciju gradskih i privatnih investicija.

No prije toga trebat će konsolidirati proračun koji u posljednje tri godine bilježi značajan skok rashoda dobrim dijelom financiranih zaduživanjem.

Dug je dosegnuo 430 milijuna kuna (42 posto godišnjeg proračuna), od čega su 75 milijuna kuna dospjela potraživanja. Stoga treba računati na povećane izdatke za otplatu zajmova i ograničen kapacitet za dodatno zaduživanje.

Osijek

I Ivan Radić, koji preuzima Osijek od dugogodišnjeg gradonačelnika Ivice Vrkića, planira se okrenuti vanjskim izvorima financiranja.

‘Cilj nam je što prije nastaviti započeto, ali i da započnemo neke nove projekte. I dok sam bio oporba u vijeću, govorio sam da moramo ići izvan proračuna Osijeka, prema županijskom, državnom i fondovima EU-a. Cilj nam je što manje trošiti gradski proračun, a što više se fokusirati na alternativne izvore financiranja’. 

Inače, više od četvrtine ovogodišnjeg osječkog proračuna, točnije 218,6 milijuna kuna, namijenjeno je kapitalnim projektima. U iduće tri godine najviše se planira uložiti u razvoj i unapređenje osječke Tvrđe (95 milijuna kuna), u deponije i reciklažna dvorišta za zbrinjavanje komunalnog otpada (84,2 milijuna kuna), u izgradnju i obnovu prometnica 151,8 milijuna kuna te za energetsku obnovu škola i dječjih vrtića (38 milijuna kuna).

Za razliku od Rijeke i Zagreba, Osijek nije pretjerano zadužen. Trenutni omjer duga i jednogodišnjeg proračuna iznosi 14 posto, što Radiću omogućuje dobru početnu poziciju za ostvarenje ambicioznih ciljeva.