SKUPLJI PLIN JE SAMO DIO SLAGALICE / Prijeti nam nešto još gore, mnogi će doći na rub siromaštva: 'Možete se manje grijati, ali tu nemate izbora...'

16.01.2022. 18:32:00

Skočit će cijene plina od prvog travnja, a mi smo se pozabavili inflacijom i enornmnim cijenama hrane koje građani sve teže plaćaju. Za Net.hr govore ekonomist Petar Vušković i sindikalist Krešimir Sever. 

Iako je godina tek počela, već se neko vrijeme zna da će biti jedna od skupljih. Cijene divljaju, najavljena su brojna poskupljenja, a posljednje što je "odletjelo" u zrak su cijene hrane.Na istoku Hrvatske, primjeric e, cijene graha su enormno visoke, pa čak više i od cijena mesa. Ovisno o vrsti, na đakovačkoj tržnici dosegnuo je 50, pa i 70 kuna po kilogramu, javlja Dnevnik.hr.

U travnju pak bi trebale skočiti cijene struje i plina, što građane možda i najviše muči. Plin bi trebao znatno poskupjeti, a na godišnjoj razini to bi značilo poskupljenje i do 3000 kuna. Vlada najavljuje da će reagirati, ali još ostaje za vidjeti što će to značiti za građane. 

Premijer Andrej Plenković u srijedu je najavio da će Vlada izaći s cjelovitim paketom mjera za ublažavanje učinka rasta cijena energenata na građane i gospodarstvo. "Imamo niz alata na raspolaganju, bilo da su u pitanju određene mjere ili aktivnosti najvećega distributera - a to je HEP - koji također može poduzeti određene mjere, regulatori, a u konačnici i Vlada, tako da ćemo do trenutka kada to pitanje postane aktualno imati cijeli paket koji će olakšati, odnosno spriječiti veći udar na standard građana", kazao je Plenković. 

Inflacija će nastaviti rasti

Ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković u razgovoru za Net.hr kaže da sve projekcije ukazuju da će inflacija nastaviti rasti. "Kako sam i ranije isticao, trebalo je djelovati dok je bila između 1 i 3%,. Inflacija je sada na razini od 4% i teško se može obuzdati, a pogotovo jer izvršna i monetarna vlast spavaju", kaže Vušković, dodajući da je standard građana izuzetno pao.

"Monetarna vlast još uvijek ima neovisni instrumentarij djelovanja kroz stope obvezne rezerve ili operacije na otvorenom tržištu. Izvršnoj vlasti, Vladi savjetujem da preko nacionalnog portala omoguće distribuciju jeftinije hrane sa sela u gradove. Hrana je još uvijek jeftinije na selu", napominje Vušković. Na takav način će se smanjiti trošak hrane u potrošačkoj košarici što je osobito važno za najosjetljivije skupine građana, one čiji su dohoci najniži.

Iako će poskupjeti i računi, građani su, kaže ekonomski analitičar, najosjetljiviji kod poskupljenja hrane. "Plin i struju mogu optimizirati, na primjer, manje se grijati. Kod hrane nemate izbora. Ulje, kruh i mlijeko morate kupovati. To su osnovne namirnice", dodaje. 

"Kad god imate krizu, a inflacija je signifikantno krizno ekonomsko stanje, tada treba razmisliti o promjenama. Građani su primorani mijenjati svoje potrebe i očekivanja. Upravo to je pokazatelj da je standard opao", dodaje. 

Pitali smo ga i što kaže na nedavno uspoređivanje cijena namirnica između Hrvatske, Njemačke i Francuske, a gdje se moglo vidjeti da su namirnice u Njemačkoj dosta jeftinije nego u Hrvatskoj. Vušković napominje da kod istraživanja uvijek treba postaviti pitanje koji je izvor analize, koje trgovine su ušle u izbor te koja je metodologija obrade podataka.

"Ne mislim da su cijene hrane u Francuskoj niže, ali mislim da imaju širu ponudu hrane. Kada imate širu ponudu to znači da imate širu mogućnost izbora kupiti jeftiniju hranu", dodaje. Kada bi, primjerice, u istraživanje recimo ušle trgovine kao što su food outleti, tada bi dobili potpuno različite rezultate od ovih koji sugeriraju da je cijena hrane skuplja u Hrvatskoj.

"Ukoliko se to odnosi na kupovnu moć to je svakako na strani zemalja s višim standardom kao što su Francuska ili Njemačka. Komparativna prednost je na njihovoj strani, a nama ostaje da više racionaliziramo financije u novčanicima", zaključuje ekonomski analitičar dr.sc. Petar Vušković.

Plin je već sada skuplji

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever u razgovoru za Net.hr ističe da nekakav paket Vlada mora donijeti. 

"Neprihvatljivo je da se takve stvari rade kad već sve skupa krene. Dobro je ako Vlada priprema paket puno ranije, bilo bi dobro da se oko toga paketa zajednički razgovara između socijalnih partnera i Vlade; dakle sindikati na jednoj strani, poslodavci na drugoj strani i Vlada RH, odnosno resorna ministarstva", veli Sever, koji dodaje da je to nešto što je izuzetno važno za sve te da treba uključiti i udruge umirovljenika i onda vidjeti koje su mogućnosti.

"Nisu jako velike, ali se dade dobro iskombinirati. Činjenica je da je energija roba koja je u posljednje vrijeme izuzetno tražena, i baš je zato dobila na cijeni. Problem je i što se polako prelazi i na ekološki prihvatljiviju proizvodnju energije, posebice električne energije kao takve, pa onda i to ima svoju cijenu, zato što se prelazi sa ugljena i mazuta pri proizvodnji na plin i nekakve druge oblike koji imaju svoju cijenu, a dodatno je tu i penalizacija zbog CO2. Sve to ima nekakve svoje razloge povećanja", kaže Sever.

Socijalno ugroženi bit će ugroženiji

Ističe da mi već za ovu ogrjevnu sezonu plaćamo skuplji plin. "Plin je plin poskupio na kraju prošlogodišnje ogrjevne sezone. Mi sad već plaćamo skuplji plin“, kaže. To poskupljenje, koje se odražava na veće ulazne troškove i troškove proizvodnje u gospodarstvu, na kraju će se preliti u krajnje cijene.

"Plaćat ćemo i veće račune za struju i plin, ali i veće cijene usluga i roba koje kupujemo. Sa ovako malim primanjima, sa tako niskom kupovnom moći, mi smo na dnu Europe po tome. Znači da će to biti itekako ozbiljan udar za većinu građana i onda je tu potrebno napraviti nekakve kombinirane mjere. S jedne strane treba uzeti sve u obzir, pa možda čak i onu krajnju mjeru koju će ekonomisti nazvati najnepopularnijom, ali ako treba i nju, a to je da se zamrznu cijene na određenoj razini, kao što je to Vlada bila napravila za gorivo", kaže Krešimir Sever. 

"Ima prostora u tome, ima prostora i u smanjenju PDV-a na plin, ima prostora u nekakvim subvencijama, gdje bi se najsiromašnijima trebalo dati nekakve određene subvencije za plaćanje tih računa, tako da tu neke kombinacije, one se moraju iznaći. Tu si i plaće i mirovine. Usporedno s tim treba pokrenuti podizanje plaća, a samim tim će onda rasti i mirovine", dodaje.

Za socijalno najosjetljivije, Sever kaže da bi trebale biti subvencije za plaćanje računa. "I sada postoje nekakve subvencije kada je riječ o socijalno-ugroženim kategorijama i plaćanju računa. Uz sve ove mjere, to neće pogoditi socijalno ugrožene koji su sada takvi, nego će ovakav polet u cijenama koji bi se mogao dogoditi, zapravo jedan daleko širi krug ljudi pretvoriti u socijalno ugrožene ljude", zaključuje Krešimir Sever u razgovoru za Net.hr.

Inače, prema podacima državnog zavoda za statistiku, medijalna neto plaća za listopad prošle godine iznosila je 6.039 kuna. To znači da je polovica zaposlenih imala manju, a polovica veću plaću od tog iznosa.

Izvor: Net.hr

Izvorni autor: Ines Brežnjak/Foto: Hrvoje Jelavić/PIXSELL

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.