Stožer kreće u 'lov' na komuniste, udbaše i kosovce na krilima 650.000 potpisa

Donošenje ovog zakona značilo bi političko samoubojstvo za velik broj reformiranih komunističkih kadrova u vladajućoj stranci, bio to u trenutku predlaganja zakona HDZ ili SDP.

Stožer za obranu hrvatskog Vukovara putem našeg portala je objavio kako trenutno rade na prijevodu poljskog zakona o lustraciji kojeg planiraju prilagoditi hrvatskom zakonodavstvu. Ohrabreni uspjehom u prikupljanju potpisa za referendum o izmjeni Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, 'stožeraši' će pokušati nešto što još nitko nije uspio – "natjerati" Sabor da izglasa zakon o lustraciji.

Na taj način onemogućilo bi se bivšim udbašima, kosovcima, oznašima i drugim komunističkim obavještajcima i istaknutim dužnosnicima, da sudjeluju u obavljanju odgovornih javnih poslova. Oni tako ne bi mogli biti ministri, saborski zastupnici, suci, policajci... Jasno je što bi to značilo za hrvatsku javnu scenu – s nje bi morao sići velik broj "uglednika". Upravo je zato vrlo teško ostvariv; donošenje ovog zakona značilo bi političko samoubojstvo za velik broj reformiranih komunističkih kadrova u vladajućoj stranci, bio to u trenutku predlaganja zakona HDZ ili SDP.

Zakone o lustraciji, kao što smo već i pisali, ima nekoliko zemalja, a ističu se Poljska i Češka. Kako je Poljska krenula u lustraciju? Nakon pada komunizma 1989. godine, rođena je Treća Poljska republika. Rasprave o lustraciji počele su vrlo brzo. Prvi zakon o lustraciji donesen je 1992. godine, no Ustavni sud proglasio ga je protuustavnim. Drugi zakon donesen je 1996. godine te se s primjenom započelo 1997. Idućih 10 godina, lustracijom se bavio Ured pučkog pravobranitelja. 2007. je na snagu stupio novi zakon o lustraciji kojim je moć lustriranja dobio Institut nacionalnog sjećanja umjesto pučkog pravobranitelja. No, najbitniji članci zakona ponovo su proglašeni neustavnim. Zbog toga, oko 700.000 ljudi koji su trebali objasniti svoju ulogu u bivšem sustavu (odvjetnici, novinari, akademici, javni bilježnici...) to nisu bili obvezni učiniti. Zato se općenito smatra da lustracija u Poljskoj nije provedena do kraja.

- Mislim da za provođenje lustracije u Hrvatskoj nije kasno, ali da će to biti jako teško postići u našim uvjetima. Posve je jasno da je pravi trenutak za lustraciju izgubljen. Te strukture i njihovi nasljednici su se prilično dobro etabilirali. To više nije tako jednostavno kao što je moglo biti 1990.-ih godina - kaže nam Ivo Banac, bivši saborski zastupnik i istaknuti član Hrvatskog helsinškog odbora. Banac kaže kako je prema njegovim saznanjima poljski zakon, uz češki, bolji od većine drugih zakona o lustraciji.

Ukoliko na dnevni red Sabora lobiranjem uspiju staviti prijedlog zakona o lustraciji, već će to biti veliki uspjeh Stožera za obranu hrvatskog Vukovara. Sve više od toga – bilo bi ravno čudu.

Izvornu vijest možete pogledati OVDJE