Slavko Gamauf iz Poljane novi je predsjednik Udruge hrvatskog časničkog zbora gradova Pakrac i Lipik, odlučili su njegovi članovi na redovnoj izbornoj skupštini što je sinoć održana u pakračkoj gradskoj vijećnici. Uz Gamaufa novi sastav Gradskog odbora s četverogodišnjim mandatom činit će još i Stipo Hodak, Stipan Grgić, Marko Marošević, Vlado Stakor, Dario Marošević, Božidar Lujanac, Krešo Čehulić i Drago Skalnik. Izbori su obavljeni jednoglasno, a jedino je bilo sporno što je dosadašnji predsjednik u dva mandata Željko Špelić odbio kandidaturu za gradski odbor nagovaravši Stipu Hodaka da bude kandidat umjesto njega što je ovaj na kraju i prihvatio dok je Špelić izabran u Nadzorni odbor. Izbori u drugom planu No izbori nisu bili dominantna točka ove izborne skupštine već su kroz raspravu koja je trajala gotovo 90 minuta i u koju se uključivalo desetak od 30-tak prisutnih članova dominirale dvije teme: nezapisana sistematska povijest Domovinskog rata na ovom području te aktivnost dosadašnjeg predsjednika Špelića u Centru za nenasilnu akciju Sarajevo  od kojih je jedna bila dvodnevni posjet nekadašnjim pakračkim bojišnicama predstavnika raznih bivših vojski koje su 1991-95. međusobno ratovale u Hrvatskoj (pa i Pakracu), te BiH-a o čemu smo jesenas pisali i o čemu je bilo puno  neformalnih rasprava na internetu. Temu je u sklopu rasprave po Špelićevom izvješću o lanjskom radu  načeo Stipo Hodak izražavajući čuđenje što te točke nema na dnevnom redu, iako je bila najavljena. Krešo Čehulić je pojasnio da je Špelić htio tu temu staviti na dnevni red, ali da je Gradski odbor, pripremajući Skupštinu, nakon što se je Špelić izjasnio da je tamo nastupio kao privatna osoba, a ne ispred Udruge, smatra da o tome se onda nema što raspravljati, a članovima je ostavljena mogućnost da takvu aktivnost prijave Časnom sudu. No kako se već ranije Časni sud izjasnio da lani, kao i cijelog mandata, za njih nije bilo posla, nema se što raspravljati, rekao je Čehulić. Ipak prihvaćeno je da se o tome raspravlja po točkom  „različito“. Okruglim stolovima do zapisane povijesti Vrativši raspravu unutar dnevnog  reda Božidar Lujanac je kao problem istaknuo da je prošlo 25 godina od rata, a herojska obrana ovog kraja  je ostala nezapisana kao cjeloviti tekst pa se s toga nerijetko događa da doprinos ljudi ovog kraja u obrani Hrvatske svojataju pojedinci i postrojbe iz drugih dijelova. Stoga je Lujanac predložio da HČZ , što je prilikom glasovanja i prihvaćeno, bude inicijator organizacije okruglih stolova u kojem bi o presudnim bitkama u zaustavljanju banjalučkog korpusa govorili domaći branitelji što bi bila podloga za pisanje knjige. Stipo Hodak je podsjetio da je to inicijativa stara još od 2000. godine. Bilo je i novaca. Grad Zagreb je za monografiju uplatio 30.000 kuna, ali se nije  ništa napravilo. „Zar svi zapovjednici 76. bataljuna  trebaju umrijeti da bi se napisala monografija?, upitao se je Hodak. „Svi hoće istinu, ali upitajmo se što je tko od nas za to napravio“, rekao je Grgić podsjetivši na svoj prijedlog iz 1998. godine da se temeljom intervjua branitelja napravi interno izdanje monografije, što je odbijeno. Špelić je rekao da je bilo više pokušaju „ulaska“ u arhiv Ministarstva obrane, ali su se uvijek ispriječili tehnički i administrativni problemi. Na kraju, usvajajući program rada za 2017. godinu jednoglasno je uvršteno održavanje okruglog stola na temu „Početci organizacije obrane u Općini Pakrac“.  Inače u programu rada kao i kod prošlogodišnjih aktivnosti  nalazi se razne komemoracije i obilježavanja značajnih događaja  iz Domovinskog rata, edukacija mladih o Domovinskom ratu, stručno usavršavanje, suradnja s  gradovima i srodnim udrugama lokalne i državne razine. Prije toga prihvaćeno je i izvješće o ovogodišnjem radu u kojem su taksativno pobrojane upravo takve aktivnosti, te financijsko izvješće iz kojeg je razvidno da je lani Udruga HČZ potrošila  za sve aktivnosti  51.800 kuna od čega su 9.000 dobili iz gradskog proračuna Pakraca, 5.000 Lipika, 2.000 Županije, a 20.000 Ministarstva branitelja, dok su članarine i aktivnosti članova prihodovale 12.300 kuna. Gotovo identičan je  i ovogodišnji plan financiranja. Rasprava o Špeliću bez zaključka Nakon toga članovi Udruge su se vratili na  temu o aktivnosti sada već bivšeg predsjednika, koji je ponovo u naglasio da ih je obavljao kao privatna osoba, ne kao HČZ, te je jedini odgovoran i ne vidi u tome ništa sporno jer su odane počasti žrtvama Domovinskog rata na stratištima po cijelom ovom kraju. Stipo Hodak  je rekao da „imamo u Pakracu dovoljno domaćih aboliranih četnika i ne vidim potrebu da dovodimo još i druge“.  Slavko Gamauf je istaknuo da razumije Špelića mada on tako ne bi postupio. Špelić je dobro mislio, ali su rane svježe i mnogi, posebno majke i udovice, ga nikada neće razumjeti, rekao je Gamauf. Stipan Grgić je rekao da je on bio jedan dan na tom druženju i to nije bilo ništa posebno. On se je nadao da će možda u tim kontaktima doći do novih saznanja o nestalima osobama, ali ništa od toga. Marko Marošević je Špelića upita tko ga je ovlastio da dovodi četnike u Pakrac. „Možeš ih dovoditi sebi u kuću, ali ne i u moju ulicu. Budi mirotvorac u svoje ime“ poručio je Marošević. Odgovarajući na ove rasprave Špelić je istaknuo da ga ovlastio nije nitko. Oni su prešli redovno granicu kao i svi drugi ostvarivši time pravo na kretanje Hrvatskom za što nitko ne izdaje posebne  dozvole. Naši građani idu u BiH radi raznih kupovina, gospodarstvenici u Srbiju i obratno i ne vidim u čemu je problem. U tim aktivnostima svagdje sam govorio da je Pakrac mirna i civilizirana sredina i ovakva reakcija me stoga razočarala. Unatoč tome ja ću kao Željko Špelić nastaviti ove aktivnosti i svagdje se predstavljati kao časnik Hrvatske vojske, zaključio je raspravu Špelić, a drugih zaključaka nije niti bilo pa su na red došli gosti. Među njima je bilo više predstavnika braniteljskih pakračkih i lipičkih udruga, te kolege iz novljanske organizacije. No govorili su samo predstavnici jedinica lokalne samouprave. Marijan Širac, voditelj odsjeka za opće poslove i društvene djelatnosti pakračke gradske uprave je u ime gradonačelnice i požeškog župana zahvalio na dosadašnjem radu, naročito na djelu koji se odnosi na edukaciju mladih ljudi koji su u Pakrac došli obići ovu bojišnicu poželjevši novom vodstvu uspješan rad. Lipički dogradonačelnik, Slobodan Katunar, uz protokolarne čestitke bivšem i novoizabranom vodstvu,  je naročito pozdravio ideju o održavanju okruglih stolova predloživši časnicima da u taj posao uključe lokalne povijesne stručnjake koji su se dokazali obradom teme Domovinskog rata, ali da istraživanje prošire i na metodu intervjua. „Vukovar je u medijima eksponiran i to nije problem. Problem je što smo mi premalo u medijima, a upravo ovdje se raspala zamišljena srpska linija Virovitica-Karlovac-Karlobag i to treba zapisati istaknuti“ rekao je Katunar. Sjednicu je zaključio novoizabrani predsjednik Slavko Gamauf zahvalivši dosadašnjem  na kvalitetnom osmogodišnjem radu i istaknuvši želju da će se nakon ovih rasprava svi članovi udruge zajednički orijentirati na potrebu za isticanjem istine, naročito u medijima.