VELIKO ISTRAŽIVANJE: CRO DEMOSKOP Podrška HDZ-u sve bliža SDP-ovoj

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno odmah nakon objave rezultata drugog kruga lokalnih izbora, dok su se čelnici obiju vodećih stranaka proglašavali pobjednicima izbora, pokazuje nastavak trenda smanjenja izborne potpore SDP-u uz istovremeni mjesečni rast potpore HDZ-u. Uz ove dvije stranke još samo Laburisti prelaze izborni prag na nacionalnoj razini, a nastavljen je trend rasta potpore HNS-u. Ovo su glavni nalazi ovomjesečnog ispitivanja političkih preferencija u našoj zemlji godinu i pol dana nakon posljednjih parlamentarnih izbora. Na ljestvici stranačkih preferencija (rejting stranaka) SDP je na prvom mjestu, a ispred HDZa,  Hrvatskih laburista i HNS-a. SDP početkom lipnja bilježi novi najslabiji rezultat od posljednjih parlamentarnih izbora, odnosno sada 23,9 posto izbora (prema prošlomjesečnih 24,8%, ili najviših 34% iz veljače prošle godine). Unatoč ovom padu potpore u zadnjih godinu dana, SDP je i dalje vodeća hrvatska stranka, ali sa sve manjom prednošću pred najvećom opozicijskom strankom. HDZ-u je nakon izbora za Europski parlament, kao i lokalnih izbora, povećana izborna potpora koja sada iznosi 20,8 posto (pema 19,5% iz svibnja, odnosno 17,1% iz lanjskog lipnja). Uz ove dvije stranke izborni prag na nacionalnoj razini prelaze i Hrvatski laburisti s izborom od 8,8 posto (prema 9% iz svibnja; najbolji rezultat zabilježen je u prošlogodišnjem prosincu 10,2%). Izborna kampanja za lokalne izbore, ali i promjena na stranačkom vrhu povećao je izbor HNS-a u posljednja tri mjesečna istraživanja (u lipnju 4,2%, u svibnju 3,3%, u travnju 2,8%, dok je u ožujku popora bila svega 2,6%). HSS je peti s izborom od 2,8 posto, a slijedi HDSSB s 1,9%. HSP dr. Ante Starčević je sedmi s 1,8%, dok je "obični" HSP na 1,6% izborne podrške. Pet se stranaka natiskalo između 1% i 1,5% (Nezavisna lista Ivana Grubišića 1,5%, HSLS 1,4%, IDS i HSU po 1,3%, Hrast 1,1% i BUZ 1%). Sve su ostale stranke imale skupni izbor od 1,4. Zabilježen je vrlo visok udio naših građana/ki koji ne znaju za koga bi glasali (25,3%), uz izrazito visoki udio apstinenata u ukupnom uzorku (oko 40% od ukupne populacije). Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 41,3% izbora (prošli mjesec 43,9%) najpozitivniji je političar u zemlji čime se nastavlja njegova dominacija na ljestvici odabira najpozitivnijeg hrvatskog političara, a koja traje od početka njegova mandata. Drugo mjesto na ovoj ljestvici ministar financija Slavko Linić s izborom od 5,7% što je vidljiv rast izbora u odnosu na prošlomjesečnih 2,4%. Dragutin Lesar je sada treći s izborom od 5,4% (prošli mjesec 7,2%). Izborna kampanja u Zagrebu i pobjeda povećali su izbor Milana Bandića za najpozitivnijeg hrvatskog političara sa svibanjskih 2,2% na sadašnjih 5,1%. Još je samo Ruža Tomašić zabilježila rast izbora za najpozitivniju političku osobu u zemlji s 3,3% na 4,9%. Šesto mjesto drži hrvatski premijer Milanović s izborom od 4,3% (prema 11,6% prije godinu dana), dok je njegov glavni politički rival Tomislav Karamarko s 2,1% izbora na osmom mjestu. Među deset najpozitivnijih hrvatskih političara još su Vesna Pusić s 2,9%, Ivan Grubišić s 2% i Jadranka Kosor s 1,2% izbora. Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara peti mjesec u nizu drži Tomislav Karamarko s ovomjesečnih 30,5 posto izbora (prema svibanjskih 29,6%). Zoranu Milanoviću na drugom je mjestu s vidljivijim porastom izbora za najnegativnijeg hrvatskog političara koji sada iznosi 19 posto (prema 16,4% iz svibnja). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije političke osobe (sada 13,6% prema 13,2% iz svibnja). Slavko Linić s izborom od 9,8 posto drži četvrto mjesto, a slijedi ga Ivo Sanader s 6,5 posto. Željko Kerum je peti s izborom od 2,7%, a slijedi ga bivši prvi potpredsjednik Vlade Čačić s 2,5% izbora. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političara još su Ruža Tomašić s 2%, Željko Jovanović s 0,9% i Vesna Pusić s 0,7% izbora. Redoslijed na vrhu prethodnih dviju ljestvica (pozitivni i negativni doživljaj hrvatskih političara) potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Na ovoj ljestvici pojedinačnih percepcija najbolji doživljaj ima predsjednik Josipović s netto pozitivnim doživljajem od 70,4 postotnih poena (netto doživljaj predstavlja razliku pozitivnog i negativnog doživljaja). Predsjednik Josipović je pozitivan za 81,2% građana/ki (prema 83,6% iz svibnja), dok je negativan za 10,8% (prije mjesec dana 9%). Zoran Milanović je pozitivan za 39,5% ispitanika/ca (u svibnju 40%), a negativan za 49,4% (u svibnju 47,7%). Prvi je ministar u ukupnom doživljaju netto negativan 9,9 postotnih poena, te već četvrti mjesec bilježi negativni balance score. Tomislav Karamarko pozitivan je za 16,6% građana/ki (u svibnju 12,3%), dok je za njih 72,6% negativan (u svibnju 72,7%). Predsjednik HDZ-a je u ukupnom doživljaju netto negativan s 56,1 postotnih poena. Dragutin Lesar pozitivan je za 50,4% građana/ki (u svibnju 54,1%), dok je za njih 23,4% negativan (u svibnju 19,2%). Predsjednik Laburista je u ukupnom doživljaju netto pozitivan 27 postotnih poena. Predsjednica HNS-a i prva potpredsjednica Vlade RH Vesna Pusić je pozitivna za 54,3 posto građana/ki, a negativna za 30% (netto pozitivan doživljaj od 24,3 postotnih poena). Među ostalim stranačkim prvacima i istaknutijim političarima u zemlji najbolji doživljaj zabilježen je za predsjednika Sabora Josipa Leku (netto pozitivan 40,3 postotnih poena), a slijede ga Ivan Grubišić (netto pozitivan 23,9 postotnih poena), Branko Hrg (10,4). Ruža Tomašić je svojim izjavama i obrazloženjem iste o "gostima u Hrvatskoj" srozala svoj netto doživljaj iz pozitivnog u ožujku (+15,2 postotnih poena) na negativan u travnju (-18,5 postotnih poena), svibnju (-5,5) i lipnju (-2,0). U posljednjem istraživanju izdvojile su se dvije teme po učestalosti izbora za  događaj/temu mjeseca svibnja: lokalni izbori i kampanja (30,3%) i gospodarska kriza, rast nezaposlenosti, štrajkovi i prosvjedi radnika s izborom od 25,3%. Slijede dvije teme s izborom od 7 do 11 posto: prikupljanje potpisa za referendum građanske inicijative "U ime obitelji" s izborom od 10,7% i nepravomoćna haška presuda šestorici čelnika političkog i vojnog vrha Herceg Bosne s izborom od 7,0%. Pet je događaja s izborom između 2 i 3,5 posto: prvomajski sindikalni prosvjed i najave generalnog štrajka i blokade zemlje (3,5%), štrajk u Croatia Airlines-u (3,1%), smjena čelnika HEP-a i događaji oko isplate 48 milijuna kuna bonusa radnicima (3,0%), smrt nogometaša Ivana Turine (2,4%), najave pojeftinjenja hrane ulaskom Hrvatske u EU (2,3%). Sve su ostale teme zabilježile rijeđi izbor uključujući i Odluku Ustavnog suda o ukidanju kurikuluma zdravstvene kulture što je zabilježilo izbor od svega 1,9%. Vlada RH u svom sedamanestom mjesecu od potvrde u Hrvatskom saboru uživa potporu 34,4 posto hrvatskih građana (prije mjesec dana 34,6%), dok vladinu politiku ne podržava 50,5 posto građana (prema 50,9% iz svibnja) uz 15,1 posto neodlučnih. U usporedbi s rezultatima iz prvog mjerenja u veljači prošle godine ta se podrška strmoglavo spustila s tadašnjih 69,3 posto na ovomjesečnih 34,6 posto. Taj je trend zabilježen i u školskoj ocjeni rada Vlade koja i ovaj mjesec dobila mršavu dvojku (2,22), dok je u prvom mjerenju u mandatu ove Vlade  početkom veljače prošle godine ta ocjena iznosila 3,10. Izvornu vijest možete pogledati OVDJE