Vlada ispunila zahtjev branitelja koji već dva mjeseca prosvjeduju; Minimalna plaća iduće godine bruto 3029,55 kn

Odgođena primjena odredbe o braniteljskim mirovinama Primjena odredbe Zakona o mirovinskom osiguranju kojom se braniteljske mirovine dijele na braniteljski i radni staž odgađa se za šest mjeseci, odnosno primjenivat će se od 30. lipnja iduće godine, odlučila je u srijedu Vlada na sjednici. Ova je odgoda bila jedan od zahtjeva branitelja koji prosvjeduju ispred resornog ministarstva, a ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić na sjednici je Vlade, kao i u izjavi novinarima po njenom završetku, naglasio da su ispunili taj zahtjev nakon razgovora s braniteljima na saborskom odboru za ratne veterane. Primjenom odredbe o izračunu braniteljske mirovine ne bi došlo do nikakvih izmjena u njihovim iznosima, dodao je. "Što se tiče izračuna visine braniteljske mirovine ne mijenja se ništa, niti sada, niti će se mijenjati nakon 30. lipnja 2015. godine", rekao je Mrsić. Branitelji su, kaže Mrsić, odgodu tražili jer smatraju da bi razdvajanje na braniteljski dio i radni staž dovelo do smanjenja njihovih mirovina, da će se one izračunavati "na neki drugi način". "Mi jasno tvrdimo da neće biti nikakvih promjena ni u izračunu mirovine, ni u njezinoj visini", poručio je Mrsić. Dodao je i da će biti formirano povjerenstvo koje će kontrolirati proces tijekom šest mjeseci odgode primjene uredbe o razdvajanju braniteljskih mirovina na dva dijela. "Nadam se da ćemo u tih šest mjeseci postići konsenzus s braniteljima", rekao je. Objasnio je kako se uredbom o razdvajanju braniteljske mirovine samo želi pokazati da branitelji imaju i radnog staža, da su radili prije no što su odlazili u Domovinski rat. A taj se dio treba financirati iz doprinosa, a ne iz proračuna. "Mi samo želimo pokazati da i u mirovinama koje se isplaćuju prema posebnim zakonima ima i dio radnog staža. Također, želimo pokazati jasno financiranje - koliko iz proračuna, a koliko iz doprinosa iz naših plaća", pojasnio je. Drži da je to u interesu i branitelja i mirovinskog sustava "jer se transparentno pokazuje način financiranja mirovina koje se po posebnim zakonima financiraju iz proračuna". Uredbom se mijenja i dosadašnji način prijavljivanja u obvezno mirovinsko osiguranje te od sada ni jedan radnik neće moći početi raditi ako nema prijavljeno obvezno mirovinsko osiguranje. Do sada je zakonska obveza bila da se ono mora prijaviti 24 sata prije samog stupanja na radno mjesto, ali su, rekao je Mrsić, inspekcijskim nadzorima utvrđena kršenja te odredbe. Tako je, naveo je, u jednom od nadzora utvrđeno da je od 100 radnika njih 90 baš taj dan počelo raditi.. Smanjena osnovica za plaće državnih dužnosnika Vlada je u srijedu smanjila osnovicu za izračun plaće državnih dužnosnika na 3890 kuna bruto, te je odredila da će minimalna plaća zaposlenih u Hrvatskoj u idućoj godini iznositi 3029,55 kuna bruto. Plaće državnih dužnosnika smanjenje su tako za oko 10 posto, a Vlada je tom odlukom ispunila obećanje da neće doći do povećanja njihovih plaća temeljem izmjena Zakona o porezu na dohodak, koje stupaju na snagu od 1. siječnja. "Primjena izmjena Zakona o porezu na dohodak imala bi za posljedicu porast plaća državnih dnužnosnika u prosjeku za 1000 kuna, ako ne i više", rekao je ministar uprave Arsen Bauk. S obzirom na javno izražen politički stav da porezni sustav ne bi trebao imati takav utjecaj na plaće dužnosnika, kaže Bauk, osnovica za utvrđivanje bruto plaće državnih dužnosnika smanjuje se na 3890 kuna, pa će im plaće ostati otprilike na istoj razini. Ova će se osnovica primjenjivati za plaću za prosinac koja se isplaćuje u siječnju 2015. godine. Bauk je naglasio da je od početka krize, odnosno od 2008. do danas, osnovica plaće državnim dužnosnicima smanjenja za 28,9 posto. Vlada je uredbom odredila i da će minimalna plaća u Hrvatskoj u idućoj godini iznositi bruto 3029,55 kuna, što je uvećanje u odnosu na 2014. za 11,94 kune. Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić izvjestio je kako je održan niz konzultacija i sastanaka sa socijalnim partnerima na kojima, nažalost, nije postignut konsenzus o iznosu minimalne plaće, no Vlada je ipak uvažila "određene argumente" socijalnih partnera. Temeljem izmjena poreznih zakona, cijela minimalna plaća je neoporeziva. Vlada je na sjednici produljila 1500 radnih dozvola te dopustila još 215 novih dozvola za zapošljavanje stranaca u idućoj godini, od kojih je 15 za sezonsko zapošljavanje. "Mi smo ovih godina bili vrlo restriktivni i nastavljamo s istim kvotama kao što smo i do sada", kazao je Mrsić. Nije prihvaćen prijedlog brodogradilišta, koja su zatražila 3218 novih dozvola za zapošljavanje. "S obzirom da na Zavodu za zapošljavanje imamo svih kadrova, smatramo da se sa stručnim osposobljavanjem mogu zadovoljiti potrebe brodogradnje", objasnio je Mrsić. Odlukom o obnavljanju i skladištenju robnih zaliha, Vlada je odlučila obnoviti zalihe cjepiva protiv morbila, rubele i rubeole, i to nabavkom cjepiva od Imunološkog zavoda čija je ukupna vrijednost nešto veća od 4,5 milijuna kuna. "Imunološki zavod je u igri", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak ustvrdivši kako se zamjenom cjepiva čini dobra stvar za Imunološki zavod. Predstečajne nagodbe unutar stečajnog zakona Vlada je u srijedu prihvatila prijedlog stečajnog zakona, kojim se u taj zakon integrira predstečajnu nagodbu, a njime želi i ubrzati stečajne postupke. Ministar pravosuđa Orsat Miljenić objasnio je da Vlada predlaže da predstečajne nagodbe postanu dio stečajnog zakona, što bi ih trebalo ubrzati. "Hrvatska je od 28 članica EU-a na 24. mjestu po brzini stečaja. Dok je prosjek njegova trajanja u EU-u godinu i pol dana, u Hrvatskoj je to tri godine pa je Vlada uvela predstečajne nagodbe kao jedno od rješenja za ubrzavanje", rekao je Miljenić. Koncepcijski se predstečajne nagodbe zadržavaju, ali uz određene izmjene. Tako Vlada, uz uvođenje predstečajnih nagodbi u stečajni zakon, uvodi i isključivu nadležnost Trgovačkog suda, a Financijska agencija (Fina) ostaje agent suda. Razlozi za otvaranje predstečajnih nagodbi su prijeteća nesposobnost za plaćanje i nesposobnost za plaćanje koja nije trajna. Vlada sada prijedlogom stečajnog zakona razrađuje te uvjete, pa primjerice kao razlog za pokretanje predstečajnih nagodbi uvodi kašnjenje u isplati plaća duže od 30 dana te iznos evidentiranih neizvršenih osnova 20 posto veći u odnosu na prethodnu godinu. Predstečajni bi se postupak, prema Vladinu prijedlogu, mogao pokretati na zahtjev dužnika i vjerovnika, s time da se dužnik mora suglasiti, a sud mora o pokretanju postupka odlulčiti u roku osam dana od zahtjeva. Vlada predlaže i napuštanje obveze objave pokretanja postupka u Narodnim novinama. Kako bi se u predstečajnim postupcima izbjeglo napuhavanje obveza da bi se stekla veća prava u samom postupku, uvodi se mogućnost njihova osporavanja vjerovniku, ali i dužniku i povjereniku nagodbe. Vlada predlaže maksimalni rok od 120 dana za provedbu predstečajne nagodbe, koju za dodatnih 90 dana može produžiti samo sud, a uvodi se i obveza odlučivanja o državnim potporama. Uuduće bi se tako moralo utvrditi je li odustajanje države od potraživanja u predstečajnim nagodbama državna potpora. Vlada predlaže i obvezu rezervacije sredstava za plaće radnicima, uz prijetnju prekida predstečajne nagodbe. Što se tiče samog stečaja, Vlada predlaže davanje ovlasti sudu da ga otvori po službenoj dužnosti, ako ne uspije predstečajni postupak ili ako blokada traje duže od 120 dana. "Do sada, prijetnja kaznenom odgovornošću upravama koje ne pokrenu stečaj u praksi nije bila dovoljno jaka, pa su tvrtke nastavljale raditi i proizvoditi nered na tržištu", kaže ministar Miljenić. Vlada predlaže i izdvajanje dijela sredstava koji pristižu u tvrtku u blokadi za troškove eventualnog stečajnog postupka. Stečani upravitelji bi se prema Vladinu prijedlogu birali automatski, s liste stečajnih upravitelja. Stečajni zakon donesen je u svibnju 1996., stupio je na snagu 1. siječnja 1997. i otada je izmijenjen i dopunjen sedam puta, sve s ciljem stvaranja uvjeta za učinkovitiju provedbu stečajnog postupka. Vlada je danas donijela i uredbu o izmjeni Zakona o stambenoj štednji i državnom poticanju stambene štednje kojom se uvodi promjenjivi postotak državnih poticajnih sredstava (DPS). Uredbom se definira formula pomoću koje se računa varijabilni DPS, koji se temelji na prosječnim kamatnim stopama na oročene depozite građana, a drugi element je faktor stabilizacije kamatne stope određen u odnosu na prinose po dospijeću na državne obveznice s preostalim rokom dospijeća od pet godina.