Susret braniteljica Republike Hrvatske održava se ovu subotu 25. svibnja u Solinu i Splitu

Rat je od pamtivijeka bio sastavnim dijelom povijesti čovječanstva. Pritom se njegov spomen dominantno vezivao uz muškarce. U ratnim uvjetima ženi se najčešće pridavala uloga majke, žene, čuvarice ognjišta, potpore u prikupljanju pomoći i žrtve rata. Ipak, u stvarnosti, brojni su primjeri žena ratnica koje su se svojom hrabrošću i oružjem upisale u povijest – od Amazonki do hrvatskih braniteljica u Domovinskom ratu. Lik žene-ratnika odigrao je tijekom povijesti važnu ulogu u mnogim društvima, od pustolovnih priča o amazonkama, preko Ivane Orleanske do žena koje su se rame uz rame s muškarcima borile u II. svjetskom ratu. Danas su žene prisutne u brojnim oružanim konfliktima diljem svijeta. Pritom je prekretnica u angažmanu žena u ratu bio Drugi svjetski rat, koji, ne samo da je rezultirao „feminizacijom“ oružanih snaga, nego je označio i značajan porast žena boraca. Valja spomenuti i kako je 1961. godine u Kopenhagenu održana prva NATO konferencija žena, viših časnica u savezničkim snagama s ciljem definiranja statusa, uvjeta zapošljavanja, razvoja karijere žena u savezničkim oružanim snagama. „Petnaest godina kasnije, točnije 19. srpnja 1976. godine, NATO-ov vojni odbor formalno postaje Odbor za žene u NATO snagama (CWINF-Committee of Women in the North Atlantic Treaty Organization Forces). Tako je tijekom godina, uloga i potencijal žena u oružanim snagama dobio na važnosti u političko-vojnom miljeu, a glavni cilj Odbora je promocija i razvijanje najučinkovitijeg angažiranja žena u odori i razvoju njihove karijere. Danas su žene prisutne u vojnim formacijama diljem svijeta te su aktivne sudionice oružanih akcija. Stoga je i priču o Domovinskom ratu u Republici Hrvatskoj nemoguće ispričati bez ukazivanja na ulogu koju su tijekom tog razdoblja imale žene. Žene su u Oružanim snagama Republike Hrvatske aktivno sudjelovale u širokom spektru aktivnosti – izvidničkim postrojbama, vojnoj policiji, topništvu, inženjeriji, sanitetu, mornarici, zrakoplovstvu i brojnim drugim. No usprkos tome, uloga žena u ratu često minorizira. Navedenu percepciju braniteljica u društvu potrebno je nužno mijenjati. Prema podacima Ministarstva hrvatskih branitelja, u Domovinskom ratu aktivno je sudjelovalo 24.246 žena, od kojih 2.704 iz Splitsko-dalmatinske županije. Od ukupnog broja braniteljica u našoj županiji, 132 više nisu među nama.   Susreti braniteljica u Splitu Ove godine susreti braniteljica održavaju se 25.svibnja u Splitu a evo i rasporeda događanja: 09.00    Okupljanje sudionica i sudionika u Solinu na južnoj strani svetišta Gospe od Otoka 09.30    Polaganje vijenaca na splitskom groblju Lovrinac 10.00    Polaganje vijenaca Gospin otok Solin 10.30    Sveta misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske braniteljice i branitelje - Crkva Gospe od Otoka, Solin 12.00    Otvaranje izložbe „Žena – majka – ratnica“ - Dom Hrvatske vojske Lora, Split 12.15    Svečana akademija - Dom Hrvatske vojske Lora, Split 13.30    Prigodno druženje braniteljica, članova obitelji poginulih i nestalih branitelja, uzvanika i ostalih sudionika na ručku 15.30    Obilazak ratnih brodova i naoružanja na Zapadnoj obali rive 18.00    Završetak susreta   Kako je krenulo Prije četiri godine krenula je inicijativa braniteljica iz Slavonije te su se prvi put okupile u Vinkovcima. Poziv je išao od jedne do druge i taj susret ostat će zabilježen u njihovim srcima i sjećanju. Već tada se rodila ideja da susrete organiziraju svake godine u drugom gradu, da pokušamo doći do svih braniteljica bez obzira da li su u nekoj udruzi ili ne. Došle smo iz svih krajeva Lijepe naše. Braniteljice VSŽ-e upriličile su 2017. godine i drugi susret braniteljica, a idući susret dogovoreno je da se održi 2018. godine u Petrinji, što je i ostvareno. Tijekom 2018.godine u Petrinji održane su tribine u kojima su sudjelovale braniteljice iz raznih krajeva Hrvatske:

• Vinkovci – Ljiljana Poje – Osvrt na početke okupljanja i zajedništva braniteljica;
• Glina – Katica Gašljević Tomić – Brojnost udruga proizišlih iz Domovinskog rata;
• Zadar – Ivana Haberle – Današnja uloga žene u društvu s osvrtom na sve dosadašnje politike;
• Zagreb – Zorica Gregurić – Hrvatske braniteljice u kulturnom i audiovizualnom prostoru RH;
• Petrinja – Aleksandra Milković – Uloga novinara u Domovinskom ratu;
• Karlovac – Sabina Protulipac – Zašto su žene braniteljice nevidljive.

Susret u Petrinji održan je 2. lipnja i tom prigodom u prigradskom naselju Mošćenica otvoren je prvi Trg braniteljica u Hrvatskoj. Kroz redovita godišnja okupljanja braniteljice Republike Hrvatske nastojat će promicati sljedeće ciljeve:

• očuvati trajnu uspomenu na Domovinski rat,
• promicati vrijednosti Domovinskog rata,
• promicati istinu o Domovinskom ratu utemeljenu na činjenicama,
• poticati zajedništvo braniteljske populacije,
• ukazivati na ulogu žena i majki u Domovinskom ratu,
• širiti istinu o braniteljicama danas – predstavljati ih kao žene koje i u miru, kao i u ratu, doprinose svojim zajednicama i domovini,
• omogućiti dostojanstven život braniteljicama i braniteljima,
• potaknuti medije da daju zasluženo mjesto braniteljicama u medijskom prostoru te društvu.

U okviru Susreta braniteljica Republike Hrvatske bit će otvorena izložba ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“. Autorica izložbe je Vera Jurčević, predsjednica Kluba žena Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata – Ogranak grada Petrinje, a postav je u zavičajnoj zbirki Gradac, a evo što o njoj kaže Ivana Andrijašević „Izložba ratnih fotografija „Žena – majka – ratnica“ nastala je u potrazi za nepoznatom, ženskom pričom iz Domovinskog rata. Njome autorica izložbe, Vera Jurčević, i sama hrvatska braniteljica, daje glas nečujnim i u društvu nedovoljno priznatim hrvatskim braniteljicama. Naime, iako su se ove junakinje našeg doba rame uz rame borile s muškarcima, njihova uloga u Domovinskom ratu do danas je ostala gotovo nezapažena. Ova je izložba ratnih fotografija po mnogo čemu zanimljiva. Prvenstveno, zamišljena je kao svojevrsna nedovršena izložba koja se obogaćuje novim fotografijama pri svakom njezinom postavu. Potaknute izložbom u svom mjestu ili gradu, braniteljice često same dostavljaju autorici izložbe nove fotografije te se na taj način metodom snježne grude obogaćuje izložba. Nadalje, autori fotografija izloženih u okviru ove izložbe najčešće nisu profesionalni fotografi ni novinari, već braniteljice i branitelji. Kao rezultat, kvaliteta tih fotografija možda nije najbolja, no kao takva ona bez filtera i uljepšavanja oslikava život u vremenu njihova nastanka – život u doba rata. Njihove fotografije donose nam priče neznanih hrvatskih junakinja. Pokazuju nam njihove osmijehe u vremenu straha, višestruko zavrnute rukave prevelikih uniformi krojenih za muškarce, nezgrapne i nekoliko brojeva veće vojničke čizme ili neadekvatnu obuću na nogama onih koje nisu bile dovoljno sretne da dobiju svoj par prevelikih čizama. Tek ponekada, u trenucima umora i nesvjesnosti da je ispred njih fotoaparat, na licima im se ispisala zabrinutost – no ne za sebe, već za svoju djecu i obitelji. Kroz fotografije koje je prikupljala tijekom godina iz privatnih albuma hrvatskih braniteljica i branitelja, autorica izložbe pretvorila je male ljudske priče u velike. Žene s ovih fotografija i njihove priče su vrijedne slušanja, gledanja i divljenja. Zato, zastanimo na trenutak odajmo im zasluženu počast.  Bruno Vukić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata RH - podružnica Splitsko-dalmatinske županije