Geofizički odsjek Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu objavio je simulaciju potresne trešnje petrinjskog potresa magnitude 6,4 29. prosinca 2020. Ova simulacija napravljena je u sklopu istraživačkog rada doktorandice Helene Latečki, pod vodstvom doc. dr. sc. Josipa Stipčevića s PMF-a i u suradnji s dr. sc. Irenom Molinari s Nacionalnog instituta za geofiziku i vulkanologiju (INGV) iz Italije.
Video prikazuje rezultate simulacije vertikalne komponente brzine gibanja tla u petrinjskom potresu koji se dogodio 29. prosinca 2020. u 12.19, magnitude 6,4 po Richteru. Za simulaciju je korišten novi 3D model brzina i gustoća za područje središnje Hrvatske te pojednostavljeni točkasti model izvora potresa.
Premda preliminarni, rezultati jasno pokazuju u kolikoj mjeri struktura tla nekog područja utječe na kompleksnost rasprostiranja potresnih valova te efekte pojačanja i produljenja trešnje. Tako, primjerice, u dolinama valovi ostaju zarobljeni u mekšim sedimentnim naslagama, između površine i čvrste stijenske mase u podlozi. Uslijed toga dolazi do produljenja trajanja trešnje i povećanja amplitude valova (npr. Zagreb se tresao nešto dulje od minute!).
S druge strane, u gorskim područjima, gdje stijene dolaze do površine, može se vidjeti brz prolazak valne fronte te slabija i kraća trešnja. Zanimljivo je uočiti da na nekim dijelovima dolazi do kanaliziranja valova (npr. Zaprešić) te se time također povećava intenzitet potresa iako je područje relativno daleko od epicentra.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.