Vijesti Najčitanije
Ubojici Jean-Michela Nicoliera ni Hrvati ni Francuzi ne mogu ništa
Sudbina francuskoga dobrovoljca Jean-Michela Nicoliera, koji je ubijen u jesen 1991. kao zarobljenik srpskih snaga na Ovčari, a tijelo mu nikad nije pronađeno, dospjela je i pred Europsku komisiju.
Naime, nedavna godišnjica pada Vukovara i odluka vukovarskih vlasti da “Most prijateljstva” ponese ime francuskog dragovoljca koji se pridružio braniteljima Vukovara, očito su ponukali Ružu Tomašić, zastupnicu u Europskom parlamentu, da upita Europsku komisiju o statusu izvršitelja nekažnjenih ratnih zločina u Vukovaru.
Konkretno, Tomašić je zatražila od Komisije da se očituje sprječava li priznavanje statusa “svjedoka suradnika” ratnim zločincima pred srbijanskim pravosudnim organima njihovo procesuiranje pred pravosudnim organima država članica Europske unije. Naime, Spasoje Petković poznat i kao Štuka, priznao je na Specijalnom sudu u Beogradu još prije deset godina cijeli niz zločina, među ostalim i ubojstvo Nicoliera, koji je nakon mučenja na Ovčari i ubio, ispalivši mu hitac u glavu. No, prelazak u status “svjedoka suradnika” izbrisalo ga je s liste optuženika. Unatoč kaznenim prijavama u Hrvatskoj i Francuskoj, Štuku više nitko nije procesuirao. Inače, u procesu pred Specijalnim sudom optuženi Miroslav Đanković je “svjedoka suradnika” Petkovića svojedobno nazvao patološkim ubojicom, optuživši ga za ubojstvo ukupno pet zatvorenika iz hangara na Ovčari. Navodno je ubio jednu tročlanu obitelj, kao i dvojicu Jehovinih svjedoka koje je usmrtio bombom.
O zločinačkim aktivnostima Petkovića svjedoče i iz Udruge dr. Ante Starčević iz Tovarnika, čiji čelnik Antun Ivanković kaže: “Nije ovo na Ovčari jedino što se veže uz tog zločinca. Ima živih svjedoka koji imaju što kazati i o njegovoj ulozi na Sajmištu. Nisu ga bez razloga zvali Monstrum”, kazat će o “kuriru kapetana Miroslava Radića”, inače iz Rume, koji je 1991. redovno služio vojni rok u JNA. Ivankovićeva udruga zna i za stradalnicu iz Vukovara čijeg je oca i supruga ubio upravo Petković.
Vrijeđanje žrtava
“Nije mi jasno zašto se takve likove ne procesuira, baš kao i one koji su bili zapovjedno odgovorni za zločine u istočnoj Slavoniji, a mogli su i spriječiti zločine. Imamo svoju državu, a ništa se ne poduzima. Krivci polako i umiru, ali nismo dočekali da budu i osuđeni za svoja zlodjela. To vrijeđa žrtve. Samo u Tovarniku, Lovasu i Sotinu pobijeno je više od 200 ljudi bez borbi, nakon okupacije tih mjesta”, podsjeća Ivanković, čija je udruga i inicirala da Nicolierovo ime ponese neka vukovarska institucija ili znamenitost. Na njihov prijedlog Nicoliera je posmrtno odlikovao i predsjednik dr. Ivo Josipović. Objavili su i knjigu “Jean ili miris smrti”, a pripremaju i dokumentarac o mladom francuskom borcu pod nazivom “Sve je bio dobar san”.Izvorni članak možete pogledati OVDJE
| Zakazalo pravosuđe Ne da nismo zadovoljni samo procesima zločincima s Ovčare koji su se vodili u Beogradu, nego nismo zadovoljni ni našim pravosuđem, jer optužnice DORH-a ne obuhvaćaju glavne aktere zločina u, primjerice, srijemskim selima. Od generala Dušana Lončara, njegova zamjenika Slave Stojanova, zapovjednika logora Tovarnik Ljubomira Jorgića i njegova zamjenika Save Ivanovića. Kako je moguće da komanadir milicije srpske oblasti SAO Slavonija i Baranja Željko Krnjajić kao takav nije obuhvaćen optužnicom? Moglo bi se govoriti i o ulozi dr. Ljeposave Stanimirović i dr. Dragana Martinovića koji su bez pregleda tijela žrtava ispisali potvrde o smrti i tako počinili kaznena djela”, optužuje Ivanković. |
Bez odgovora iz DORH-aOdvjetnici koje smo konzultirali o ovom slučaju podsjećaju da je još u listopadu 2006. u Zagrebu potpisan ugovor između DORH-a i srbijanskog Tužilaštva za ratne zločine o suradnji u progonu počinitelja ratnih zločina, čime je regulirana suradnja po ovom pitanju, razmjena dokaza i obavijesti, ustupanje i upotreba dokaza... Mogućnost pokretanja procesa protiv Petkovića zbog istoga kaznenog djela zapravo ovisi o nizu proceduralnih razloga - primjerice, o tome kakav je status imao Petković u samom početku procesa i kada je dobio status “suradnika”. O tome ovisi može li Hrvatska pokrenuti kazneni postupak ili bi se radilo o istom kaznenom predmetu u okviru kojega je Petković i dobio “oprost”. Ne znamo ni u kojoj je fazi DORH obaviješten o detaljima, i je li uopće, u skladu sa sporazumom, tražio obavijest o stanju predmeta, kažu naši sugovornici. Ako DORH podnese takav zahtjev, srpska strana treba dostaviti sve dokaze, evidencije i podatke, na temelju kojih Državno odvjetništvo može odlučiti hoće li pokrenuti kazneni postupak. O svemu ovome smo pitali i DORH, ali do zaključenja izdanja nismo dočekali odgovor. |
